StoryEditor
RegionalTRUSNA PODRUČJA

Jug zemlje najgora je zona potresa u Hrvatskoj. Maksimalni intenzitet koji može zadesiti Dalmaciju je od 6,3 do 7 stupnjeva po Richteru

Piše Anita Belak Krile
4. siječnja 2021. - 21:50
IlustracijaSaša Kasavica/Cropix

Nakon razornih potresa s epicentrom u Petrinji, seizmolozi upozoravaju da iduću godinu dana valja očekivati pojačanu seizmičku aktivnost naknadnih potresa. Većinu tih slabijih potresa bilježit će samo osjetljivi seizmografi, no neke od njih osjetit ćemo i sami jer, stručnjaci najavljuju da mogu biti snage 5, pa čak i 6 stupnjeva po Richteru. 

Seizmolog Krešimir Kuk kaže kako je seizmički 'najmirnije' stanje u Istri i na krajnjem istoku zemlje, dok je Dalmacija na vrhu trusnih zona.  

„Najsigurniji područja u Hrvatskoj gdje nisu mogući jači potresi su Istra, kvarnerski otoci, Slavonija i Baranje te istočni dijelovi zemlje uz granicu. Najrizičnije područje u Hrvatskoj je oko Zagreba jer u njemu živi najviše stanovništva, te definitivno jug zemlje, Dubrovnik, riječko područje i područje Dalmatinske zagore –  kaže Kuk. 

Po procjenama seizmologa maksimalni intenzitet potresa koji može zadesiti Dalmaciju kreće se od 6,3 do 7 stupnjeva po Richteru, a takvi potresi uključuju materijalne štete, klizišta, odrone, nastajanje pukotina, i vrlo vjerojatne ljudske žrtve.

Krivac za često podrhtavanja tla na jugu Hrvatske je Jadranska mikroploča koja je produžetak Afričke ploče, stiješnjene u odnosu na Euroazijsku. Afrička ploča u odnosu na Europu rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a Jadranska, koja najvećim dijelom pokriva dno Jadranskog mora i na sjeveru se pruža sve do Alpa, također rotira, i to oko točke u Alpama. Jadranska mikroploča se podvlači pod Dinaride, odnosno uzduž Dalmacije.

Na stranicama Seizmološke službe Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu niz je vrlo zanimljivih karata o potresima koje su izradili prof. dr. Marijan Herak i znanstvenici s PMF-a.  

Na kartama potresne opasnosti za Hrvatsku, vidi se tako koja su područja najtrusnija.

image
Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 475 godina koju su izradili stručnjaci sa zagrebačko PMF-a Autor: Prof. dr. sc. Marijan Herak sa suradnicima

Seizmolog Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu objašnjava kako se na karti crvenim tonovima obojena područja oko Zagreba, šire riječko područje te srednja i južna Dalmacija.

Potresna je opasnost najveća u južnoj Dalmaciji, u kojoj su mogući potresi magnituda prema Richteru do 7.0.  

Na karti je kao vrlo rizično područje označen i Zagreb, odnosno cijelo područje podno Medvednice. Kako se Jadran polako gura pod kontinentalnu ploču, ta se kontinentalna ploča napreže, a dugogodišnjom seizmičkom aktivnošću, ispod Medvednice  je došlo do stvaranja zagrebačkog rasjeda. Na tom rasjedu dogodio se potres u ožujku jakosti 5,5 stupnjeva po Richteru. 

 Stručnjaci upozoravaju kako je važno imati na umu da ove karte ne najavljuju potrese niti je moguće odrediti vrijeme budućeg potresa jer ono ni na koji način ne ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Određeni podaci, odnosno tzv. povratna razdoblja imaju smisla samo za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati tijekom nekog duljeg razdoblja, ali ne i za procjenu vremena u kojem će se oni dogoditi.

image
Zavod za obnovu Dubrovnika, obnova nakon potresa 1979.
ZOD

Udari koji su mijenjali reljef Dalmacije

Najjači potres koji bilježe naše povijesne knjige bio je u Dubrovniku 6. travnja davne 1667. Tad su se goleme kamene gromade kotrljale niz padine Srđa rušeći sve pred sobom. Nastale su pukotine u zemlji, izvori vode su presušili, a na moru se pojavio plimni val, koji je potopio brodove u dubrovačkoj gradskoj luci. Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak najmanje 7.6 stupnjeva po Richteru. Dubrovnik je tada imao oko pet tisuća stanovnika, a u potresu ih je poginulo oko 1200. Junački je u Dubrovniku zatreslo i 1979. kad je epicentar bio u Crnoj Gori. Tamo je imao snagu od čak 7 stupnjeva po Richteru, dok je na dubrovačkom području bio nešto blaži, oko 6,5.

Stonjani pak nikad neće zaboraviti 1996. godinu kad ih je treslo 6 stupnjeva po Richteru. Zbog močvarnoga tla na kojemu Ston leži, kuće su temeljito srušene, a intenzitet udara je procijenjen na 8 stupnjeva.

Danas Stonjani žive u obnovljenim kućama, ruševinama od potresa nema ni traga. Nadajmo se da će tako biti i na Baniji.

Potres snage 6,2 po Richteru pogodio je Imotsku krajinu usred Drugog svjetskog rata, bilo je najmanje 20 mrtvih i nepoznat broj ozlijeđenih. Petrinjski potres bio je jačine kao i onaj u Makarskoj 1962. kada je uz golemu štetu, evakuirano stanovništvo. Prvi makarski udar je iznosio 5,9 stupnjeva po Richteru, a tjedan kasnije udario još snažniji od 6,2 stupnja po Richteru.

Seizmičnost Hrvatske u usporedbi sa zemljama iz okruženja usporediva je sa seizmičnosti Slovenije i Crne Gore, a manja od one u Italiji, Albaniji, Grčkoj ili Turskoj.

image

  
European Seismological Commission (ESC)

– Iz karte potresnih područja Republike Hrvatske razvidno je da potresno najugroženija područja obuhvaćaju grad Zagreb te šire riječko i dubrovačko područje. Na određenom epicentralnom području uvijek se može očekivati potres barem one jakosti kakav se već jednom u povijesti dogodio. Međutim, potres je slučajan događaj pa je jasno zašto ga je nemoguće predvidjeti. Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se događaju po nekom pravilu. Tako, iako postoji veća vjerojatnost da se jači potres dogodi na područjima koja su definirana kao seizmički aktivnija, nije isključena mogućnost da se snažan potres dogodi negdje gdje se u prošlosti već dogodio, a koje smatramo seizmički manje aktivnim – komentirala je prof. dr. sc. Snježana Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Večernji list 

12. lipanj 2021 23:41