StoryEditor
RegionalNERED U PROSTORU

Dvjesto kuna dnevno po ležaljci na Dugom otoku je previše i za Hilton! Stručnjak Branko Kundih: ‘Što reći? To je prestrašno, nebuloze!

Piše Mirela Goreta/SD
28. srpnja 2021. - 17:12

– No comment. A što reći na to?! To je prestrašno. To su nebuloze. To su anomalije, devijacije... Van svake pameti.

U pitanju su ekscesne situacije, sulude, iz zakonskih i podzakonskih propisa – tako nam je kapetan duge plovidbe Branko Kundih, dipl. iur. i jedan od vodećih domaćih stručnjaka za pravna pitanja pomorskog dobra, komentirao slučaj iznajmljivanja ležaljki na jednoj od najatraktivnijih jadranskih plaža – Sakarunu na Dugom otoku – čiji koncesionar za maksimalno 20 ležaljki godišnje treba Općini platiti samo 400 kuna, a dnevno svaku od njih, prema tvrdnjama posjetitelja, iznajmljuje za 200 kuna! Činjenicu da Marin Vrsaljko, vlasnik obrta "Lanterna" i HDZ-ov predsjednik mjesnog odbora Jazine I u Zadru, koji je dobio koncesijsko odobrenje za iznajmljivanje suncobrana i ležaljki na Sakarunu, godišnje obveze riješi u pet minuta najmom dviju ležaljki, u Općini Sali karakteriziraju zakonski čistom, jer se samo pridržavaju Uredbe o postupku davanja koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru, koju je Vlada RH donijela u ožujku 2004. godine.

– Cijena plaćanja koncesionara ovisi o toj Uredbi i o turističkim razredima. Na tom području mi spadamo u "C razred" i koncesionaru možemo naplatiti minimalno 15 i maksimalno 20 kuna za postavljanje jedne ležaljke za godinu dana. Mi smo stavili najveću dopuštenu cijenu, odnosno 20 kuna – objasnio je Zoran Morović, načelnik općine Sali, kojoj pripada i atraktivna pješčana plaža.

Ugledni stručnjak za pomorsko dobro Branko Kundih nije iznenađen pričom s Dugog otoka. Dugi niz godina naslušao se takvih i sličnih, kojima se, nažalost, ne nazire kraj. Hrvatske nebuloze na pomorskom dobru iz godine u godinu sve su nevjerojatnije...

image
Branko Kundih, lijevo, desetljećima upozorava na probleme u prostoru
 
Srđan Vrančić/Cropix

– Čitav sustav nije sređen, kapilarno je metastazirao u jednu suludu situaciju. Ovo je tek mikron, atom čitavog sustava. Kapilarni nered je uhvatio sve segmente. U ovom je slučaju Općina mogla na jedan način, iako znam da je tržište otvoreno i da bi to možda bilo ispod žita, reći iznad koje se cijene najma ležaljki ne bi smjelo ići. Pa valjda bi trebao biti javni interes da se te ležaljke iznajmljuju po nekakvim normalnim cijenama! Nije li možda i za hotel "Hilton" 200 kuna po ležaljci previše?! Evo u Opatiji, na kultnoj Slatini, ležaljke se iznajmljuju za 80 kuna – uspoređuje Kundih.

Vlasnik i urednik stručnog portala pomorskodobro.com u svojemu je tekstu "Čudnovati kljunaš na pomorskom dobru – kako je sve počelo", nedavno objavljenom na istoimenom portalu, već, uostalom, iznio sve manjkavosti neuređenog sustava, pri čemu se pozabavio koncesijama, kronologijom događanja od 90-ih naovamo, te zakonskim pokušajima i promašajima kao i mogućnostima zaštite hrvatske vrednote – pomorskog dobra.

'DRŽAVA SAMO OBNAŠA VLAST'

"Mnogi ne vjeruju da se radi o općem dobru u nevlasničko pravnom režimu. Mnogi još manje vjeruju da taj prostor nismo odgovarajuće uredili i zaštitili ravno četvrt stoljeća. Činjenica je da je iz laboratorija pomorskih poglavara (nadležnih tijela ili pojedinaca u okviru resornog ministarstva) desetljećima i desetljećima izbačeno na desetke i desetke, što nacrta, što prijedloga, što konačnih što beskonačnih zakonskih prijedloga o pomorskom dobru i morskim lukama. Naprosto fascinira ta zakonska (ne)produktivnost koja graniči s opstrukcijom nacionalnih interesa, koja će biti bez svake sumnje zapisana u analima pravne znanosti i povijesti pomorskog dobra", piše Branko Kundih.

image
Branko Kundih, lijevo, desetljećima upozorava na probleme u prostoru
 
Srđan Vrančić/Cropix

Čudnovati kljunaš u njegovu tekstu označava simbiozu pravne norme o pomorskom dobru i predlagača zakona, pri čemu "kljunaš i njegovi pajdaši više od četvrt stoljeća stoluju na obalama Lijepe naše ostavljajući duboke rane po kojima se još uvijek kopa i kopa".

