Potezom pera više od 90 ljudi u samo jednom danu ostalo bez imovine; 'Jamili su zemljište svima koji nisu poslušnici HDZ-a!'

U Baškoj Vodi čak 90 ljudi i tvrtki jednog je dana prošlog rujna ostalo bez imovine.

Tamošnja se Općina, naime, rješenjem makarskog Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu uknjižila na njihove okućnice te na prilaze kafićima, restoranima, trgovinama... uz cestu na rivi.

Taj potez utemeljen je na kreativnom tumačenju Zakona o cestama, o kojem ćemo detaljnije kasnije. Sada je bitno znati da su u Baškoj Vodi nerazvrstanim cestama prvo proglašena dvorišta kuća starih stotine godina, ulazi u trgovine i hotele, terase kafića, a zatim ih je Općina upisala kao svoje. Sve to u skladu s elaboratom koji je po narudžbi Općine izradila splitska tvrtka "Geographica".



Oštećeni su nezadovoljni, naravno, i optužuju Općinu za otimačinu.
 

'Jamio' mi načelnik 11 kvadrata
 

Povrh toga, žale se, sudsko rješenje o proglašenju njihove svojine nerazvrstanom cestom nije im ni dostavljeno na adrese, nego su za to doznali kako tko. I, da ne ponavljamo uz svačiju izjavu, svi naši sugovornici vele da su pokrenuli postupak pobijanja spornog rješenja na višem sudu.

Kruno Žulj, građevinski poduzetnik, na primjer, od nas je doznao da mu je imovina prešla u općinske ruke. Dobili smo sudsko rješenje s popisom imena pa nazvali njega, nekad bliskog prijatelja, a već godinama glasnog protivnika HDZ-ova načelnika općine Joska Roščića. Dva dana kasnije sjedimo u kafiću u Baškoj Vodi. Žulj okružen papirima i grafičkim prikazima.

– Gledaj ovu kartu. Meni su se uknjižili zato što sam u ratu s Roščićem i nisam poslušnik HDZ-ov. Nijedna čestica na koju su se uknjižili nije od HDZ-ovaca i njegovih poslušnika – uvjeren je Žulj pa nastavlja:

– Meni je jamio 11 kvadrata koje sam pravomoćno dobio na sudu. A prolaz do mene, vlasnik je iz HDZ-a, njemu nije jamio ništa – govori pa nas vodi do sporne lokacije.

Nju, vjerujte nam na riječ, nije moguće smatrati cestom. Nerazvrstanom, razvrstanom, prometnom, neprometnom... Općina je cestom zvala, a Žulj jedva u nju stane. To je uzak i kratak prolaz između dviju kuća na rivi koji završava zidom treće kuće. Ni "c" od ceste.

A Žulj niže primjedbe na Općinu, u kojima je glavni negativac načelnik.

– On je meni to htio oduzeti i prije. I bili smo na sudu. Ja ga dobijem s dvije presude da je to jedan kroz jedan moja zemlja. Dok sam ja dobivao na sudu, on je ucrtao cestu kojom su meni skinuli 11 kvadrata. A ja to niti sam znao, niti sam dobio obavijest – veli.

Posebno je ogorčen na Željka Rupčića, zaposlenog u makarskom katastru.

– Katastar nije smio provesti te elaborate, ali je Željko Rupčić proveo Roščićeve ideje i sad se priča da će ga zaposliti u Općini, jer on provodi sve što se u zadnjih 20 godina radi u Baškoj Vodi. Rupčić sve mutne poslove radi za njega – proziva Žulj.
 

Kuća stara 300 godina, a sad nam nestao dvor
 

I Ivani Staničić Općina se uknjižila na "nerazvrstanu cestu". U njezinu je slučaju, zapravo, riječ o malom kamenom dvoru pred obiteljskom kućom. Ispred njega je pločnik pa glavna prometnica.

