StoryEditor
RegionalU UTROBI PELJEŠCA

U tri smjene brda buše Grci, Hrvati, Bosanci i Srbi: ‘Nikad ne znate što vas čeka unutra‘

Piše Stanislav Soldo
6. kolovoza 2021. - 11:35
Tunelom Debeli brijeg za sada prometuju samo kamioniCROPIX

Pelješki most o kojem ovih dana bruji čitava Hrvatska ukrao je slavu pristupnim cestama, mostovima, vijaduktima i tunelima na kojima se odvijaju nimalo manje značajni građevinski radovi, na pojedinim lokacijama i zahtjevniji od onih u samom Neretvanskom kanalu.

Što zbog Kineza, a što zbog grandioznosti same građevine koja zapinje za oko putnika spajajući neretvansku i pelješku obalu pa u konačnici i Hrvatsku, sve ono drugo što se radi na Pelješcu neopravdano je palo u drugi plan. Na vidikovcu ponad Komarne zastaju putnici pa fotografiraju most, koji je posebno atraktivan u noćnim satima. I dok se dive impozantnoj građevini koja je nadvisila Neretvanski kanal, ne mogu ni pretpostaviti što se događa koji kilometar dalje u srcu Pelješca, gdje teška mehanizacija buši brda i lomi stijene gradeći tunele, vijadukte i čak 32 kilometra pristupnih cesta, bez kojih Pelješki most usprkos svojoj ljepoti ne može biti u funkciji.

No, naša novinarska ekipa prošetala je po gradilištima, točnije, zavirili smo u samu utrobu Pelješca skupa s inženjerima i nadzornicima gdje se daleko od očiju javnosti također spaja Hrvatska, jer bez tunela i vijadukata Pelješki most bi vodio za nigdje. Bio bi samo lijepa slika na razglednicama i ništa više od toga.

Grci napreduju

A tamo negdje odmah iza Stona (što se ne može vidjeti s „pelješke magistrale“ osim da najavljeno dođete na gradilište) razlamaju se brda, probija se tunel Supavo dužine oko pola kilometra. Već ga je pola probijeno. Grčki inženjeri iz tvrtke Avax koji rade na „stonskoj obilaznici“ nadaju se da bi se ovaj tunel mogao probiti već u rujnu. A prije koji tjedan radnici su ugledali svjetlo na kraju tunela Polakovica. Inženjeri nam objašnjavaju da smo na najzahtjevnijem dijelu trase. Dakle, vozimo se tunelom Polakovica, koji izlazi na vijadukt koji se zatim spaja sa tunelom Supavo koji je u proboju. Tunel-vijadukt-tunel-do sad nešto neviđeno pred objektivom našega fotoreportera. A neviđeno i u građevinskim krugovima jer se sva teorija iz svjetske građevinske literature na poluotoku Pelješcu, koji je do sada bio poznat po maslinama i vinu, pretočila u praksu.

image
Vijadukt Doli
CROPIX

Sa gradilišta gledamo Pelješac iz potpuno drugačije perspektive. Pogled nam puca na Ston, solanu i stonske zidine. Vizura je potpuno nova.

A radnici tvrtke Avax se rastrčali okolo. I nisu samo Grci, među njima ima i Hrvata, Bosanaca, Srba. Radi se neprekidno kako bi se nadoknadili početni zaostaci i uhvatili zacrtani rokovi. Ako nastave ovakvim tempom, za Grke kod Stona nema zime. Radove će zgotoviti prije turističke sezone 2022 godine, kada je i zadnji rok za završetak.

Uz tunele Supavo i Polakovicu, nimalo manje značajni radovi su i na vijaduktu Prapratno gdje zatičemo neobičan prizor, nešto netipično za ostala gradilišta na kojima uglavnom dominira beton.

Ogromna gromada čelika obojena u bijelo i postavljena na nosače. Iz daljine više izgleda kao montaža trupa broda na kakvom navozu negoli čelični segment u tek probijenom pelješkom kršu koji će se ugraditi u vijadukt.

- Što je ovo u čudu pitamo Antonisa Mavridisa, inženjera na gradilištu. Čelični komad iz splitskog škvera-odgovara nam naš sugovornik i pojašnjava kako je iz Splita dopremljen trajektom do pristaništa Prapratno da bi se zatim dopremio na gradilište tek kojih stotinjak metara zračne linije od pristaništa. Čelik iz splitskog škvera je stigao na Pelješac i nema nikakvih problema za dalje jer poteškoće u škveru neće utjecati na isporuke čelika za Pelješac.

image
Davor Perić, inženjer Hrvatskih cesta, i Faruk Alibegić, nadzorni inženjer radova u tunelu Debeli brijeg
CROPIX

Čelični komad dužine četrdeset metara je navučen na posebne vodilice, nešto poput tračnica podmazanih uljem gdje se doslovno naguravao i kasnije će se posebnim hidrauličnim alatima montirati na svoje mjesto. To je zapravo sprega betona i čelika.

