Ove subote najpoznati vinski svjetski stručnjaci obišli su vinare u zadarskoj okolici i grad Zadar, završivši svoj obilazak degustacijom i večerom Kraljevskim vinogradima u Petrčanima, doznajemo u Turističkoj zajednici Grada Zadra.
Povod ovog posjeta bila je konferencija vinskih stručnjaka i enologa u Kaštelima pod nazivom "Ja sam Tribidrag" održana tijekom protekla tri dana, a zadarsko područje posjetili su na inicijativu Turističkih zajednica Zadarske županije i grada Zadra.
Priči o Crljenku ili Tribidragu, možda trenutno i najpotentnijoj vinskoj sorti u Hrvatskoj uvelike doprinose i Kraljevski vinogradi u Petrčanima, koji su jedan od najvećih proizvođača Crljenka u Hrvatskoj sa oko 60.000 trsa. Položaj vinograda u Petrčanima najsjeverniji je u Hrvatskoj s nasadom crljenka, najbliže je moru i s jedinstvenom podlogom vinove loze u kojoj je gotovo 95% kamen.
Istaknuti svjetski stručnjaci za vinsku sortu Tribidrag ili Crljenak ili Zinfandel uvjerili su se iz prve ruke kako se Crljenak ponaša u svojoj izvornoj domovini, odakle je bio gotovo nestao. Ovaj pothvat sadnje mladog vinograda s autohtonom sortom Crljenak, koja u svijetu ima iznimno velik i prepoznati potencijal, značajna je za Dalmaciju, ali i za cijelu Hrvatsku.
Tribidrag je stara i gotovo zaboravljena autohtona hrvatska vinska sorta, koja posljednjih godina doživljava preporod zahvaljujući reputaciji američkog Zinfandela, koji u SAD-u ima gotovo kultni status. Zinfandel je u SAD-u treća najrasprostranjenija vinska sorta na 200.000 ha koju proizvodi više od 250 vinara i buteljira u više od 4800 različitih etiketa. Hrvatska zasada ima zasađeno oko 65.000 ha s autohtonom vinskom sortom Tribidrag ili Crljenak.
Amerikanci su Zinfandel dugo vremena ponosno smatrali svojom sortom i željeli su je kao takvu zaštititi 2001. godine. Slučaj je htio da je baš te godine DNK metodom dokazano kako je Zinfandel zapravo autohtona hrvatska sorta Tribidrag. Nakon dugogodišnjeg istraživanja podrijetla ove najpopularnije američke sorte, prof. dr. Carole Meredith s Kalifornijskog sveučilišta u Davisu potvrdila je da je talijanski Primitivo genetički istovjetan Zinfandelu, a da je hrvatski Plavac mali genetički sličan Zinfandelu. Tada je shvatila da korijene Zinfandela treba tražiti u Dalmaciji. U isto vrijeme, prije ulaska Hrvatske u EU, i stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. E. Maletić i prof. dr. sc. I. Pejić, provode genetsku karakterizaciju hrvatskih autohtonih sorti.
Krajem 2001. godine, nakon obilaska starih dalmatinskih vinograda i prikupljenih više od 150 različitih uzoraka loze, američko-hrvatska ekipa znanstvenika u Kaštelima pronalazi Zinfandelu identičan genetski profil pod imenom Crljenak kaštelanski. Uskoro će se otkriti da pored imena Crljenak kaštelanski ova stara sorta ima još nekoliko drugih: Pribidrag u okolici Omiša, Kratošija u Crnoj Gori te Tribidrag, kao najstarije i najraširenije ime koje je za ovu, tada gospodarski vrlo važnu sortu u Dalmaciji, korišteno još u 15. stoljeću.
Punih 40 godina nakon što je Miljenko Grgić u dolini Napa ugledao lozu koja mu se učinila vrlo poznatom, misterij je konačno riješen: korijen kultnog američkog Zinfandela nađeni su u Dalmaciji! Međutim, krajem dvadesetog stoljeća sorta je bila gotovo izumrla, samo su pojedinačni trsovi pronađeni u Kaštelima i Omišu tek nakon duge i detaljne potrage. Genetičkim analizama utvrđeno je da je Tribidrag ili Crljenak kaštelanski roditelj brojnim drugim dalmatinskim sortama, među kojima i danas najvažnijoj dalmatinskoj crnoj sorti, Plavcu malom, te da se pod imenom Primitivo uzgaja u Italiji, a pod imenom Zinfandel u Kaliforniji.
U svojoj domovini Hrvatskoj sorta je dugo bila zapostavljena u proizvodnji, no činjenica da je nekad bila jedna od najvažnijih u sortimentu Dalmacije te da u Italiji i Kaliforniji daje izvrsna vina govori o njezinu velikom gospodarskom potencijalu. Posljednjih desetak godina Tribidrag se ponovno širi u Hrvatskoj i sada već zauzima značajne površine. Logika Jancis Robinson, jedne od najuglednijih vinskih kritičarki i novinarki u svijetu, u odlučivanju da upravo Tribidrag bude nositelj sorte koja se gotovo u istim oblicima pojavljuje još i kao Zinfandel, Primitivo, Kratošija, Crljenak kaštelanski ili Pribidrag bila vrlo je jednostavna.
Pobijedilo je "pravo prvenstva" prema kojemu pobjeđuje ime koje je – najstarije! Dok se, primjerice, prva objava imena Primitivo veže uz 1799. godinu, a Zinfandela uz 1837. godinu, spomen Tribidraga seže još u 15. stoljeće. Etimološki, ime Tribidrag dolazi iz grčkog jezika i znači – rano dozrijevanje. Baš kao što je i talijanski naziv za tu sortu došao iz latinskog jezika (primativus) i znači isto – prva za dozrijevanje. Etimološko porijeklo naziva Zinfandel nikada nije otkriveno i još je misterija.
U delegaciji koja je posjetila Zadar bili su Jancis Robinson, "najuglednija vinska kritičarka i novinarka na svijetu", po riječima magazina Decanter i prva dobitnica titule “Vinska web-stranica godine”, Carole Meredith, professor emerita na Odsjeku za vinogradarstvo i vinarstvo na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu, jedan od prvih znanstvenika koji su se koristili DNK analizom kako bi razlikovali sorte vinove loze, José Vouillamoz, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za istraživanje porijekla sorti vinove loze s pomoću DNK metode, David Gates potpredsjednik je vinogradarstva u vinariji Ridge Vineyards, Ivan Pejić, profesor oplemenjivanja bilja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Među dvadesetak novinara iz cijelog svijeta poseban gost je bio Nicholas Lander, dopisnik The Financial Timesa. Uvažen je i kao jedan od najistaknutijih britanskih ugostitelja sa svojim restoranom L'Escargot u Sohou, London.