– Ovo je od pamtivijeka bilo naše, a sad su se ucrtali skroz u dvorište do stepenica. Kako to može biti javni put? To njima treba za javnu površinu da postave stolove i da mogu naplaćivati – sumnjičava je Ivana.

Ni ona nije znala za sporno knjiženje.



– Imali smo ostavinsku raspravu i tek u njezinu tijeku smo doznali da su na kući plombe. A dvor je naše vlasništvo, tek je jedan mali dio pripadao Republici Hrvatskoj. I sada nam se Općina uknjižila na dvadesetak kvadrata – ističe naša sugovornica. Njezina kći Bosiljka Margeta dodaje:

– Mama je prvog dana kad smo doznali srela načelnika na rivi. Rekla mu je šta se dogodilo, a on je kazao da oprosti i da je sigurno neka greška. Umjesto da se riješilo, sljedećeg su se dana upisali u katastar. A kuća je stara 300 godina, to je uvijek bilo naše – napominje Margeta.

Sada malo o nerazvrstanim cestama. Po članku na kojem Općina temelji svoj potez, one se upisuju u zemljišnu knjigu "kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi". Ivana Staničić ukazuje na članak 98. Zakona o cestama po kojem se nerazvrstane ceste koriste za promet vozilima i svatko ih može slobodno koristiti, dok se u članku 100. istog Zakona taksativno nabraja što je nerazvrstana cesta pa je, naglašava Ivana, "sasvim jasno da u nju ne spadaju dijelovi stepeništa kuće i ogradni zidovi dvorišta".

Isto čujemo i od ostalih sugovornika. Mate Divić, vlasnik hotela "Bacchus":

– Uz naš objekt ostavili smo 162 kvadratna metra za nogostup, za što nismo htjeli uzeti nikakvu naknadu. No, dogodilo se da nam je Općina Baška Voda, odnosno načelnik Josko Roščić uzeo 40 kvadrata mimo toga. Uzeo nam je dio između nogostupa i kuće koji koristimo za naše poslovne potrebe. Tu nam je ulaz, tu postavljamo oglasne table i kontroliramo kućne šahte. Dakle, to je dio mojeg zemljišta koji Općini uopće nije potreban. Treba im nogostup koji smo ionako mislili darovati iako smo ga sami uredili – govori vlasnik parcele, inače član HDZ-a i bivši predsjednik Općinskog vijeća. Zašto se onda HDZ-ova Općina uknjižila na njegov plac?
 

Sad je do suda u Splitu
 

– Čin nepotrebnog oduzimanja vlasništva zemljišta okarakterizirat ću kao političku ucjenu. Roščić je posegnuo za ovim nepotrebnim činom radi dominacije nad ljudima da bi kasnije njima mogao manipulirati, ali ja se neću dati – odlučan je, a njegova supruga Mirjana kaže kako su za sudsko rješenje doznali preko privatnih kanala.

I od drugih sugovornika slušamo slično. Stipe Jurišić, živi u Belišću, u Baškoj Vodi je naslijedio nekretninu u kojoj je ugostiteljski objekt. Njegova je terasa sa stolicama i stolovima uknjižena kao nerazvrstana cesta. Kako, zašto, nije mu jasno, tek ni on rješenje nije dobio na kućnu adresu.



Nakratko nam se javio Ante Škrobo, vlasnik tvrtke "Probitas", čiji je caffe bar "Laguna" uz glavnu baškovošku šetnicu. I njemu se dogodilo isto, baš kao i susjednom Konzumu.

Dinamičan je život u Baškoj Vodi. Ne samo ljudski, nego i nekretninski; dvorišta su, eto, u prezrelim godinama promijenila identitet i postala, bez znanja vlasnika, nerazvrstane ceste.

Baš nas zanima kako će na ovo gledati Županijski sud u Splitu, na kojem se bivši vlasnici nadaju pravdi. Dotad, zemljišnoknjižno gledano, žive na cesti. I to nerazvrstanoj.

Zemljišnik: Mi ne ulazimo u to...

