Hrvatski otok rekorder ostavio je iza sebe sve druge elitne turističke destinacije, a njegov ovogodišnji uspjeh još je veći ako ga usporedimo s ukupnim nacionalnim padom turističkog prometa od 59 posto u dolascima i 47 posto u noćenjima. Virska dva milijuna, prva i jedina u domaćem turizmu, zabilježena su s visokih 85,2 posto razine u odnosu na lanjske brojke.
S ukidanjem lockdowna i liberalizacijom putovanja, tri mjeseca nakon početka globalne zdravstvene krize uzrokovane koronavirusom, otok Vir još je u prvoj polovici lipnja preuzeo vodeću ulogu u hrvatskom turizmu. Početnih 70 tisuća noćenja tijekom prvih 15 dana lipnja, uz 91 posto razine lanjskog rekordnog prometa, bio je samo uvod u sezonu u kojoj je hrvatski otok rekorder protutnjio nacionalnom turističkom statistikom. Vir je tako bio prvi u Hrvatskoj koji je ostvario milijun noćenja (30. srpnja) kada su sve druge najuspješnije turističke destinacije, izuzev Rovinja s oko 900 tisuća noćenja, imale između 500 do 700 tisuća. Potom je Vir imao više od sviju u udarnim turističkim mjesecima srpnju (700 tisuća) i kolovozu (rekordnih 770 tisuća) te je prvi – zasad i jedini – ostvario dva milijuna noćenja (17. rujna). No nisu u pitanju samo ostvarene brojke, koje, uostalom, nisu niti pale s neba. Vir je, primjerice, intenzivno radio na promociji Hrvatske kao sigurnog odredišta na mađarskom, slovačkom i češkom tržištu, koristeći utjecajne virske Mađare i Slovake koji su svojim sunarodnjacima prenosili pozitivne dojmove pozivajući ih s otoka Vira na ljetovanje. Slovačka državna televizija prva se u lipnju tijekom lockdowna u Slovačkoj uspjela probiti do Jadrana, a upravo su s otoka Vira svojim gledateljima sugerirali kako su Vir i Hrvatska poželjno i sigurno turističko odredište. Taj je posao odradila i novinarska ekipa češke televizije, kao i domaće televizijske produkcije, a naročito ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja je u srcu turističke sezone posjetila otok s izravnim uključenjem u program nacionalne televizije.
Uspjeh Vira nije iznenađenje
Ne čudi stoga kako je do 20. rujna na otoku Viru ostvareno 2.030.143 turističkih noćenja domaćih i stranih gostiju, čime je hrvatski otok rekorder postao jedina domaća višemilijunska destinacija. Uspjeh Vira još je značajniji ako ga stavimo u kontekst turističke sezone koju je obilježio ukupni nacionalni pad prometa od 59 posto u turističkim dolascima i 47 posto u noćenjima, jer su virska dva milijuna – prva i jedina u domaćem turizmu – zabilježena s visokih 85 posto razine u odnosu na lanjske rekordne brojke. Najbolja ovogodišnja turistička destinacija u Hrvatskoj time je napravila još jedan korak više u odnosu na domaću turističku elitu kojoj pripada već petu godinu uzastopno, ali sada prvi put kao vodeća među deset najboljih.
- Uspjeh Vira nije iznenađenje, jer u posljednjih deset godina naš otok predstavlja konstantu u hrvatskom turizmu. Najbolja smo destinacija po noćenjima u Zadarskoj županiji unazad deset godina i već pet godina među deset najboljih u Hrvatskoj, a to je rezultat našeg desetogodišnjeg rada na promociji i brendiranju destinacije te unaprjeđenju vlastitog turističkog proizvoda - kaže načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, komentirajući činjenicu kako je Vir ove sezone ostvario najveće brojke noćenja u Hrvatskoj, a onda je objasnio razloge tog velikog uspjeha.
- Znali smo kako će s liberalizacijom putovanja otok Vir posjetiti veći broj turista iz naših emitivnih tržišta, prvenstveno iz srednjoeuropskih zemalja. Razlog je jednostavan: polovica objekata na otoku u vlasništvu je stranaca za koje smo pretpostavili kako će doći na ljetovanje. Dakle, znali smo da će se nekakav turizam dogoditi, ali nismo očekivali kako ćemo i u komercijalnom smještaju, vilama i apartmanima na turističkom tržištu, imati jako dobre brojke - dodaje načelnik Kapović. Tako je do 20. rujna u ukupnim noćenjima koja su prešla brojku od dva milijuna, ostvareno 444 tisuće noćenja u komercijalnom smještaju (78,1 posto stranaca) ili ukupno 800 tisuća noćenja gostiju iz inozemstva, u prvom redu Slovenaca, Nijemaca, Mađara i Čeha, ali i zavidan broj Slovaka, Poljaka i Austrijanaca. Istodobno je turistička statistika zabilježila 101.601 turističkih dolazaka na otok Vir, u najvećem broju stranih turista (62.993) iz 70-ak svjetskih zemalja sa svih kontinenata, koji su ostvarili dominantnih 62 posto od svih dolazaka na otok.
Dva milijuna noćenja su simbol uspjeha
Pored dva milijuna noćenja koje je ostvario kao prva domaća destinacija, otok Vir je dominirao turističkim tržištem u Hrvatskoj u prvoj polovici lipnja, potom u srpnju i kolovozu kada je, opet jedini, ostvario više od 700 tisuća noćenja ili oko 1,5 milijuna noćenja u dva udarna ljetna mjeseca. Ovaj je ritam samo donekle pratio Rovinj koji je do kraja kolovoza ostvario oko 1,6 milijuna noćenja, ali uz svega 48,1 posto od lanjskih brojki, dok su Medulin, Poreč, Crikvenica, Mali Lošinj, Umag i Novalja bili na nešto više od milijun noćenja. U kontekstu krize s koronavirusom, brojke su za hrvatski turizam zapravo dobre, a za Vir – odlične.
- Očekivali smo veći broj noćenja od drugih destinacija iz prije spomenutih razloga, ali brojka od dva milijuna noćenja i nama predstavlja iznenađenje, no to je rezultat našeg rada u turizmu posljednjih deset godina - zaključak je virskog načelnika. Vrhunskoj sezoni na otoku koja još uvijek traje, treba pridodati i činjenice kako je Vir trenutno najbolji u Hrvatskoj po turističkom prometu domaćih gostiju (1,22 milijuna noćenja) s 96,8 posto prošlogodišnje razine, noćenjima u nekomercijalnom smještaju (više od 1,5 milijuna) te noćenjima u prosjeku (19,9). Vir je nadalje ušao među deset najboljih za prvih osam mjeseci u kategoriji turističkog prometa u obiteljskom smještaju (403 tisuće noćenja) te po noćenjima stranih gostiju (740 tisuća), gdje je bio na osmom mjestu u Hrvatskoj. Zato su dva milijuna noćenja koje je sredinom rujna zabilježio Vir, u kontekstu sveopće zdravstvene krize koja od sredine ožujka potresa Hrvatsku i svijet, veliki uspjeh jedne turističke destinacije kojoj je, potpuno nesmotreno, prije petnaestak godina država bila namijenila sasvim drukčiju i zloćudniju sudbinu. Dva milijuna su zato simbol uspjeha virskog turizma, njegove žilavosti, konceptualne i komparativne prednosti, ali i ustrajnog prkosa rođenoga na Viru prije tih 15 godina.