Tko ne želi na vjeronauk, slušat će ‘filozofiju za male‘: u nastavu se uvodi predmet kojem se traži ime; Evo što o tome misli Crkva

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne odustaje od uvođenja novog izbornog predmeta u osnovnim školama koji bi bio alternativa vjeronauku, po statusu nešto slično etici u srednjim školama, ali, kako doznajemo, njegovo je uvođenje moguće najranije za dvije godine.

Da ekspertna radna skupina priprema takav novi predmet potvrdio je novinarima ovih dana resorni ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ne ulazeći u detalje, međutim, istaknuo je kako to po sadržaju neće biti ni etika, ni religijska kultura nego "nešto kao filozofija za male".

– Bilo je dosta kritike o nepostojanju alternative vjeronauku u osnovnim školama, a nije bilo provedivo da se sat vjeronauka stavi na prvi ili posljednji sat u rasporedu. Blizu smo predmeta koji bi bio za onu djecu koja nisu odabrala vjeronauk – najavio je ministar Fuchs.

Također, kako neslužbeno doznajemo, takvom alternativnom predmetu ne protive se ni iz Crkve.

Kako smo već pisali, ministar Fuchs je još lani na početku svoga novog mandata na čelu prosvjetarskog resora najavio mogućnost uvođenja alternativnog predmeta vjeronauku u osnovnim školama. Ta ideja je na tragu one iz njegova prvog ministarskog mandata 2011. godine kada je dovršen Nacionalni okvirni kurikulum (NOK), a unutar njega predloženo "uvođenje alternativnog izbornog predmeta koji omogućuje stjecanje temeljnih etičko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o religiji za one učenike osnovnih škola koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk".

Predmet u tome dokumentu nije imao ime, kao što ga nema ni sada, jer se već ranije Crkva žestoko usprotivila prijedlogu o kojemu se ranije raspravljalo – da se taj alternativni predmet nazove "religijska kultura".

Zasad nisu poznate pojedinosti novog izbornog predmeta na kojemu se radi, a nije poznato ni kako će se ta "filozofija za male" na kraju točno zvati. U svakom slučaju, kako je istaknuo Fuchs, iako će imati status kao etika u srednjoj školi, sigurno neće nositi naziv ni "etika" ni "religijska kultura".

Naime, intencija je da to bude predmet društveno-humanističkog usmjerenja, sa znatno širim aspektom tema od onih koje se trenutačno obrađuju, primjerice, u međupredmetnoj temi građanskog odgoja i obrazovanja.

Neke od mogućih tema tako bi, ovisno o uzrastu, mogle biti od (značenja) prijateljstva do zaštite okoliša, međutim konkretne pojedinosti bit će poznate tijekom ove školske godine kada bi kurikulum novog predmeta trebao biti dovršen.

Također, kako doznajemo, predmet će, baš poput vjeronauka, biti uveden već od prvog razreda osnovne škole i predavao bi se tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanja. Za učenike koji ga odaberu bit će obvezan, što znači da će iz njega dobivati i ocjene.

S obzirom na to da se dovršetak kurikuluma očekuje tijekom ove školske godine, a prije uvođenja potrebno je provesti edukaciju nastavnika, izgledno je da u škole neće ući prije 2023./2024. školske godine, odnosno do kraja mandata ove vlasti kako je već ranije najavio Fuchs.

Naposljetku, problem ostaje i izbor učitelja/nastavnika koji će ga predavati, osobito u nižim razredima u kojima učitelji/ce razredne nastave ni sada ne predaju vjeronauk ili strane jezike. U višim razredima osnovnih škola računa se na nastavnike povijesti, geografije, hrvatskog jezika i slično, a navodno se razmišlja i o mogućnosti da "uskoče" i srednjoškolski profesori, na primjer filozofije, koji bi onda predavali na više škola.