StoryEditor
RegionalNAŠI REPORTERI NA LICU MJESTA SVJEDOČILI SU POVIJESNOM DOGAĐAJU

Ovo svijet još nije vidio, u Novigradu se stvara - pametni maslinik!

3. lipnja 2019. - 10:58
Marko Zorica, tehnički savjetnik na projektu SAN

Digitalna poljoprivreda, pametna poljoprivredna mreža i precizna poljoprivreda – sve su to već u svijetu poznati termini kojima je zajedničko objedinjavanje poljoprivrednih znanja i digitalne tehnologije, svih onih tehnoloških čudesa koja smo upoznali, ajmo reći, u zadnja dva desetljeća, a bez kojih, eto, danas više ni ne možemo.

Ali istraživanje koje zajednički od lipnja prošle godine provode stručnjaci zagrebačke tvrtke "Elektrokovina plus" te peteročlana istraživačka skupina s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, po svemu je ekskluzivan i jedinstven u svijetu. Naime, nitko do sada nije uspio, najjednostavnije rečeno, digitalizirati maslinike, u maslinarstvu takvo što naprosto nije poznato, bar ne u onom obliku i svim elementima kako je to zamišljeno u projektu "SAN" (pametna poljoprivredna mreža).

Kada za tri godine istraživanje završi, a počelo je lani u lipnju, "SAN" bi trebao rezultirati gotovim proizvodom spremnim za tržište: aplikacijom iza koje bi stajala sva ugrađena agronomska i informatička znanja na kojima sada radi istraživački tim te različiti poznati i manje poznati, jednostavniji i kompliciraniji alati.

Iza takvog programa u jednoj će cjelini biti objedinjeni hardver, softver i neuronska mreža, različiti alati pomoću kojih će se u realnom vremenu pratiti sva zbivanja u maslinicima, dojavljivati maslinaru o promjenama, davati preporuke za akciju, a u nekim bi aktivnostima čak sam program trebao reagirao bez utjecaja čovjeka. Primjerice, u slučaju manjka vlage sam bi sustav pokrenuo sistem za navodnjavanje maslina, pa i odredio količinu potrebne vode. I sve, baš sve bi pametni sustav trebao dojavljivati maslinaru na mobilnu aplikaciju.

Kako je počelo

Vratimo se na to kako je došlo do projekta "SAN". Bilo je to lani kada je tvrtka "Elektrokovina plus" iz Gornjeg Stupnika aplicirala na sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj za projekt "SAN", koji je predstavljen kao "cjelovito rješenje koje će omogućiti stvaranje sustava za pametnu proizvodnju hrane baziranu na IoT (Internet of Things) konceptu te umjetne inteligencije s ciljem donošenja pravovremenih, preciznih i ispravnih odluka u procesu proizvodnje hrane". Prijavila se i dobila sredstva u iznosu od 8,2 milijuna kuna, s tim što je od početka partner u projektu bilo zadarsko Sveučilište, čiji znanstvenici rade na svim znanstvenim komponentama projekta, prvenstveno onim agronomskim.

Za terenski dio "SAN-a" odabrani su poligoni - maslinici dvaju poznatih maslinara u okolici Zadra: dr. Ivice Vlatkovića u Novigradu i onaj bračnog para Nives i Gorana Morovića u Žmanu na Dugom otoku. Taj odabir nije bio slučajan – riječ je uzornim maslinarima kojima je zajednička maksimalna posvećenost maslinarstvu koje im je puno više od pukog hobija, a njihova ekstra djevičanska ulja redovito na svjetskim smotrama dobivaju zlatna i šampionska priznanja.

Maslinik poznatog zadarskog ginekologa Vlatkovića ima 500 stabala sa skoro 60 sorti, a onaj na sjevernim padinama Žmana splitsko-dugootočkog građevinara Morovića i njegove supruge čak 1000 stabala. Vlatković se u masliniku koristi konvencionalnim uzgojnim metodama, dok se Morovići bave ekološkom proizvodnjom.

- Teško da ćete u ovom periodu imati što fotografirati u maslinicima - rekao nam je koordinator znanstvenog tima "SAN-a" doc. dr. sc. Tomislav Kos kad smo se dogovarali za reportažu o projektu.

- Mi smo sada u fazi prikupljanja različitih podataka na terenu, a najviše radimo s kamerama, običnoj na mobitelu (RGB), kao i hyperspectralnom (HSI) kamerom koja "snima" valne duljine koje ljudsko oko ne može vidjeti. Tim snimanjem možemo ići u dubinu objekta, čime se otkrivaju 24 dubinska sloja snimanog objekta, u ovom slučaju lista i ploda masline, te na taj način dobijemo mnoštvo informacija - objašnjava Kos.

Uz fotografiju, HSI kamera izbacuje i graf, a u ovoj fazi radi se na razotkrivanju svih informacija koje graf nudi.

- Time se sad bavimo na prikupljenoj bazi od 25.000 fotografija objekata - kaže naš sugovornik.

Pilot aplikacija

Već sad u pilot-aktivnostima imaju gotovu mobilnu aplikaciju koja će maslinarima biti dostupna na jesen, bazirana na običnoj fotografiji lista masline, snimljenog mobitelom, koja odlazi u centralni server "Elektrokovine plus", pri čemu softer vraća informaciju o stupnju zaraze paunovim okom, jednoj od najštetnijih bolesti masline.

