StoryEditor
RegionalBIJELA KUGA

Turistička metropola Dalmacije vratila se po broju stanovnika čak 150 godina unatrag! Rezultati na nekad najplodnijem otoku su porazni

Piše Mirko Crnčević
16. siječnja 2022. - 15:25
Selo Velo Grablje, među rijetkima, zabilježilo je rast broja ljudi, sada ih je 19, a prije 10 godina bilo ih je samo sedam, ali daleko je do od slavnih dana‘Sunčani Hvar‘

Puno se proteklih godina govorilo o posljedicama "bijele kuge" na hrvatskim škojima, pa se tako, među ostalim, spominjalo da je otok Hvar prema popisu stanovništva iz 1900. godine imao čak 18.091 stanovnika, a dok ih je 2011. zabilježeno samo 11.077.

No, političari sa svih razina, do državne, preko županijske, do lokalne su se istodobno svim snagama trudili prikazati kako se, kao i na ostale, jako puno ulaže i u taj škoj da bi se potaknulo gospodarski razvitak i koliko-toliko oporavilo njegovu demografsku sliku. Međutim, podaci nakon jesenskog popisa ih "debelo" opovrgavaju, oni su zapravo najbolji pokazatelj njihova neuspjeha i praznih (predizbornih) obećanja.

Iz dostupnih podataka proizlazi da je krajem 2021. na otoku Hvaru popisano 10.739 stanovnika (područje Grada Hvara – 3998, Grad Stari Grad – 2790, Općina Jelsa – 3522 i Općina Sućuraj – 429 stanovnika). Dakle, na području teritorijima četiriju lokalnih jedinica živio čak 338 stanovnika nego prije 10 godina premda se mnogima činilo da će "odnos snaga" ipak biti nešto povoljniji, jer se nekoliko obitelji u posljednje vrijeme za živo čudo čak i doselilo na otok Hvar.

Upravo se područje "glavnoga grada" škoja spominjalo u tom kontekstu, ali je zbilja potpuno suprotna, jer su u spomenutom razdoblju izgubljena 253 stanovnika (oko šest posto manje), na teritoriju Općine Jelsa ih je 60 manje (oko dva posto manje), a Općina Sućuraj 34 stanovnika (oko sedam posto manje). Jedino je u Gradu Starome Gradu zabilježeno devet stanovnika više nego 2011. godine.

Prema tome, porazni su podaci da je Otok sunca nakon više od stoljeća i pol pao ispod 11 tisuća stanovnika, da je područje Grada Hvara, dakle samo mjesto Hvar s naseljima koja mu administrativno pripadaju, palo ispod 4000 stanovnika te da negativne trendove bilježe i središniji dio škoja, kao i onaj istočni, koji je poodavno raseljen i bez osnovnih uvjeta za suvremeni život.

Inače, demografski deficit, kako već znamo, izazva brojne društveno-gospodarske posljedice, kao što je pogoršanje dobne strukture stanovništva, redukciju broja djece, nedostatak radno sposobnog stanovništva, zatvaranje škola, prestanak rada pojedinih gospodarskih subjekata, pad životnog standarda...

Na otoku u mnogim segmentima već sada rade ljudi s kopna i iz drugih država, osobito onih izvan Europske unije. Vidimo ih u građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, dok se mladi otočani i dalje iseljavaju, no valjda će napokon netko pametan sve to sagledati i najprije domaćem čovjeku osigurati preduvjete za nešto što u konačnici ipak diktiraju osobne sposobnosti i tržište u svakom smislu, a to su u prvom redu stalan posao i krov nad glavom.

Spomenimo i to da su hvarski srednjoškolci prilikom izrade Digitalnog demografskog atlasa škoja, neposredno uoči lanjskog popisa stanovništva, dobro predvidjeli demografske trendove na Hvaru.

To se odnosi na "pozitivu" kada je riječ o svojedobno opustjelim selima Velo Grablje i Rudina, te o manjim turističkim naseljima - Jagodna, Ivan Dolac i Gromin Dolac - što unatoč činjenici da se radi o relativno "malim brojkama" ulijeva određenu nadu i optimizam u revitalizaciju nekih sela u unutrašnjosti škoja, pa i manjih priobalnih mjesta, osobito onih na južnoj strani otoka.

22. svibanj 2022 07:31