StoryEditor
Regional25.GODIŠNJICA OLUJE

Umirovljeni general Mirko Šundov: Motiviranost naših ljudi bila je strahovita pokretačka sila, a bilo je važno i neprijatelja navesti na krivi trag

Piše Ana Franić/SD
2. kolovoza 2020. - 17:47
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Umirovljeni general zbora, dr. sc. Mirko Šundov, donedavni načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, od početka rata do danas, obnašao je zapovjedne i druge važne dužnosti u Hrvatskoj vojsci tijekom svoje vojne karijere u ratu i miru.

Svoje ratno iskustvo obogatio je usavršavanjem u brojnim školama i tečajevima, koje je završio u Hrvatskoj i inozemstvu, poput Ratne škole "Ban Josip Jelačić", tečaja za visoke dužnosnike u misijama UN-a u Finskoj, u Centru za sigurnosne studije "George C. Marshall" u Njemačkoj, te na NATO Defence Collegeu u Rimu. Uz to je magistrirao i doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na polju geoznanosti, područje geomorfologija. Cjeloživotni trud okrunjen je dužnošću načelnika Glavnog stožera koju je obnašao do ožujka ove godine i upravo zbog toga je idealan sugovornik o vojno-stručnim aspektima operacije "Oluja".

- Prije svega želim odati počast svim poginulim suborcima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske, osobito onima koji su poginuli tijekom operacije "Oluja" te invalidima Domovinskog rata, a njihovim obiteljima izražavam veliko poštovanje. Kako sam više puta rekao, oni su naša bol i naš ponos. "Oluja" je simbol naše pobjede i zajedništva, veličanstvena završna operacija i vrhunac svih oslobodilačkih operacija i akcija u Domovinskom ratu. Zbog toga je i dan oslobođenja Knina, 5. kolovoza, tj. drugi dan akcije s razlogom proglašen Danom pobjede i Danom zahvalnosti te Danom hrvatskih branitelja - rekao je na početku umirovljeni general Šundov.

Trenutak povijesti

Od tada do danas prošlo je 25 godina. Kvarat stoljeća, što je mjereno dužinom protoka vremena u povijesti jednog od najstarijih europskih naroda – samo trenutak. Međutim, početak stvaranja samostalne i neovisne Republike Hrvatske bio je obilježen agresijom i borbom hrvatskog naroda za nacionalnu opstojnost.

- Za naše mlade generacije, a i za nas starije, da se ne zaboravi, parafraziram mudrost kako je narod koji zaboravi svoju prošlost osuđen ponoviti je, stoga ističem određene ključne točke, važne aktivnosti i događaje kojima je Hrvatska u vojnoj sposobnosti i opremljenosti došla od 1991. do kolovoza 1995. godine. Od događaja na stadionu u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu, 28. svibnja 1991., kada su se pred prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom postrojili, dali prisegu te dobili zastave svojih brigada pripadnici Zbora narodne garde. Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak predsjedniku, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje Hrvatske vojske. Predsjednik Tuđman je tada poručio: "Nadam se da ćemo demokratskim putem spriječiti one koji nam žele raditi o glavi. Ali, bude li potrebno, branit ćemo svi skupa, do posljednjeg, svoju slobodu i suverenost." Dakle, iznimno su važni bili ustroj, opremanje i djelovanje gardijskih postrojbi Hrvatske vojske, specijalnih snaga HV-a i specijalnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova, kao nositelja borbenih djelovanja na ratištu od početka rata pa sve do njegova kraja, odnosno "Oluje" - objašnjava Šundov.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Dodaje kako bez opremanja i naoružavanja ne bismo bili uspješni u svim operacijama koje smo provodili. Važan element je bilo zapovijedanje postrojbama pa se vrlo brzo shvatilo da je na taktičkoj i operativnoj razini nužno rasporedom mlađih zapovjednika unijeti više energičnosti u proces zapovijedanja. Mladi zapovjednici dali su dodatan polet u provedbi borbenih djelovanja.

