StoryEditor
RegionalBRIGA O BAŠTINI

Prva studentska arheološka ekspedicija na otoku Istu: registrirali ukupno više od dvadeset lokaliteta koje će se obraditi i obilježiti...

Piše AVŠ
31. listopada 2020. - 14:53

Otok Ist nedavno je bio domaćin studentske arheološke ekspedicije koja je po prvi put ozbiljno i sustavno istraživala lokalitete u tom dijelu zadarskog arhipelaga.  

„Arheološki krajolik otoka Ista – Archaeo.IST“ naziv je studentskog projekta čiji je nositelj zadarski student arheologije Pio Domines Peter, a provedba projekta osigurana je financijskom podrškom Sveučilišta u Zadru. U istraživačku ekipu uključeni su i njegovi kolege studenti s istog Odjela, Dominik Kelava, Domagoj Knez, Luka Žarković i Karla Genda, a tim svojim iskustvom nadopunjuju diplomirani arheolozi Domagoj Maurin i Jure Mustać. Sam projekt nastao je s idejom povezivanja arheološke baštine i kulturnog turizma u funkciji doprinosa održivom razvoju otoka Ista čija ostavština dosad nije bila u dovoljnoj mjeri ni istražena, ni zaštićena, ni prezentirana.

- Hrvatski otoci slabo su arheološki istraženi i možda se ne čine dovoljni napori da se to stanje promijeni. Uz to, odluka da centar našeg istraživanja bude baš Ist proizašla je iz želje da se izbjegne parcijalnosti i nesustavnost, odnosno da se napravi istraživanje krajolika u cjelini, pri čemu je otok Ist, kao jedan od manjih zadarskih otoka, izvrsno odgovarao tim idejama – rekao je Pio Domines Peter.

- Za razliku od mnogih arheoloških terena na kojima me posljednjih godina odveo posao u privatnim arheološkim tvrtkama, moram reći da mi je iznimno drago da se konačno pružila prilika da svoje stručno znanje objedinim s ljubavlju prema rodnom zavičaju. Jer, za arheologa, nema ničeg ljepšeg nego istraživati u svom kraju, a otok Ist arheološki je gotovo „terra incognita“ i dosada nije bilo nikakvih inicijativa da se to stanje promijeni- ističe Išćanin, arheolog Domagoj Maurin.

Jedan od glavnih ciljeva samog projekta je prepoznati arheološke lokalitete na otoku Istu, za što je bilo potrebno napraviti detaljan terenski pregled. Rezultati su daleko premašili početna očekivanja – registrirano je ukupno više od dvadeset arheoloških lokaliteta, a najveći dio pripada prapovijesnim lokalitetima, gradinama i tumulima, kojih ima njaviše.

- Riječ je o stožastim humcima građenim odlaganjem kamena, koji se podižu iznad groba jednog ili više pokojnika, služe kao nadgrobni spomenici, a svojim izgledom i smještajem u krškom krajoliku posebno se ističu i relativno ih je lako opaziti. S druge strane, laka uočljivost predstavlja i nesretnu okolnost jer su ljudi još od najstarijih vremena potaknuti pričama za „skrivenim blagom“ prekopavali i devastirali tumule te pljačkali sadržaje grobova, a čini se, da je tako bilo i na Istu – pojašnjava Domines Peter.

Uz prapovijesne lokalitete, zabilježili su i ostatke iz drugih razdoblja, prije svega znatno manji broj antičkih i srednjovjekovnih lokaliteta naspram onih prapovijesnih.

- Najistaknutije ostatke antičke arhitekture utvrdili smo na položaju Selišće na jugoistočnom dijelu otoka, gdje se po svemu sudeći nalazio rimski ruralni posjed gospodarsko-ladanjskog karaktera ili tkz. vila rustika čiji su izvorni rimski zidovi još i danas mjestimice očuvani iznad tla. Kompleks nije sustavno istražen, ali na osnovi nalaza njegovu upotrebu moguće je datirati od 3. do 5. st. ili čak ranije– dodao je Domagoj Maurin.

Nakon obavljenog posla, sada slijedi obrada i objava rezultata istraživanja, a registrirane lokacije upisati će se u konzervatorsku podlogu čime će se uspostaviti bazu podataka o obilježjima i stanju očuvanosti lokaliteta kao temeljna podlogu za zaštitu, upravljanje i brigu o kulturnom krajoliku u budućnosti.

- Prije svega važno je upoznati lokalno stanovništva o bogatstvu koje otok ima. A namjera je, u suradnji s Udrugom mladih Ista, pronaći ideje za prezentaciju lokaliteta, a jedna od mogućnosti povezivanja ljepota očuvane prirode i arheoloških lokaliteta je forma muzeja na otvorenom. Također, u budućim fazama projekta planirana su i probna arheološka iskopavanja, a već sada samo markirali neke pozicije na kojima bi, vjerujemo, zadiranje pod površinu zemlju dalo izvrsne rezultate – zaključio je Domines Peter.

12. lipanj 2021 20:02