StoryEditor
RegionalULJE PO ZLATO

Tri mjeseca bez kiše, masline otpadaju, a vinari su na mukama: posljedice klimatskih promjena ‘udaraju‘ po novčaniku, voće i povrće postaje luksuz

Piše Vlaho Car/SD
8. rujna 2021. - 23:38
Da je bilo kiše u vrijeme kada obično pada, urod maslina bio bi veći nego laniNeja Markičević/Cropix

Toplinski val, crveni alarm, požari, poplave, tuča, bujice... Pa opet novi toplinski val i sve ispočetka... Meteorolozi upozoravaju na to da prolazimo i peti toplinski val, a pitamo se kad su završila četiri prethodna... Stariji govore kako ovo nikada nisu doživjeli. Što se događa? Priroda se, sada sa sigurnošću možemo reći, mijenja! Mnogi će reći kako nas najteže tek čeka jer su količine oborina toliko malene da većina biljaka neće preživjeti. Čovjek i životinje snalaze se bježeći u hlad, pod klimu, u vodu kako bi potražili rashlađenje, dok biljke nisu te sreće. One žive i rastu na mjestu gdje su nikle. Posljedice suše vide se na svakom koraku, od visokih cijena voća i povrća na placi do uvelih zelenih listova na stablima koja vape za vodom.

Visoke temperature

– Suša svakako utječe na biljke jer nemaju dovoljnu količinu vode kako bi napredovale – govori nam Petra Sviličić, viša stručna savjetnica u Odjelu za agrometeorološka istraživanja u Službi za agrometeorogiju Državnog hidrometeorološkog zavoda. U kombinaciji s visokim temperaturama, mnoge biljke dolaze do točke uvenuća, kad jednostavno ugibaju.

image
Petra Sviličić
Dv

Osim toga, ova sezona obilježena je kašnjenjem vegetacije i općenito biljke već sada imaju 20 do 30 posto manji urod od očekivanog. Nedvojbeno, ovogodišnja suša čini dosta štete biljkama. U Dubrovniku je u lipnju palo samo četiri litre kiše na četvorni metar, u srpnju dva milimetra, a u kolovozu dosad ništa... U svibnju je bilo oko 45 litara kiše, što je malo niže od višegodišnjeg prosjeka. Cijeli biljni svijet nedvojbeno je u "stresu". Svaka se biljka na svoj način bori preživjeti sušu. Prva linija obrane je uvijanje lišća pri visokoj temperaturi, koje prati nedostatak vode. Drugo je duboko ukorjenjivanje, odnosno produljenje korijena do dubokih slojeva, gdje traži vodu. Treće je smanjena lisna površina, pri čemu je usporen rast i razvoj biljke, a time posljedično i urod.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u posljednjih desetak godina ukupna količina oborina bila je niža od prosjeka u lipnju šest puta, u srpnju sedam puta, dok će se tek vidjeti hoće li se ostvariti šesti uzastopni sušni kolovoz. U Dubrovniku su u lipnju 2020. pale 42 litre kiše na četvorni metar, a u srpnju tri litre, što je puno više od ovogodišnjih ukupno šest litara po četvornome metru.

Klimatske promjene

– Ovakvo je stanje moguća konkretna posljedica klimatskih promjena i nepovoljnog rasporeda oborina, ali i povišene temperature zraka i tla, što se odražava na sušu na dubrovačkom području, a koja nepovoljno utječe na poljoprivredni sektor – ističe Petra Sviličić.

– U zadnjem desetljeću, koje je ocijenjeno kao najtoplije do sada, zabilježeno je ekstremno sušno ljeto 2017. te vrlo sušno 2012., dok je vrlo kišno ljeto bilo 2014. godine. Prije dvije godine, 2019., bilo je slično kao i 2014., kad je u Dubrovniku u srpnju palo natprosječnih 90 litara kiše, dok je 2013., 2015., 2017. te 2020. bilo sušno kao i ove godine.