- Ustrojavanje prvih postrojbi u okviru Zbora narodne garde pokazalo je odvažnost, odlučnost i uspješnost organiziranja oružane sile, što je dovelo do obrane i zaustavljanja napredovanja agresora, na bojištima od Vukovara pa do Dubrovnika, uz velike ljudske žrtve i materijalna razaranja. Hrvatska vojska se još bolje organizira, oprema i osposobljava te uspješno provodi oslobodilačke operacije na područjima Bilogore i Papuka, Miljevaca, Pokuplja, Baranje, Dubrovačkog primorja i Konavala, zadarskog zaleđa i brane Peruća, na Velebitu, u Lici i na Dinari. Vrlo važne su bile prve oslobodilačke akcije i operacije kada smo shvatili da neprijatelj nije nepobjediv i kako se možemo ne samo obraniti, već i napadati. Ove operacije su bile iznimno važne, kako u geopolitičkom i vojnom smislu, tako i u onom psihološkom. Pripremljene i provedene akcije "Maslenica", "Medački džep", "Bljesak" te operacije u zoni odgovornosti zbornog područja Split na Dinari, "Zima '94", "Skok 1", "Skok 2" i "Ljeto '95" praktično su bile priprema za "Oluju" - navodi umirovljeni general.

Zaboraviti se ne smije ni herojska obrana Vukovara, gdje je neprijatelj lomio zube, angažirao jake snage i potrošio puno više vremena nego što je računao. To je dalo potrebno vrijeme da Hrvatska vojska ojača, opremi se i osposobi da može izvršavati svoje zadaće.

- Političko i vojno vođenje cijelo to vrijeme bilo je mudro i snažno počevši od predsjednika Tuđmana, ministara obrane, načelnika GS, pa sve do operativnih i taktičkih zapovjednika na bojišnici. Vrlo vrijedno je bilo što smo na samom početku shvatili važnost školovanja budućih časnika Hrvatske vojske. Tako je već krajem prosinca 1991. godine ustrojeno Hrvatsko vojno učilište u kojem se prolazio proces obuke i školovanja, osobito razni tečajevi u časničkoj školi, a potom i u Zapovjedno-stožernoj školi. Posebno bih istaknuo obuku dočasnika - vođa u Središtu za obuku gardijskih postrojbi "Pukovnik Damir Tomljanović Gavran".

Velika pozornost se od početka pridavala obavještajnoj pripremi bojišta, što podrazumijeva ustroj i djelovanje izvidničkih postrojbi i opremanje bespilotnim sustavima. Nisu zanemareni razvoj sposobnosti i opremanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane te Hrvatska ratna mornarica. Ustrojavanje i razvoj Elektroničkog djelovanja (ED) bilo je u početku na razini gardijskih brigada, a potom se ustrojavaju središnjice ED na razini zbornih područja. ED je imao izuzetnu važnost u pripremi i provedbi operacija, a stalno se se razvijali i poboljšavali sustav vođenja i zapovijedanja, razvoj i zaštita sustava veza i komunikacija - objašnjava Šundov.

Ključni postulat

Posebno je istaknuo postulat kojeg su se držali od početka rata, a to je provedba zadaće sa što manje gubitaka.

- Pripadnici HV-a i policije bili su snažno motivirani u provedbi zadaća. Tijekom cijeloga rata naši ljudi na bojišnici znali su kako će biti pravodobno zbrinuti ako budu ranjeni, kako neće biti ostavljeni na bojišnici i da ćemo se skrbiti za njihove obitelji. Nismo ostavljali svoje poginule suborce, uvijek smo ih nastojali izvući i dostojanstveno se i s pijetetom oprostiti od njih. Upravo to naše zajedništvo je bilo važno i držalo je naše ljude snažnima.

Uz ovo je važno napomenuti kako su se nastojali razvijati svi rodovi Hrvatske vojske u skladu s mogućnostima, s posebnim težištem na topništvo, oklopništvo, inženjeriju i sustave za protuoklopnu borbu. Treba podsjetiti kako smo startali gotovo od nule u uvjetima embarga - ističe umirovljeni general.

Što se tiče samog procesa planiranja "Oluje", Šundov objašnjava kako su prve smjernice za oslobađanje Knina dane nakon provedbe operacija "Maslenica".

