"Odavde sve izgleda drugačije: jedan Zadranin bi teško preživio osam dana u Gračacu!"

Niti jedan dosadašnji župan nije propuštao priliku spomenuti "ravnomjeran razvoj" ili "izjednačavanje kvalitete života u svakom djeliću Zadarske županije" kao "sveti" razvojni cilj županijske administracije. Nakon samo osam dana života u Gračacu, "sveti ciljevi" se pokazuju kao klasične političke floskule ili ih surova stvarnost katapultira u daleku budućnost.

Iako teritorijalno najveća općina u Hrvatskoj i istovremeno jedna od najsiromašnijih, Gračac je odavno "glavni grad depresije", u njemu je svako radno mjesto naftni izvor, iseljavanje je nezaustavljiv trend. Tako izgledaju činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da je, ovih dana široko prezentirana Strategija razvoja krcata projektima usmjerenim na oživljavanje najnerazvijenijeg dijela Zadarske županije.

Zaključak bi bio pogrešan.

Među strateškim projektima nalazi se "Unapređenje sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području Programa Sparc i temeljnog fenomena PP Velebit – Cerovačke špilje" kao projekt koji podrazumijeva niz aktivnosti na toj lokaciji, među kojima je i razvoj speleološkog turizma, za što je planirano 45 milijuna kuna.

Što se strateških projekata tiče – to bi bilo to.

Na popisu razvojnih projekata Zadarske županije, ostvarljivih do 2020. godine, nalazi se @MAZING - ZELENA ŠKOLA, projekt vrijedan 18 milijuna kuna. Njime se predviđa uspostavljanje centra koji će služiti kao središnje mjesto za razvoj programa brige i zaštite prirodne baštine, formalnih i neformalnih cjelogodišnjih obrazovnih programa (npr. škola u prirodi) te ljetnih programa za posebne skupine posjetitelja zainteresiranih za boravak u prirodi i upoznavanje s prirodnim vrijednostima šireg područja Gračaca. Jedan od ciljeva projekta je rekonstrukcija stare i napuštene osnovne škole u Mazinu, na području Općine Gračac.

Može li to "spasiti" preostalih 3.500 stanovnika Gračaca i "glavni grad depresije" kvalitetom života makar približiti, ako ne izjednačiti, s razvijenim mjestima Zadarske županije?

-Sve izgleda drugačije ako živite u Gračacu, a slogan "ravnomjeni razvoj" trebalo bi izbaciti iz upotrebe. Nikad se to neće u cijelosti ostvariti. Stvar je u ovome: ako imate potpomognuta područja, onda im pomozite, a ne da ih dvadeset godina dodatno zapuštate, zanemarujete i zaboravljate, kaže općinska načelnica Nataša Turbić priznajući da županijsku Strategiju razvoja još uvijek nije detaljno proučila.

Načelnica navodi da se "Gračac već 15-20 godina muči s jednim radnim mjestom po svakoj obitelji, a dva su samo san", ali se ipak nada da bi Gračacu mogle pomoći najavljene zakonske izmjene u raspolaganju poljoprivrednim površinama.

-Imamo preko 30.000 hektara poljoprivrednih površina, pa kada s njima budu raspolagale jedinice lokalne samouprave, poljoprivreda može biti strateški pravac razvoja Gračaca jer bi se sredstva prikupljena od koncesija vraćala kao namjenska sredstva i pretvarala u nova ulaganja, kaže načelnica Turbić ne želeći se upuštati u dublju potragu za odgovorom na pitanje tko je to 20 godina zaboravio na Gračac.

-Jedan bi Zadranin teško preživio osam dana u Gračacu! Logično je da nekom mjestu na obali treba kudikamo manje poticaja nego Gračacu i sličnim krajevima. Kao načelnica, imala sam odličnu suradnju s Agencijom za ruralni razvoj, ali je zaista pitanje ima li Zadarska županija dovoljno ovlasti da nam pomogne, pogotovo da nam pomogne onoliko koliko bi nama trebalo. Sa Županijom to ide ovako: koliko "plačete", toliko i dobijete. Možda bi trebalo razgovarati o preslagivanju prioriteta . Ali, država je potpuno zakazala iako ima puno moćnije oružje u svojim rukama kada se radi o pomoći nerazvijenim područjima. Možda još nije kasno, kaže Nataša Turbić.

Ljudi su se borili do granica svoje moći, ali onda kao da je iza 2010. godine država digla ruke od nerazvijenih krajeva, procjenjuje Turbić podsjećajući da je ubrzo iza toga došlo do kolapsa građevinskog sektora i zatvaranja brojnih radnih mjesta, ali i "otvaranja granica" i iseljeničkog egzodusa s područja Gračaca odakle je od ulaska u Europsku uniju iselilo 17 posto stanovništva. Uz redovito dvostruko veći broj umrlih od broja rođenih, općina se smanjila za petinu svojeg stanovništva.

Unatoč pisanju strategija i popisima strateških projekata.

Kaos u zemljišnim knjigama

-Malo toga izgleda jednako, bez obzira gledate li iz Zadra ili Gračaca. Odavde stvari izgledaju drugačije. Na primjer: nikome u EU nije moglo pasti na pamet da kriterijima za dobivanje sredstava za obnovu neke lokalne ceste predvidi mogućnost da ta cesta, ma koliko bila kratka, prolazi preko 500 različitih katastarskih čestica. Ili da cesta do Tiškovca vodi kroz BiH?! Možete li zamisliti koliko takve stvari otežavaju kandidaturu nekog lokalnog projekta? A pritom, u Srbu zemljišne knjige uopće ne postoje, navodi načelnica Turbić jedan od primjera iz kojeg se vidi "specifičnost" Gračaca.

Javni radovi kao spas za 40 nezaposlenih

Većinu obiteljskih primanja u Gračacu čine mirovine i socijalna pomoć, zaposleni rade u državnim ili javnim službama, a po podacima Državnog zavoda za statistiku takvih je 343. Ne čudi stoga da načelnica Turbić jedva čeka – javne radove!

-Na javnim radovima bismo ubrzo trebali zaposliti 40 nezaposlenih ljudi koji će za plaću od 2.600 kuna raditi na održavanju nerazvrstanih cesta i otklanjanju posljedica požara i poplava, kaže načelnica Turbić.