StoryEditor
RegionalEKOCID

Sramota! Brojnim selima Cetina služi kao crna jama, kanalizaciju iz kuća su samo ‘priključili‘ na rijeku iz koje se napaja i 150 tisuća ljudi

Piše T.Paštar/PSD
28. siječnja 2021. - 18:52
Duje Klarić/Cropix

"U moju Cetinu ulazi kanalizacija, ulazi otvorena kanalizacija iz Sinja. Apsolutno se ništa ne događa. U Cetinu utječe pogledajte što! Cijela Dalmacija ovo pije", kazao je zastupnik iz Sinja Miro Bulj sa saborske govornice držeći u ruci bocu s fekalijama napunjenu u vodotoku Ćosina potoka kod Lumbinova mosta u Sinju.

Tragedija je što je Bulj u tom trenutku govorio istinu i samo istinu, što se ta istina javno ponavlja desetljećima, kao eho krika koji poziva da se Cetinu zaštiti, ali odgovorni kao da su gluhi. Uz dodatak da se Cetina ne truje samo fekalijama iz alkarskoga grada, nego masovno, i sve masovnije, od Rumina nizvodno. Gotovo svaka obiteljska kuća ili ugostiteljski objekt, staje, a i neki industrijski objekti u naseljima Rumin, Hrvace, Bajagić, Čitluk, Obrovac – Han, Gala, dijelom Otok, Ruda, Grab, Trilj, koji su imali tu mogućnost, spojili su izljev kanalizacije izravno u rijeku ili njezine pritoke. To je javna tajna koja je poznata svima osim vodopravnim inspektorima. Kad se tomu pridodaju pesticidi i herbicidi koji procjeđivanjem stižu do Cetine kanalskom mrežom, može se samo zamisliti kakav sve otrov dolazi u rijeku.

image
Duje Klarić/Cropix

Sinj je, kao najveće urbano naselje, koje s prigradskim prstenom ima više od 20 tisuća stanovnika, ipak najveći zagađivač. U užem centru alkarskoga grada dobrim je dijelom izgrađena kanalizacija, premda fekalije prolaze otvorenim vodotocima kroz samo gradsko središte. Ćosin potok najveći je recipijent, na njega su u gornjem vodotoku svoju kanalizaciju izravno priključili vlasnici desetaka obiteljskih kuća.

Ta kanalizacija koju nosi Ćosin potok prolazi uz obiteljske kuće, dječji vrtić, policijsku postaju, stambene višekatnice, hotel, srednje škole, sportske objekte, dva velika trgovačka centra... sve do ušća u Gorućicu, koja je također donijela dio fekalnih voda s južnog dijela Sinja, da bi sada objedinjene dovela do desnog laterarnog kanala. Osim fekalija koje do njega izravno stižu Ćosinim potokom i Gorućicom, u laterarni kanal donjim vodotokom Gorućice pristiže i sva ostala ukupna kanalizacija Sinja iz koje su prethodno na mehaničkom pročistaču uklonjeni grubi predmeti. Ta ala pristigla u laterarni kanal nastavlja teći 10-12 kilometara, da bi se uzvodno od Trilja izravno utopila u rijeku.

Premda Cetinjani vole Cetini tepati da je djevičanski čista, stvarnost je, kako se vidi, daleko od toga. Unatoč tomu, vodu rijeke Cetine koristi za piće desetak tisuća stanovnika na srednjodalmatinskom području. Kod Gata i Zadvarja napravljeni su vodozahvati kojima se osigurava opskrba pitkom vodom iz Cetine za potrošače Makarskog primorja, Omiša i srednjodalmatinskih otoka. Makarani imaju vlastiti vodovod iz vodozahvata kod HE Kraljevac u Zadvarju. Vodovod Omiš zahvaća vodu Cetine kod HE Zakučac, a osim omiškoga kraja, vodom opskrbljuje i otoke Brač, Hvar, Šoltu i Vis. U špici turističke sezone vodu rijeke Cetine dnevno koristi i više od 150 tisuća ljudi. Što oni piju? Poznato je svakome tko hoće znati, ali očito svi glume neupućene.

image
Duje Klarić/Cropix

Vratimo se sada istupu zastupnika Bulja. On je reagirao sa saborske govornice, uvjeren da je propuštena posljednja prilika da alkarski grad dobije cjelovitu kanalizaciju otpadnih voda, za što je svojevremeno osigurano 300 milijuna kuna, od kojih je oko 70 posto iz fondova EU-a. Zbog sporosti u pripremi tog projekta – a uključeni su bili komunalna tvrtka "Vodovod i odvodnja Cetinske krajine", kao formalni nositelj, Grad Sinj i Hrvatske vode – procijenjena vrijednost izvedbe narasla je za oko 150 milijuna kuna. Zanimljivo je da Sinjani inače posljednjih godina uspijevaju kroz javne nabave uvelike premašiti procijenjene iznose te za ono što bi trebali financirati novcem sa strane, kao što to rade svi drugi, galantno driješe kesu relativno skromne vlastite blagajne.

Pa je tako Sinj izgradio Gradsku sportsku dvoranu, zatvorenu jahaonicu pod svaku su cijenu željeli platiti 10-ak milijuna kuna skuplje nego što su trebali, ali su, na sreću, spriječeni, a sada im je kanalizacija, umjesto procijenjenih 266 milijuna, "skočila" na 420 milijuna. Ako Sinjani ne uspiju iskamčiti nedostajući novac za gradnju kanalizacije – a mogu im ga osigurati samo Hrvatske vode i Vlada iz državnog proračuna, kao što su to učinili u nekoliko sličnih slučajeva – Cetina će za oko dvije i pol godine ipak biti značajno zaštićena. Naime, u okviru još upitnog cjelovitog projekta Aglomeracije Sinj, kao posebni segment izdvojen je pročistač otpadnih voda Sinja.

Na osnovi idejnog projekta i lokacijske dozvole, tvrtka "Vodovod i odvodnja Cetinske krajine" je preko javne nabave kao najpovoljnijeg ponuđača izabrala jednu tvrtku iz Slovenije, koja se obvezala da će za 55 milijuna kuna izraditi glavni projekt, ishoditi građevinsku dozvolu i izgraditi pročistač.

Postojeći mehanički pročistač dogradit će se biološkim i kemijskim pročišćavanjem. Sa Slovencima je ugovoreno da će pročistač izgraditi za 21 mjesec, a prije nego što ga predaju Sinjanima, Slovenci će ga još sedam mjeseci držati u probnom radu. Kapacitet pročistača je za otpadne vode koje proizvede 26 tisuća stanovnika, od kojih se 23 tisuće odnosi na Sinjane. Preostale fekalne vode, koje bi trebalo proizvesti oko 3000 stanovnika, do pročistača će stizati posebnim cjevovodom iz Otoka.

U svakom slučaju, potrošači vode Makarskog primorja, omiškoga kraja i srednjodalmatinskih otoka te svi turisti pristigli na taj prostor od polovine 2023. godine pit će puno bistriju i čistiju vodu s rijeke Cetine. 

01. svibanj 2021 02:32