.jpg)
- Cijelo nalazište bilo je netaknuto. Dvije tisuće godina nitko tu nije „čeprkao“, ništa nije opljačkano. Nama arheolozima to je od iznimnog značenja, da imamo nalazište u izvornom obliku – bio je komentar zadarskog podvodnog arheologa Dina Tarasa nakon fantastičnog pronalaska: na dubini od 21 metar, u moru nedaleko otoka Molata, arheolozi su našli ostatke rimskog broda iz 1. stoljeća!
- Napravili smo tek prvi zaron, cjelovito istraživanje će tek uslijediti, no već sada smo dio keramičkog materijala izvadili sa nalazišta. Prema svim pokazateljima, radilo se o brodolomu, potonuo je teretni antički brod koji je prevozio krovne crjepove, tzv. tegule i imbrekse. Tegule su širi komadi, dok su imbreksi slični kupama, sve su to antički krovni crjepovi. Tegula pod morem ima nekoliko stotina. Isto tako, na nalazištu smo uočili fragmente keramičkog posuđa, lonce i tanjure, koji su možda pripadali brodskoj kuhinji. Pronađeno je i jedno grlo amfore. Upravo prema preliminarnoj analizi poznatih keramičkih oblika možemo pretpostaviti da je najvjerojatnije riječ o točno određenom tipu amfore koju datiramo u 1. stoljeće. Stručna analiza izvađena dva primjerka tanjura dat će više podataka o datiranju brodoloma – kazao je Dino Taras, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru.
S njim je na istraživanju bio voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek, kao i Barbara Peranić, viša konzervatorica zadarskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH, te Zoran Delibašić i Dragutin Šimatović, ronioci zagrebačkog Ronilačkog kluba „ZG-SUB“ i vanjski suradnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Bili su prisutni i djelatnici Pomorske policije iz Zadra sa svojim plovilom.
- Mogli bismo zaključiti da brod zapravo na dnu mora leži naopako, jer se teži dijelovi tereta nalaze na vrhu. Zanimljivo je da na dnu mora u uvali Pržine (Paržine) na Molatu postoji teret identičan ovome, davno istražen. To su dva potonula antička teretna broda s istim krovnim crjepovima na malom području. Znamo da je u Crikvenici u to doba postojala keramička manufaktura, no još ne znamo postoji li veza između tereta ovih potopljenih brodova i manufakture u Crikvenici – kazao je Dino Taras, naglasivši da se nakon zarona i izrade 3D modela nalazišta može krenuti u preventivnu zaštitu lokaliteta, o čemu će uvjete propisati konzervatori. Tek kada lokalitet bude registriran, može biti prijavljen za istraživanje, za što će se tražiti sredstva Ministarstva kulture.
- Zapravo ćemo tek tada, kada istraživanje u cijelosti bude završeno, moći ispravno valorizirati nalazište – naveo je Taras, zaključivši da je već sada evidentno da je riječ o vrlo važnom i rijetkom nalazu u podmorju Jadrana.
