StoryEditor
KolonaOTUŽNO UREĐENJE

Trg u Zadru s karikaturalnim sobovima i nedefiniranom crvenom kuglom ne može razvedriti nikoga, osim možda djecu koju jednako vesele golubovi i mačke

6. prosinca 2020. - 20:45
Izgled glavnog gradskog trga u vrijeme blagdanaCropix

Zatvaranje svih ugostiteljskih objekata 28. studenog, ukidanje adventskih kućica na Trgu Petra Zoranića i zabrana okupljanja logično je trebala nadležnima za blagdansko uređenje grada donijeti 'signal' o drugačijem, izmijenjenom ukrašavanju Poluotoka za božićne i novogodišnje blagdane, s obzirom da građanima nisu preostale nego šetnje gradskim ulicama, najviše, dakako, starom gradskom jezgrom.

Izlazak u danima kada se „spojilo“ vrijeme adventa i vrijeme korone u Zadru, kao i drugdje, ima i psihološku konotaciju; ako je već sve zatvoreno, građani barem u izgledu i uređenju grada mogu osjetiti duh Božića, vrijeme adventa, osjetiti da se kićenje božićnog drvca i ukrašavanje prostora ne događa samo između četiri zida u njihovim domovima, gdje se i okupljanje članova obitelji mora pobrojati do maksimalno deset osoba.

Ovogodišnje uređenje ulica, koje je uistinu važnije nego ikada prije, logično je trebalo biti takvo da na određeni način bude poruka građanima da korona i sva ona izoliranost koju je epidemija donijela (i) u vrijeme adventa može biti manje tjeskobna, da novi, inventivni i drugačiji ukrasi budu takvi da ljudi požele što duže provesti vrijeme na otvorenom prostoru. Izuzetno je važno da građani, kada izađu vani, osjete po svim simbolima i ljepoti grada da je vrijeme adventa i da je Božić vrijeme radovanja, poručili su, između ostalog, psiholozi, u kontekstu činjenice da tjeskoba zbog stanja pandemije traje već predugo.

Što se napravilo u Zadru?

- Ove će godine advent početi od paljenja prve adventske svijeće, a potrajat će do 1. siječnja 2021. godine, znači dvadesetak dana. Bit će i drugačije koncipiran, promenadno kroz grad, od Trga Petra Zoranića do Narodnog trga, Foruma i Kampo kaštela. Promišlja se uključiti i prostor novouređenih Bedema kroz posebno ukrašavanje. Bedemi su dosta uzvišeni i izloženi vjetru, ali ćemo ih ipak uključiti u adventsku priču Zadra – najavljivao je hvalevrijedne aktivnosti direktor Turističke zajednice Grada Zadra Mario Paleka.

Međutim, niti prvi najavljeni događaj – paljenje prve adventske svijeće – nije se dogodio. Epidemiološke mjere ne mogu biti tome uzrok; na Trgu Petra Zoranića dovoljno je prostora da se na već omeđenom mjestu, ispod kojega su rimski kameni ostaci prekriveni staklom, postave svijeće, kao i svake godine. Nisu postavljene, unatoč najavama i unatoč logici da nema razloga da tamo ne budu. To je prva slika Poluotoka, grad nema simbolički adventski vijenac, nema ni najavljene promenade.

U atriju palače Cedulin, dakle u dvorištu iza visokih zidova koji se s ulice ne vidi, postavljene su jaslice, razni ukrasi, konj za ljuljanje i ukrašena sjedalica. To je za one koji su načuli da tamo nešto ima. Takvi će ciljano otići pogledati dvorište iza zidova.

Uređenje omeđenog prostora, gdje je najmanje poželjno da se ljudi okupljaju u danima kada i u Zadru korona brojke strelovito rastu, pretenciozno i neukusno je nazvano „Božićna bajka“. Takav koncept u dvorištu iza zida ne može se u ovo opasno vrijeme nazvati bajkom. Niti ukrašavanjem ulica, jer tuda nitko ne prolazi, ne „nabasa“ šetnjom. U to dvorište se jednostavno uđe i u omeđenom prostoru se, prema zamisli, doživi Božićna bajka i duh Božića.

Ostao je Narodni trg

Tko nije iz Zadra, sažalio bi se nad Zadranima, nad onim što im je Grad ponudio kao božićno svjetlo, božićnu radost, osjećaj veselja dolaskom u središte gradske jezgre u vrijeme adventa.

Na trg je stiglo božićno drvce, kao i svake godine, a njegovo kopipejstano ukrašavanje izgleda otužno, neinventivno, ničim osvježeno; zakačeni ukrasi nisu se promijenili godinama.

Ali božićno drvce je još i skladno u odnosu na ostala dva „momenta“ koji se na istom trgu nalaze: dva karikaturalna crna četveronošca, s ponešto bijele i zlatne boje, trebala bi, valjda, predstavljati sobove, iako su im lica mješavina psećeg i lavljeg izgleda, s crnim njuškama, a ispod tih čudnih njuški prostire se nešto bijelo na prsima što asocira na babarin. Ukratko, napravljeni su u nekom eklektičnom stilu kojega bi se posramila i omanja općina u kojoj su takve sobove iz zabave, eto, dali izraditi djeci iz mjesne folklorne skupine.

Iza nazovi sobova stoje nekakve saonice. Dolaskom na trg, građani izluđeni covid situacijom i lockdownom trebali bi se – tako je zamislio autor sobova? – razdragano fotografirati, a oni koji žele se mogu se i popeti na „kočiju“ i imati bolji pogled na otužni trg.

Na zadarskom Gradskom trgu, uz božićno drvce i eklektične sobove, postoji, na žalost, još nešto. Jedna potpuno nedefinirana crvena okrugla masa, nalik na debelu potkovu. Masa ima rupu u sredini, gdje bi se građani, puni ushita viđenim, također mogli fotografirati. Ili naprosto bivati u toj rupi. Sretni i uzbuđeni.

Autor ovih inventivnih uradaka, tko god bio, uvijek može reći da autor ovog teksta „ne razumije“ ove ukrase.

Njih zaista mogu razumjeti samo djeca koja ionako ne prave razliku između onakvih sobova, golubova i mačaka na trgu.

Izdvojeno

19. siječanj 2021 00:49