StoryEditor
RegionalPOKOSILA IH KORONA

Pandemijska godina odnijela i do 20 posto više branitelja: uzroke povećane smrtnosti veteranske populacije tek treba istražiti

Piše Damir Tolj/SD
7. svibnja 2021. - 08:13
Posljednji ispraćaj jednog hrvatskog branitelja koji je počinio samoubojstvo na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 2014.  Nikša Stipaničev/Cropix

Smrtnost hrvatskih branitelja posljednjih godina i nije neka osobito privlačna ili posebno eksploatirana tema u javnosti – posebno u svjetlu činjenice da je samo pandemija koronavirusa pokosila više od sedam tisuća ljudi u Hrvatskoj.

No, broj osmrtnica u dnevnim novinama ukazuje na povećan broj umrlih iz specifične veteranske skupine. Ministarstvo branitelja, koje detaljno prati tematiku na nacionalnoj razini, kao i dužnosnici braniteljskih ureda na lokalnoj razini, potvrđuju spomenuta zapažanja u tisku.

Ukratko: pandemijska godina odnijela je od 15 do 20 posto više branitelja od godine prije razbuktavanja korone. Iako, još nije moguće eksplicitno tvrditi da je isključivi razlog povećane smrtnosti upravo bolest nazvana COVID-19. Doprinijela sigurno jest, a koliko – pokazat će naknadne analize.

Organizator ispraćaja

– Prošle godine, u odnosu na ovu, bilo je 20 posto manje umrlih branitelja. Lani je mjesečni prosjek umrlih bio oko 30, dok ove godine prosječno mjesečno bilježimo više od 40, možda i 45 dnevno umrlih na području Splitsko-dalmatinske županije – kazao nam je Ante Radman Livaja, voditelj županijskog Pododsjeka za hrvatske branitelje.

Čovjek je do u detalj upoznat sa stanjem na terenu, budući da je nezaobilazan u organizaciji ispraćaja pokojnih pripadnika braniteljske populacije. Kaže da je tijekom prošle godine bilo ukupno registriranih 382 umrlih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s tim da je realniji broj oko 400, budući da dio obitelji ne prijavljuje status. Usporedbe radi, ove godine, do pred konac travnja, zabilježen je 161 umrli branitelj.

– Uočavamo da je više umrlih nešto mlađe dobi od višegodišnjeg prosjeka, a vidljivo je i da je koronavirus zaslužan za dio viška smrti, jer su brojke umrlih povećane u drugoj polovici prošle godine i u prvom kvartalu ove – ističe Radman Livaja.

Najčešći uzroci su ipak zloćudne bolesti, a slijede nagle smrti od srčanog i moždanog udara. Suicida je između 20 i 30 godišnje, što je znatno manje nego prethodnih godina.

Evo i podataka koje nam je poslalo resorno ministarstvo, a odnose se na cijelu zemlju: prema podacima Registra uzroka smrti, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), i Evidenciji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, u 2019. zabilježeno je 4888 umrlih branitelja prosječne starosti 63,2 godine.

"Prema skupinama bolesti, vodeći uzrok smrti među braniteljima su novotvorine, od kojih je umrlo 1892 ili 38,7 posto umrlih branitelja. Druga po redu je skupina cirkulacijskih bolesti s ukupno 1429 ili 29,2 posto umrlih. Treće su bolesti probavnog sustava s 387 umrlih (7,9 posto). Ozljede i trovanja četvrti su uzrok smrti s 336 ili 6,9 postotaka, a bolesti endokrinog sustava su pete, s 241 ili 4,9 posto umrlih branitelja."

Najviše od srca

Najviše branitelja umrlo je od ishemijske bolesti srca, njih 669 (13,7 posto), zatim od zloćudne novotvorine probavnih organa, od čega je umrlo 645 (13,5 posto) branitelja. Raspodjela uzroka smrti kod muškaraca jednaka je raspodjeli kod ukupno umrlih, s obzirom da su zastupljeni s 97,8 posto u ukupnom broju umrlih branitelja. Žene s braniteljskim statusom najviše umiru od zloćudne novotvorine dušnika, dušnica i pluća, a zatim od zloćudne novotvorine probavnih organa i ishemijske bolesti srca.

U Registru za rak u 2019. godini evidentirano je 3840 novootkrivenih slučajeva zloćudnih bolesti kod branitelja (kod muškaraca je na prvom mjestu rak prostate, a kod žene rak dojke).