- To smo relativno lako riješili, ali nam je cilj da otkrijemo, primjerice, latentnu zarazu paunovim okom, dok još nije vidljiv običnoj kameri. Ovo je veliki problem jer puno naših maslinara nije niti svjesno ove problematike budući da ne vidi simptome, a bolest često radi štetu a da na to mnogi od njih ne reagiraju. Rješenje ovog problema ćemo vjerojatno postići HSI kamerom koja će, prema predviđanjima tehnološkog napretka, biti ugrađena u bolje mobitele najdalje za pet godina. Za sada nam je najvažnije da punimo softver različitim informacijama, dođemo do određenih modela za ciljane bolesti i štetnike te one koji će odrediti optimalnu količinu vode koja nam je potrebna u pojedinom trenutku. Kad stvorimo takve modele, bit ćemo jako blizu gotovom, cjelovitom, upotrebljivom proizvodu - kaže dr. sc. Kos.

A njegov kolega na projektu, agronom-voćar specijaliziran za maslinarstvo mag. ing. agr. Šime Marcelić napominje da su u istraživanju usmjereni na razotkrivanje najčešćih opasnosti za maslinike: uz paunovo oko to su rak masline, te najčešći nametnici – maslinova muha, maslinov moljac i svrdlaš.

- Kao dio kompleta alata koji će trebati instalirati u jedan takav pametni maslinik su i obična žuta ploča-lovka na koju se lijepe kukci (štetnici). Ideja je da se takve ploče snimaju na tržištu već prisutnom preciznom, lovačkom kamerom, a naš je cilj da aplikacija prepozna kritičnu brojnost, primjerice, maslinove muhe u realnom vremenu s tim da softver mora biti toliko razvijen da može razaznati na ploči maslinovu muhu od drugih, neopasnih kukaca. Kad procijenjeni kritični broj odraslih jedinki bude prekoračen, preko aplikacije na mobitelu sustav pozove maslinara na akciju, zaštitu nekim zaštitnim sredstvom - veli Marcelić.

Uz svima poznate žute ploče, u sustav alata koje će sadržavati "SAN-ova" aplikacija ide, recimo, i meteorološka stanica zbog mjerenja, između ostalog, vlažnosti zraka i količine sunčeve svjetlosti, dok bi opet posebni senzori mjerili količinu vode u tlu da bi softver mogao odrediti optimalnu količinu obroka vode koju maslina treba u navodnjavanju.

- Ovaj je projekt dobrim dijelom prošao u EU zbog odnosa prema vodi kao najvažnijem prirodnom resursu koji imamo - kaže dr. Kos.

Optimalno navodnjavanje

- Cilj nam je postići optimalno navodnjavanje kako bismo spriječili prekomjerno i nepotrebno navodnjavanje od kojeg ima više štete nego koristi. Novi smjerovi u poljoprivredi podjednako su usmjereni na proizvodnju dostupne, jeftine hrane, očuvanju ruralne zajednice, ali i okoliša i resursa s kojima raspolažemo, a to je i voda, stoga navodnjavanje samo po sebi nije prihvatljivo za EU, već se traži rješenje u optimalnoj potrošnji vode - tvrdi ovaj stručnjak.

- E, sad, što radimo kako bismo došli do optimalnog navodnjavanja, uz to što moramo znati sastav tla na kojem se maslinik nalazi? Različitim metodama navodnjavanja doći ćemo do optimuma, i to na način da ćemo ove godine jedno stablo iste sorte masline, coratine, stalno enormno navodnjavati, drugo uopće nećemo, treće ćemo navodniti na način maslinara kako to on već inače radi, a četvrto će navodnjavati naš softver. Izlazni rezultat nam je količina ploda i kvaliteta ulja dobivenog od tog ploda te će nam ti podaci pomoći stvoriti zaključak o uspješnosti pojedine prakse u korištenju vode i optimalnog navodnjavanja. Tek tada ćemo moći sastaviti gotov, cjelovit model za korištenje vode - zaključuje Kos.

Vaš reporter mora priznati da su ga zadarski znanstvenici "ubili" količinom podataka koje su iznijeli, no cijeli sustav različitih alata praćenja zbivanja u maslinicima je znatno veći nego što smo ovdje mogli navesti. Ono što smo dobro zapamtili jest da je, za sada, projekt "SAN" jedinstven u svijetu jer zaokružuje pametnu poljoprivrednu mrežu u agroekosustavu maslinika u jednu korisnu cjelinu bez koje maslinarstvo budućnosti neće moći.

Slični su programi već uspostavljeni u svijetu za potrebe ratarske proizvodnje i vinogradarstva, ali je "SAN" jedinstven ne samo za maslinarstvo – isti prilagođeni sustav bit će upotrebljiv, naravno uz modifikacije i u uzgoju drugih voćarskih kultura. Druga je stvar što je baš maslina izabrana za početak razvoja pametne mreže, odnosno precizne poljoprivrede u voćarstvu.

Lako što maslinarstvo ima značajan, a nedovoljno iskorišten potencijal u Hrvatskoj (mada ćemo još dugo ostati zanemarivi u količinama, a prepoznatljivi u kvaliteti ulja), već i zato što je, još po Bibliji, maslina izabrana za najinteligentnije stablo te ju je ostalo drveće htjelo izabrati za svoju kraljicu. Maslina, stoji u toj biblijskoj priči, na to nije pristala zbog – brige za ljude.

Ekipa sa Sveučilišta u Zadru i iz "Elektrokovine plus" sad će joj zahvaliti na tome, nadopunjujući njezinu inteligenciju novom, kojom će je štititi i učiniti još korisnijom.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 15:30