Evo kako makarski Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu tumači slučaj:
– Sporno rješenje o nerazvrstanim cestama doneseno je na temelju odredbi članka 131. st. 4, st. 5 i st. 6 Zakona o cestama, a postupajući po prijavnom listu Ureda za katastar Ispostava Makarska.

Ovaj sud ne ulazi u to što je uvršteno u nerazvrstane ceste, a što ne, budući da je odredbom članka 108. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, zemljišniknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišnje knjige...

Rješenje je dostavljeno svim strankama u postupku, a za stranke za koje sud nije imao saznanja o adresi rješenje je dostavljeno preko oglasne ploče – ističu u odgovoru makarskog Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu.

Roščić: Sve je čisto, a ako smo i pogriješili, nadoknadit ćemo

Josko Roščić, načelnik Baške Vode, rezolutno tvrdi kako nisu napravili nijednu pogrešku.

– Knjižili smo se na onome što su bivša Skupština općine Makarska i bivša Mjesna zajednica napravili kao javnoprometnu površinu. Na ulicu, pješački prijelaz ili na mjesto gdje je bio ulaz u neku trgovinu.

U pojedinim slučajevima, kao što je hotel "Bacchus", to je, osim po zakonu, rađeno i prema ugovoru koji je vlasnik hotela potpisao s Općinom Baška Voda o nogostupima, koji su kompenzirani kroz komunalije. Taj je ugovor predložio sam vlasnik hotela, koji je tada bio predsjednik Općinskog vijeća.

Osnova nam je bio orto-foto sniman 1982. godine. Poštovali smo zatečeno stanje. Odvjetništvo i Državna revizija su nas upozorili da hitno moramo raditi knjiženja javnih površina, trgova, parkinga, nogostupa i svega, jer je to naš prioritetni zadatak da bismo mogli uredno gospodariti tim javnim površinama. To rade sva mjesta, gradovi i općine – siguran je Roščić pa govori o konkretnim slučajevima:

– Kod Žulja je izvorno općenarodna imovina još od osnutka katastra, jer je nekad ta mala kalica koja ide između tri kuće bila sastavni dio rive. Radi se o osam ili devet kvadrata i to je izvorno bila općinska zemlja – govori načelnik o slučaju bivšeg prijatelja. No, Žulj ima presudu Županijskog suda po kojoj je to i sada njegovo?

– Jako je zanimljivo kako se to brzo riješilo pred višim sudom u Splitu, a neke druge stvari čekaju, ali još teče rok za reviziju. Kod gospođe Ivane smo naknadno utvrdili da drži puno veći dio izvorne općenarodne imovine nego tih 13 kvadrata pločnika. Ona drži 40 kvadrata, a s njezinim je suprugom postignut dogovor još prije devedesete godine. Uglavnom, ni u jednom slučaju nije napravljena pogreška, ali Općina je spremna nadoknaditi sve po zakonu, maksimalno, ako se utvrdi da je bilo nekih problema – zaključuje prvi čovjek Baške Vode.

'Geographica': Sve je bilo po struci

Elaborat o nerazvrstanim cestama potpisuje splitska "Geographica", poduzeće za geodetske poslove. Slijedi izjava Miljenka Žabčića, njegova direktora:

– Općina je naručila elaborat o nerazvrstanim cestama, napravili smo ga prema pravilima struke i zakonu. Prošao je provjeru u Katastru, bilo je dosta primjedbi kod izlaganja, sve su zabilježene, dalje to nije do nas. Općina je odredila zahvat, a mi smo snimali i proveli prema zahtjevu investitora i pravilima struke – jezgrovito će Žabčić.

Rupčić: Bez komentara

Željko Rupčić iz makarskog katastra nije htio odgovarati na Žuljeve optužbe.

– Bez komentara sam. Nije vrijedno. On ima nekih problema tamo s načelnikom i svatko tko radi nešto u Baškoj Vodi, za Općinu i načelnika, u problemu je – bio je kratak.