Znatne su razlike među godinama kao direktna posljedica klimatskih promjena. Ljudi se moraju osvijestiti i shvatiti da su klimatske promjene tu, ne od danas, nego već neko vrijeme, i da je čovjekovo djelovanje dovelo do takvog stanja. Zadnje izvješće UN-a govori o tome i neupitno naglašava kako je zadnji trenutak da se nešto učini u smjeru ublažavanja negativnih posljedica koje nas očekuju, jer Zemlja će uvijek naći svoju ravnotežu, samo je pitanje hoće li to stanje biti povoljno za naš život na njoj – zaključuje Sviličić.

– Pelješki vinogradi još nisu ugroženi, ali jedna dobra kiša svakako je dobrodošla – govori nam Mario Đuračić, vinogradar iz Putnikovića. – Nije niti svako mjesto jednako za rast loze, jer ovisi o tome je li zemlja plitka ili duboka, odnosno je li se korijen biljke pružio duboko u zemlji ili je ostao plitko pri vrhu jer je ispod kamena stijena. Svakako, u dubokoj zemlji veća je mogućnost da će loza naći vodu i lakše preživjeti. Mnogi su pogrešno skloni reći kako je ovo idealno vrijeme za vinovu lozu jer će slador biti veći. Ali za slador treba i voda! Pogodnost je ove sušne godine da nismo morali često tretirati lozu protiv peronospore, koja dolazi s vlagom. Ima vinograda koji su prskani samo jedan ili dva puta, a kad su kišne godine, to treba raditi ponekad i do deset puta – zaključuje Đuračić.

image
Mario Đuračić

Dobro ako bude tona

Ni s maslinama nije ništa bolje. Poznati konavoski maslinar iz Vataja Mato Čupić govori nam kako je već dosad otpalo oko dvije trećine ploda sa stabala.

– Prošle godine imali smo oko sedam tona maslina, a ove godine bit će dobro ako bude jedna tona – kaže Čupić. – Cijena ulja sigurno će biti veća nego prije. Da je bilo kiše u vrijeme kada obično pada, imali bismo urod i veći nego lani. Uzalud mi je bilo i navodnjavanje jer je nemoguće dovesti toliku količinu vode u maslinik koliko biljkama treba. Suše i velika vrućina sve su spržile – zaključuje Čupić.

– Tko ima jeftinu vodu, može održavat verduru, a oni što moraju puno plaćat gradski vodovod nemaju zašto uzgajat svoje pomadore, paprike i drugo povrće – kaže nam Ana Bagoje, dugogodišnja i jedna od najstarijih prodavačica na Gruškoj placi.

– Sve malo kasni zbog velike vrućine koja ne da plodu da raste.

Svi oni koji se ozbiljnije bave poljoprivredom znaju kako je po ovakvim vrućinama teško uzgojit biljku koja ima svoju prođu na placi. Modernim tehnologijama navodnjavanja "kap po kap" biljka se može održati na životu, ali zbog velike vrućine i sunca plod se teško formira i brzo sazrijeva te gnjije. Cijene domaćeg voća na placi jako su visoke jer ove godine ono nije rodilo. Nije lako radit po ovoj žezi. Treba svaki dan bit u bašti i paziti kako radit s verdurom i po najvećem suncu – govori Ana Bagoje.

image
Ana Bagoje: Tko nema jeftinu vodu za zalijevanje, nema zašto saditi povrće

Cijene 'lete u nebo'

Posljedice ovogodišnje suše mogle bi se osjetiti već ove jeseni i zime ako cijene poljoprivrednih proizvoda, po nekim prognozama, "polete u nebo". Naime, nije vrućina samo u Hrvatskoj, nego u gotovo svim zemljama iz kojih, nažalost, moramo uvoziti hranu. Posljedice klimatskih promjena mogli bismo osjećati u sljedećim godinama, pa i stoljećima.

Apeli klimatologa još uvijek nisu doprli do političara i gospodarstvenika koji, koristeći Zemlju, dovode u pitanje opstanak života na njoj. Do prije nekoliko godina većina se podsmjehivala izjavama pojedinaca o otapanju ledenjaka i podizanju razine mora. Nakon svega što se događa, to se čini realnim! Tko zna, možda se stvarno u skoroj budućnosti Stradunom bude điravalo gondolama, a u grastama ćemo, umjesto fikusa, držati pomadore!

item - id = 1125881
related id = 0 -> 1145803
related id = 1 -> 1144886
27. studeni 2021 00:53