Stari tekstovi, pisani do kraja 19.stoljeća na zadarskom i šibenskom području bit će digitalizirani i na taj način dostupni javnosti, a sve zahvaljujući dolasku u Zadar sprave čije je „kodno ime“ TCCS 4232. Takvih je u svijetu samo 82, zovu se „Traveller conservation copy stand“ (TCCS), a jedan je u Zadar stigao iz Vestigie, uglednog austrijskog Instituta za istraživanje rukopisa na Sveučilištu u Grazu.
- Digitalizirat će se, istražiti i bibliografski obraditi tekstovi pisani na glagoljici, bosančici i latinici, iz razdoblja do kraja 19.stoljeća – kaže doc. dr. sc. Marijana Tomić s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, koja je više puta boravila u Vestigia institutu i koja je voditeljica cijelog projekta digitaliziranja starih rukopisa sa zadarskog i šibenskog područja.
Iz Vestigia instituta je Traveller conservation copy stand stigao na posudbu Sveučilištu, gdje se trenutačno nalazi, a koristit će ga više institucija, u prvom redu državni arhiv u Zadru.
- Konzervatorski stalak za digitalizaciju će biti donesen u Državni arhiv, a mi smo formirali radnu skupinu koja odabire staru građu za digitalizaciju. Bit će to mahom glagoljski rukopisi, kojih imamo i iz 16.stoljeća, primjerice s Oliba gdje su se matične knjige počele voditi 1565.godine – kaže ravnatelj Državnog arhiva u Zadru dr. sc. Ante Gverić.
Traveller conservation copy stand se koristi za digitalizaciju osobito krhke stare i rijetke građe, a specifičnost mu je mobilnost koja omogućuje digitalizaciju na udaljenim lokacijama. Stalak su osmislili i izradili konzervatori Vestigia instituta, a njegova primjena omogućuje digitalizaciju koja ni na koji način ne oštećuje staru i rijetku građu, zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji.
Projekt digitalizacije Sveučilište će, uz zadarski Državni arhiv, realizirati i u suradnji sa HAZU u Zadru, te arhivom Zadarske nadbiskupije u kojem se čuva zbirka osobito vrijednih glagoljičkih kodeksa.
- Glavni ishod projekta bit će portal digitalizirane hrvatske pisane baštine zadarsko-šibenskog područja, suvremeni online katalog građe, s poveznicama prema digitaliziranoj građi i leksikonom pojmova iz područja pisane baštine, te predstavljanje javnosti najvrjednije hrvatske rukopisne baštine zadarsko-šibenskog područja, osobito glagoljičke. U sve aktivnosti bit će uključeni studenti više Odjela Sveučilišta u Zadru koji će imati prilike učiti sve postupke digitalizacije, obrade digitaliziranog sadržaja, organizacije informacija, te niz promocijskih aktivnosti vezanih uz korištenje digitalizirane baštine u okviru kreativne industrije, kao jedne od rastućih grana u Hrvatskoj – istaknula je voditeljica projekta Marijana Tomić.