Iza nas je klimatološki neobičan listopad. Ovo je za sada druga po toplini godina u Dalmaciji, a u studenome ne bi trebalo biti velike hladnoće

Iza nas je još jedan mjesec ekstrema kojekakve vrste, a ispred nas najprije još poneki iznadprosječno topli dan, pa južina i osjetna promjena vremena s kojom je u našem najvišem gorju moguć i snijeg, navodi HRT.

U mnogim hrvatskim krajevima najviša temperatura zraka nikada nije bila tako kasno u godini tako visoka kao prošlih dana. U Kninu u ovotjedni ponedjeljak 29,8 °C. A u Imotskome čak 30,3 °C! Kao da je ljeto, a ne kraj listopada!

Ili primjerice u Splitu - nikada do ove godine svi listopadski dani nisu imali najvišu dnevnu temperaturu zraka višu od 20 °C, čak i od 21 °C, pri čemu čak 20 dana s najnižom dnevnom temperaturom višom od 17 °C!?

I dok će te informacije ostati samo u detaljnijim klimatološkim analizama, u onima češće spominjanim i korištenim ostat će zapisano kako je od ove godine najviša temperatura zraka u listopadu na Puntijarki 23,7 °C, a u Delnicama čak 26,2 °C! I to izmjereno potkraj listopada!

Osim tih rekorda, dogodili su se i mnogobrojni na pojedine nadnevke, koji su pridonijeli i iznimno visokoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, ponegdje također za listopad i rekordnoj, kao primjerice u Kninu, Pargu, Poreču, na Puntijarki, u Rabu, Rijeci, Senju, Splitu, Šibeniku, Zadru, Zagrebu i na Zavižanu, gdje je novi rekord vrlo vjerojatno 10,0 °C - za čak 1,5 °C viši od dosadašnjeg iz 1967. godine.

Ne smije se zaboraviti kako svakodnevna mjerenja na većini spomenutih meteopostaja postoje još od sredine 20. stoljeća!

Nakon u mnogim krajevima kišnog pa čak i ekstremno kišnog rujna - u listopadu je diljem Hrvatske zabilježen manjak oborine, ponegdje čak i rekordan, kao primjerice u Goricama, Imotskom, Pločama, Poreču, Kaštelima i Zemuniku, te posebice u Komiži, gdje se tijekom cijelog listopada skupilo svega 2 decilitra kiše po četvornome metru. Još manje u Šibeniku, gdje je ukupna mjesečna količina oborine 0,0 litara - kao i rekordne 1967. godine, donosi HRT..

A osim listopada, razmjerno suho je u većini Hrvatske bilo i u dosadašnjem dijelu godine. Štoviše, u Splitu je, prema mjerenjima na Marjanu, ukupna količina oborine od 1. siječnja do 31. listopada samo 218 mm ili litara po četvornome metru - kao nikada do sada u prvih 10 mjeseci.

I srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je rekordna u mnogim mjestima, primjerice u Gospiću, gdje podaci postoje još od sredine 19. stoljeća, te u Kninu i Rijeci.

U Dubrovniku i Splitu u istom je razdoblju u znanoj povijesti mjerenja toplije bilo samo 2018., a u Osijeku i Zagrebu 2007. godine!

Naravno, ovo je samo preliminarna analiza nekih meteopostaja. Kada klimatolozi DHMZ-a završe detaljnije analize svih postaja vjerojatno će se pojaviti još poneki ekstrem, i to ne samo u temperaturi zraka i količini oborine, nego i u broju sunčanih sati i drugim meteorološkim elementima.

Premda nam u ovom tjednu slijedi promjena vremena, prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama za sljedeća 4 tjedna - ni u studenome ne bi trebalo biti velike i dugotrajne hladnoće, a hoće li se pojaviti u najnovijim dugoročnijim prognozama za zimske mjesece - saznat će se uskoro. Do tada je i dalje važeća sezonska prognoza koju je za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija pripremio Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a - jedan od trenutačno najboljih hrvatskih stručnjaka za dugoročne vremenske prognoze, koji ih za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina, ističe HRT.

Osim toga, otkada se temperature mjere, ovo je za sada druga po toplini godina u Splitu, kazao je u razgovoru s Goranom Velićem glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula, koji ističe da vremenske prognoze HRT-a ne programira računalo, već ih utanačuju i iskusni meteorolozi.