Ist su poharali – čagljevi, kojih se na otoku nakotilo u tolikoj količini, da nesmetano šetaju usred dana i stvaraju velike štete. Na to su nas upozorili pojedini mještani Ista koji su nam poslali video snimku čagljeva kako se slobodno kreću okolišem.
Prije pojave čagljeva Istom su harale divlje svinje zbog čega je Mjesni odbor Ista prošle godine županu Božidaru Longinu i pročelniku Upravnog odjela za poljoprivredu ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Danielu Segariću, poslao zahtjev za ukidanje zajedničkog lovišta Ist-Škarda i uklanjanje neautohtonih vrsta – divljih svinja.
U dopisu je navedeno kako je bez pristanka Mjesnog odbora Ista, bez upozorenja i znanja, odlukom župana osnovano zajedničko lovište Ist-Škarda na način da su se kuće, glavne ceste i druga infrastruktura ista „našla” usred lovišta u kojemu ne postoje ograde na granicama niti je lovište vidljivo obilježeno. Osim toga velika većina parcela je privatno vlasništvo koje je također uvršteno u lovište, bez suglasnosti vlasnika, a od strane koncesionara uvedena je nova vrsta neautohtone divljači – divlje svinje koje nikada u povijesti otoka nije bilo i koje pričinjavaju velike štete i doslovno harače oko kuća ugrožavajući turizam i poljoprivredu. U odgovoru Daniela Segarića MO Ist navedeno je kako je lovište ustanovljeno na zakonom propisani način te da je u slučaju otoka – obala granica lovišta, kao i da nema dokaza da je koncesionar unio divlje svinje na otok. Obavljen je i sastanak s lovnim inspektorom koji redovitim kontrolama u lovištu nije uočio nikakve nepravilnosti ni povrede Zakona o lovstvu.
Međutim sad se slična situacija ponavlja na Istu, ali s čagljevima.
- Razmnožili su se po otoku, a oni sigurno ne mogu preplivati more i tako stići na otok, kao što se tvrdilo za divlje svinje. Tko ih je unio na otok i zašto? Mi sumnjamo da su uneseni zbog smanjenja broja divljih svinja, ali sve što se do sada postiglo s tim je da je poklano i ono malo ovaca i koza na otoku. Čagljevi su se razmnožili i svaku noć tule kao da je neka džungla. Nemamo više mira od njih, a nitko ne reagira. Nama to lovište ne treba jer su svi naši problemi s divljim zvijerima počeli s njim – kažu nam mještani.
Izlučivanje alohtone divljači na otocima zahtjevan je posao koji se ne može riješiti preko noći, a jedan od ključnih razloga je povećanje populacije životinja zbog povoljnih uvjeta za njihovu reprodukciju, tvrde iz županije u prethodnom odgovoru Istu. Kako će se otočani uz divlje svinje sada riješiti i čagljeva – očigledno nitko ne zna.
Pokušali smo kontaktirati i koncesionara lovišta Škarda Ist koje je na web stranicama Lovačkog saveza Zadarske županije navedeno brojem XIII/106 kao lovište otvorenog tipa površine 1384 hektara, ali je pod ovlaštenikom prava lova navedeno – nepoznat.
A čagljevi caruju...