UN-ova agencija za hranu potvrdila velik rast cijena u veljači: neki proizvodi i do 6,6 posto išli gore!

Cijene hrane osjetno su porasle u veljači, prvi put od prošle jeseni, odražavajući poskupljenje šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda te biljnih ulja, izvijestila je u petak UN-ova agencija za hranu FAO.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u veljači u prosjeku 127,1 bod, i bio je viši za 1,6 posto nego u siječnju.

Cijene hrane porasle su tako u veljači prvi put od listopada prošle godine, pokazuju FAO-ovi podaci.

U odnosu na prošlogodišnju veljaču bile su više za 8,2 posto.

Najviše je u veljači poskupio šećer, za 6,6 posto u odnosu na siječanj, zbog prognoza o tijesnoj opskrbi u sezoni 2025./2026. u uvjetima nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu.

Osjetno su poskupjeli i mlijeko i mliječni proizvodi, za četiri posto, zbog snažne potražnje koja je nadmašila proizvodnju u ključnim izvoznim regijama, piše HINA.

Biljna ulja poskupjela su za dva posto u odnosu na siječanj, uz strahovanja o mogućoj smanjenoj opskrbi suncokretovim i repičinim uljem u idućim mjesecima. 

FAO-ov indeks cijena žitarica pokazao je osjetno blaži rast, za 0,7 posto u odnosu na siječanj, uz poskupljenje pšenice zbog smanjenog ruskog izvoza. 

Pticaj cijenama bila su i strahovanja za urod u pojedinim dijelovima Europe te u Rusiji i SAD-u.

Cijene mesa zadržale su se, pak, u veljači više-manje na siječanjskoj razini.

Rekordna proizvodnja riže

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podignuo procjenu proizvodnje žitarica u 2024. godini, na 2,842 milijarde tona, što bi značilo da se tek neznatno smanjila u odnosu na 2023.

Podignuta procjena odražava ponajprije veću proizvodnju pšenice u Iranu.

U ovoj godini svjetska proizvodnja pšenice trebala bi porasti za gotovo jedan posto, na 796 milijuna tona, izračunali su.

Oslonac rastu bit će očekivana veća proizvodnja u Europskoj uniji, osobito u Francuskoj i Njemačkoj, uz upozorenje agencije UN-a da bi prinos mogle smanjiti oskudne oborine u istočnoj Europi. U zapadnoj Europi prijetnja bi, pak, mogla biti prevelika količina oborina, napominju.

Suša bi mogla ugroziti i prinos u SAD-u, iako bi poljoprivrednici trebali povećati površinu pod pšenicom, napominju u FAO-u.

Proizvodnja riže trebala bi u sezoni 2024./2025. dostići rekordnih 543 milijuna tona, zahvaljujući pozitivnim izgledima za usjeve u Indiji te povoljnim uvjetima za rast u Kambodži i Mjanmaru.

Potrošnja žitarica u aktualnoj sezoni iznosit će, prema procjeni FAO-a, 2,867 milijardi tona i bit će veća za 1,0 posto nego 2023./2024., i to zahvaljujući očekivanoj rekordnoj potrošnji riže.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u srpnju biti niže za 1,9 posto nego na početku i kliznuti na 869,3 milijuna tona, ali i dalje signaliziraju solidnu opskrbu.

Trgovina žitaricama trebala bi se u aktualnoj sezoni smanjiti za 5,6 posto, na 484,2 milijuna tona, pokazuju nove FAO-ove procjen