"Svakodnevno smo svjedoci beskrupuloznih devastacija i uzurpacija morske obale gdje nadležne institucije naprosto vješto žongliraju u prebacivanju svoje (ne)nadležnosti i odgovornosti u općoj kakofoniji koja je zadesila pomorsko dobro. Proces traje ništa manje nego ravno četvrt stoljeća. Čini se da se i politika na tom skliskom poligonu teško snalazi i jednostavno prepušta vremenu da učini svoje", navodi, među ostalim, Kundih u svojemu tekstu, ističući kako se pravna arhitektura pomorskog dobra ne može graditi bez vizije i jasne političke volje.

"Država nema vlasništvo nego samo obnaša vlast, koja prije svega znači brigu o pomorskom dobru kao općem dobru. Onaj koji ima vlast na pomorskom dobru mora imati jasno definirane ciljeve i strategiju kako bi mogao upravljati i gospodariti tako složenim sustavom. U suprotnom igramo se i igramo s prvorazrednim nacionalnim resursom u čijoj igri malo tko pita znanost i struku. O gospodarstvu od kojega živimo da se i ne govori", po tko zna koji put je upozorio stručnjak za pomorsko dobro.

image
Da nema novinara i da nisu skočili, javna vlast to nikad ne bi učinila za Vruju
 
Ante Čizmić/Cropix
Vlast ne bi skočila za Vruju

– Evo, ta nesretna Vruja... Da nema novinara i da nisu skočili, javna vlast to nikad ne bi učinila. To su sve, rekao bih, mikroekscesi, a nitko se ne bavi suštinom priče. A bit je da mi već četvrt stoljeća nismo uredili više od jedne trećine državnog teritorija RH, koja se zove pomorsko dobro, a da uz to nitko ne sluša struku. Vladajući već 25 godina ne uspijevaju, a bilo je valjda pedeset varijanti zakonskih tekstova, odgovarajuće urediti i zaštititi taj prostor. Nemate ni upravljanje kako treba, stranci nam rade svinjarije po obali, a s druge strane isto to rade općine. Nasipavaju more, pa prikazuju to kao dohranu plaže, drugi grade uz samu obalu, bez dozvola... To je kažin – ljuti se Kundih, ujedno zamjerajući javnoj televiziji što "od naše slobode i samostalne države" nijednu emisiju nije posvetila pomorskom dobru.

‘Zakon o pomorskom dobru još nije donesen‘

Dio svojega teksta o "Čudnovatom kljunašu...", objavljenog na portalu pomorskodobro.com, Kundih je naslovio "Bitka za europske vrijednosti".
"Mnogo toga zakuhaše europske direktive, malo posolili poglavari politike, malo poglavari znanosti i struke, a najmanje poglavari gospodarstva. Malo tko njih pita.
Od donošenja Zakona o koncesijama (ZOK) nasta na obalama Lijepe naše prava mala samoposluga pravnih normi pomorskog dobra. Davatelji kao davatelji, malo uzeše od Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a malo od ZOK-a, kako je kome draže i slađe, pa pravi koktel napraviše. Neke norme jedna drugu isključuju, ma tko pita za takve sitnice. Nevjerojatno, kao da nitko ne sluša naše političke poglavare: 'Posebnim sektorskim zakonima se neće moći uređivati pitanja postupka davanja ugovora, niti pravna zaštita iz koncesijskih sporova na drugačiji način od onog određenog u novom krovnom zakonu o koncesijama.'


Neki uzrujano okriviše našeg čudnovatog kljunaša da tobože uzurpira prava koja mu zakonom ne pripadaju, neki da protuustavno djeluje, da nije usklađen s europskim direktivama i ZOK-om, i druge možete misliti nevažne stvari. Politički poglavari predano godinama donašaše planove i planove zakonodavnih aktivnosti. Sve bezuspješno. Jedino našeg čudnovatog kljunaša nisu uspjeli upristojiti sukladno europskim uzorima. Pa što su mislili, on nije europske gore list. I tako do dana današnjeg Zakon o pomorskom dobru nije donesen. Neki odmah zavapiše za pomoć pravne države, a neki energično zagrmiše i pozvaše institucije da odrade svoj posao inspirirani legendarnim pokličima poglavara našeg glavnog grada. Institucije su bile spremne, dobro one znaju da ih ništa ne može iznenaditi, dobro one znaju da posao treba odraditi", napisao je, među ostalim, Kundih.

item - id = 1116036
related id = 0 -> 1147575
related id = 1 -> 1147520
05. prosinac 2021 07:35