- Kao svjedok vremena mogu posvjedočiti kako nam je general Janko Bobetko, tadašnji načelnik GS HV-a, nakon provedbe operacije "Maslenica" davao određene upute kako i na koji način trebamo osloboditi Knin. U konačnici, "Oluja" je planirana u skladu sa stanjem na ratištu, s ukupnom vojno-političkom situacijom koja je bila u to vrijeme kako kod nas, tako i u Bosni i Hercegovini, a važno je bilo i stanje u Srbiji - napominje on.

Planiranje, priprema, organizacija i provedba neophodni su koraci, odnosno aktivnosti u pripremi i realizaciji svake vojne zadaće,pa tako i "Oluje". Pravodobno izdavanje smjernica, direktiva i zapovijedi bilo je bitno kako za proces planiranja, tako i kasnije za organizaciju snaga i samu provedbu operacije.

- "Oluju" se ne može izolirano promatrati samo kao vojni događaj jer je ona zapravo vojno-politička operacija, a i vojno-redarstvena zbog toga što su uz Hrvatsku vojsku sudjelovale snage Ministarstva unutarnjih poslova. Jednako tako, a ne manje važno, bili su poduzimani usklađeni politički i diplomatski napori. Mi u to vrijeme nismo bili članica NATO-a i nismo imali znanja o određenim planskim procesima u NATO-u. Bez obzira na to, "Oluja" je planirana i provedena gotovo u potpunosti u skladu s najvišim modernim vojnim, zapadnim standardima - ističe Šundov.

Dodaje, ako proces planiranja operacije "Oluja" promatramo kroz operativno umijeće, ona je planirana gotovo u skladu sa združenim procesom planiranja kroz četiri funkcije i sedam koraka, koristeći metodologiju operativnog dizajna, koje su standardne procedure planiranja u NATO-u i SAD-u. Stoga je razumljivo zašto se ona proučava u vojnim školama mnogih zemalja, a osobito u SAD-u. To potvrđuju i riječi dosadašnjeg državnog tajnika za obranu Jamesa Mattisa koje je kazao kako je "Oluja" promijenila tijek povijesti na ovim prostorima, a provela ju je dobro uvježbana i organizirana Hrvatska vojska vođena jasnim političkim smjernicama i ciljevima.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

- U Hrvatskoj smo tada imali stanje koje našem narodu nije bilo prihvatljivo - privremeno okupirana područja od strane neprijatelja, Hrvatska je bila gotovo presječena, veliki gradovi poput Zadra i Šibenika, pa i Splita, bili su izloženi raketiranju, bez struje i vode, pobunjeni Srbi nisu htjeli prihvatiti predložene sporazume i planove o integraciji u državno pravni sustav Republike Hrvatske, međunarodna zajednica nije uspjela u postizanju mirnog rješenja i takvo stanje trajalo je dugo i bilo je neodrživo. Osim toga, u susjednoj Bosni i Hercegovini prijetila je humanitarna katastrofa na području Bihaća kakva se dogodila samo mjesec dana prije u Srebrenici. U procesu planiranja i kasnije provedbe operacije "Oluja" definirali smo željeno stanje - izlazak na međunarodno priznate granice, oslobođenje privremeno okupiranih područja te njihova integracija u državno-pravni sustav Republike Hrvatske i pomoć Armiji BiH u deblokadi Bihaća - objašnjava.

Kada govorimo o ključnim vojnim elementima, koracima i događajima u provedbi "Oluje", Šundov napominje kako je važno istaknuti neke od njih poput obavještajne pripreme bojišnice - imali smo izvrsne izvidničke postrojbe koje su djelovale i u dubini borbenog rasporeda neprijatelja, bespilotne letjelice, elektroničko djelovanje. Borbeni raspored HV-a bio je tako organiziran da su zborna područja Zagreb, Karlovac, Gospić i Split imala napadne zadaće. Zborno područje Osijek i Južno bojište imali su zadaću obrane u slučaju napada. Važna je bila suradnja i koordinirano djelovanje HV-a i specijalnih postrojbi MUP-a RH, HVO-a i Armije BIH.