Kaverne u kamenu

Zanimljivo je da je opituran u bijelo da manje upija toplinu.

- Pipnite uopće nije vruće - govore nam inženjeri. I stvarno nije zagrijan, a vani prži plus 40.

Pelješac više nikada neće biti isti. Mostovi, Dumanja jaruga I i II, vijadukti, tuneli, potpuno su izmijenili vizuru poluotoka. Na mjestima gdje ljudska noga nije kročila danas se lomi tvrdi krečnjak, u pogonu su stotine građevinskih strojeva, pikamera, miksera punih betona.

Zaviriti u utrobu Pelješca neopisivi je doživljaj posebno u ove vruće ljetne dane kad se vani pržimo na tropskim vrućinama. U tunelu Debeli brijeg ugodno skoro pa hladno, kao da ste došli u kakav vinski podrum iskopan duboko pod zemljom. U zraku je nevjerojatnih dvadesetak stupnjeva, klima u automobilu nije potrebna. Iz sigurnosnih razloga ne možemo dugo ostati premda nam se ne izlazi van na dnevnu žegu gdje sunce prži pelješki kamen.

Radovi u tunelu se odvijaju pod budnim okom nadzornog inženjera, Faruka Alibegića. Nije mu ovo prvi teren. Nadzirao je mnoga gradilišta po Hrvatskoj i BIH, među njima i radove na Dalmatini.

Završni radovi su u tunelu Debeli Brijeg (2,4 kilometra) koji je prvi probijen još u prosincu prošle godine74 dana prije roka. U tijeku su betoniranje i hidroizolacija u tunelu-pojašnjava nam Davor Perić, inženjer Hrvatskih cesta.

image
Tunel Debeli brijeg
CROPIX

Inženjer Nedim Imamović iz Strabaga nam kaže da je prilikom probijanja tunela bilo i nepredviđenih situacija, pojavljivale su se kaverne u kamenu što je zahtijevalo dodatna ojačanja. Postavljali su se čelični lukovi i mlazni beton.

- Kad ste unutra, nikada ne znate što vas čeka. Unatoč geološkim elaboratima koji predviđaju vrste stijena, stvarnost je potpuno drugačija - pojašnjava nam Perić.

Zabranjeno pušenje

U Debelom Brijegu je bila bolja kvaliteta stijena negoli u tunelu Polakovca, gdje su se stijene pune kalcija mrvile - kažu da se može smrviti u ruci ako je jače stisnete i stvarala se takozvana mujara, što je usporavalo radove. Netko kaže da su zbog zemlje bogate kalcijem bujni pelješki vinogradi, ali to je neka druga priča jer je upravo kalcij pravio velike probleme graditeljima tunela.

A probiti tunel nije nimalo lako-reći će nam inženjer Alibegić. Najvažnije je upuhivanje zraka jer od plinova koji se stvaraju nakon eksplozija radnici imaju glavobolje. Ako koncentracija kisika padne ispod osamnaest posto onda ne možete disati - govori nam. Maska je također nezaobilazna da se spriječi unos sitnih čestica u pluća.

Više od osamdeset ljudi bilo je angažirano na proboju ovoga tunela, koji su radili u tri smijene. Većina ih je iz Bosne.

Srećom nije bilo značajnijih ozljeda.

- Ma to vam je sudbina, mada ja kao nadzor ne dopuštam pušenje unutra niti alkohol. Radnici se ljute što ne mogu pušiti. Oni su došli iz Bosne gdje su drugačiji uvjeti rada. Ovdje je vapnenac kamen i on u sebi nema plinova koji ubijaju za razliku od metana u rudnicima u Bosni, pa su se malo opustili - kazuje Alibegić.

image
Antonis Mavridis voditelj gradilišta tvrtke Avax
CROPIX

Kako bi se u potpunosti spojila Hrvatska i putovanje prema jugu skratilo, osim pelješkog mosta grade se još tri mosta, dva vijadukta, četiri tunela. Također se grade i dva vidikovca te prijelazi za poljoprivredne strojeve lokalnom stanovništvu.

Most koji je spaja Komarnu i Brijesta, te pristupne ceste kada se dovrše skratit će put od Zagreba do Dubrovnika za dva sata. Kilometarske kolone i višesatna čekanja na graničnim prijelazima Kleku i Bistrini kojima svjedočimo ovih dana otići će u povijest.

image
Radovi u petoj brzini
CROPIX
item - id = 1118157
related id = 0 -> 1135772
related id = 1 -> 1135753
19. listopad 2021 22:36