Kako poručuju iz Ministarstva branitelja, navedeni podaci HZJZ-a o uzrocima pobola i smrtnosti još nisu dostupni za 2020. i početak 2021. godine. Zavod navedene podatke za prethodnu kalendarsku godinu objavljuje u drugoj polovini tekuće godine, što je uobičajena dinamika.

– No prema podacima iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja, u 2020. godini umrla su 5683 branitelja, prosječne starosti 64,7 godina. U razdoblju od 1. siječnja 2021. godine do početka svibnja umrla su 1552 branitelja prosječne starosti 65,8 godina - kaže se u odgovoru koji potpisuje glasnogovornica Marija Trogrlić.

U jednoj rečenici: 5683 umrla u 2020. godini, u odnosu na 4888 umrlih 2019. godine. To je 795 više umrlih, odnosno blizu 15 posto, na razini cijele zemlje.

Čeka se publikacija

"Najviše preminulih branitelja 2020. i 2021. godine evidentirano je u dobnim skupinama od 60 do 64 i od 65 do 69 godina. Trenutačno nisu dostupni službeni podaci o uzrocima smrti branitelja, bit će dostupni u idućoj publikaciji HZJZ-a. Navedena statistika smrtnosti i pobola predstavlja jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka ključnih za ocjenu zdravstvenog stanja ove populacije."

Navedeni pokazatelji dobiveni su preklapanjem podataka iz zdravstvenog sustava i podatka iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, tumače u Ministarstvu.

TEŠKA TEMA U 30 godina ubilo ih se 3444

Suicidi su posebno bolna i osjetljiva točka, a podaci govore da je - od 1991. do 31. ožujka 2021. godine - suicid počinilo ukupno 3444 branitelja.

"Srećom, zadnjih godina Hrvatska bilježi kontinuirani pad stope suicida u općoj i braniteljskoj populaciji: 110 u 2019. godini, 99 u 2020. te 31 do kraja ožujka ove godine. To se može povezati s unapređenjem zdravstvene politike na području mentalnog zdravlja i mjerama psihosocijalne pomoći koje se provode za branitelje."

Istraživanja pokazuju da su suicidi učestaliji kod muškaraca, te kod osoba srednje i starije životne dobi s nekim oblikom tjelesnog oštećenja ili psihičke traume, a populacija branitelja pripada navedenoj rizičnoj skupini. Zato je nužno i dalje provoditi mjere aktivne politike unapređenja mentalnog zdravlja i prevencije tih neželjenih događaja.

- Važno je istaknuti da je suicid rezultat složene međuovisnosti više faktora: naslijeđa, bioloških predispozicija, životnih iskustava i utjecaja okoline, posebno socijalne, kao i stupnja psihosocijalne i emocionalne podrške. Tek potpuna koordiniranost svih institucija i senzibilitet, izražena empatija osoba zaduženih za rad s osjetljivim skupinama, omogućit će pružanje potpune psihosocijalne pomoći i pridonijeti smanjenju broja suicida, ističu u Ministarstvu.

"Posebnu pažnju ovoj temi Ministarstvo posvećuje kroz 'Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći' koji se provodi u centrima na županijskoj razini, te u regionalnim centrima za psihotraumu u kliničkim bolničkim centrima u Osijeku, Splitu i Rijeci. Nacionalni centar za psihotraumu je u KBC-u Zagreb. U njegovu sklopu je i Centar za krizna stanja kao posebna jedinica u kojoj je osobama u stanju akutne psihičke krize dostupna stručna pomoć telefonom tijekom 24 sata."

PREVENCIJA Na pregledu 70.000 ljudi

Ministarstvo provodi program preventivnih sistematskih pregleda branitelja još od 2016. godine. Najviše branitelja je u rizičnim dobnim skupinama u kojima počinje i intenzivniji porast kroničnih bolesti, poput ishemijske bolesti srca, kardiovaskulane i cerebrovaskularne bolesti, na koje se značajno može utjecati upravo prevencijom. Pregledi se obavljaju u svim općim i županijskim bolnicama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima te domovima zdravlja Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. Na pregled je tijekom godina upućeno 70.000 branitelja.

item - id = 1096839
related id = 0 -> 1127807
related id = 1 -> 1127804
20. rujan 2021 22:39