- Naši vojnici i policija bili su visoko motivirani u provedbi zadaće. Sjećam se kako smo jedva čekali početak same operacije. Bila je to u svakom pogledu prava oluja. Motiviranost naših ljudi, želja za obranom i oslobođenjem svoga doma, bila je strahovita pokretačka sila. Važna je bila uloga i zadaća HRZ - djelovanje borbenih zrakoplova te borbenih i transportnih helikoptera. Jednako tako djelovanje topničko-raketnih postrojbi u pripremi i potpori napadnih djelovanja bilo je vrlo učinkovito. Svi vojnici znaju kolika je važnost inženjerijskog uređenja bojišnice, što podrazumijeva osiguranje pokretljivosti snaga - prohodnost putova, čišćenje minskih polja, izrada zaklona za djelovanje topništva i drugo. Za uspješnost operacije uvijek je važno nadmudriti neprijatelja i navesti ga na krivi trag, a to smo uspješno radili prisluškivanjem i obmanom neprijatelja, puštanjem lažnih informacija i dojava o glavnim pravcima napada naših postrojbi i slično. Logistika je uspješno organizirala i provodila prehranu vojnika, opskrbu streljivom, popravak naoružanja i vojne opreme, prijevoz ljudi i opreme i slično. Ranjenici su bili brzo i adekvatno zbrinuti u izvrsnoj suradnji s bolnicama i cjelokupnim zdravstvom - detaljno objašnjava Šundov.

Manevar preko Dinare

Tijekom "Oluje" bila je izražena sinergija i koordinirano djelovanje elemenata nacionalne moći poput političkog vođenja, vojne snage, ekonomske potpore operaciji i diplomatskih aktivnosti kako se ne bi politički izgubilo ono što se vojno postiglo.
Oslobođenje Knina bilo je jedno od glavnih ciljeva, a Šundov naglašava kako se to dogodilo puno prije nego što smo očekivali. Knin je oslobođen za 30 sati, i to je ubrzalo raspad sustava obrane neprijatelja te psihološki djelovalo na njih.

Tijekom planiranja operacije "Oluja" definirana su gravitacijska središta Knin, Petrinja i Slunj (Tržačka Raštela) koja je trebalo dostići tijekom provedbe operacije da bi bila uspješna.

- Manevrom hrvatskih snaga preko Dinare i pregrupiranjem snaga na Banovini pokazali smo spretnost vođenja rata i postizanje uspjeha u ključnim trenucima provedbe operacije. Ističem kako su postrojbe koje su sudjelovale u "Oluji", a osobito one koje su djelovale na pravcu preko Dinare bile iznimno psihofizički pripremljene. Ovdje se posebno ističe uloga pješaštva koja je bila ključna. Znam kako je to više puta kasnije u raznim prigodama spominjao američki general Weslay Clark, koji je hvalio sposobnost hrvatskog pješaštva. Znači ljude kao ključ pobjede - ističe naš sugovornik.

Podsjeća kako je izdana zapovijed o zaštiti civila i civilnih objekata, a predsjednik Tuđman pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojoj domovini Hrvatskoj. Međutim, na poziv svog vodstva većina njih je napustila prostor Hrvatske.

- Nažalost, u svim operacijama ovakvog tipa i opsega bude kolateralnih žrtava i pojedinačnih zločina. Takve zločine treba procesuirati i počinitelji za njih moraju odgovarati. Stoga je u procesu školovanja, obuke, vježbi i usavršavanja vojske potrebno poduzeti sve kako bi se takve situacije spriječile i onemogućile. Veoma važna uloga je zapovjednika, on treba svoje vojnike pripremiti za borbu, ali i razviti moralnu stranu osobe. Prije svega potrebno je prvo biti čovjek, a onda vojnik. U vojnoj terminologiji o tome govorimo kao o "neokaljanosti oružja". Nije lako i jednostavno postići, ali tome treba težiti. "Oluja" je legalna i legitimna operacija koja je bila brzo i dobro provedena i preokrenula odnose snaga na ratištu i u konačnici dovela do oslobođenja i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. To potvrđuju oslobađajuće presude Haaškog suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču - za kraj je istaknuo umirovljeni general Šundov te dodao:

- Koristim priliku da svim našim građanima čestitam 25. obljetnicu "Oluje", Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti, a svojim suborcima Dan hrvatskih branitelja. Proslavimo ga zajedno sa svojim obiteljima dostojanstveno i ponosno.

Izdvojeno

30. rujan 2020 00:33