StoryEditor
RegionalTURISTIČKI RAST

UNATOČ PANDEMIJI: Zašto je zadarsko zaleđe turistički otporno na koronavirus? Odgovor na to znaju sudionici projketa Made in Land

Piše M. Gugić/PROMO
14. listopada 2020. - 14:55
Cilj projekta ”Made in Land” je promovirati kulturnu i prirodnu baštinu u zaleđu turističkim posjetiteljima na obali.Ražnjevića Dvori/tz Priče

Pandemija virusa COVID-19 obilježila je 2020. godinu. Utjecala je ona na svijet na različite načine i kroz više dimenzija - zdravstvenu, gospodarsku i društvenu. Posebno je snažne negativne efekte osjetio turizam. Otežanost putovanja, neizvjesnost budućih događanja i pojačani oprez učinili su svoje. Iako se globalno turistički promet nakon oslabljivanja tzv. lockdown mjera počeo oporavljati, ljudi diljem svijeta ipak više nisu mogli ili htjeli putovati u mjeri prisutnoj do samo par mjeseci unatrag. Nažalost, takav pad u količini putovanja osjetila je i Hrvatska kao turistička destinacija.

Pozitivni primjeri

No, je li sve uistinu bilo tako loše? Nije. Iako je jedan dio subjekata u turizmu poslovao bolje od očekivanja koja su tijekom lockdowna uistinu bila nepovoljna i neizvjesna, postoje pojedini pozitivni primjeri koji su poslovali iznad očekivanja, pa i vlastitih. Ne moramo ići dalje od našeg susjedstva za jedan takav primjer i odličnu priču! Naime, u neposrednoj blizini Zadra, u malom mjestu Ljubač, djeluje OPG Mate Dušević koji se pod vodstvom oca Mladena i sina Mate te njihovih obitelji uspješno već 20 godina bavi proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Od toga preko 15 godina ostvaruju odlične rezultate na međunarodnim natjecanjima s preko 70 osvojenih odličja.

Ove, po svemu čudne, 2020.godine odlučili su proširiti poslovanje otvaranjem kušaone u sklopu obiteljske kuće. Pritom su formirali niz različitih usluga koje uključuju obilazak podruma, degustaciju maslinovog ulja, degustaciju vina i likera, lokalno proizvedeni pršut i sir, domaću paštetu od tune… Uz kvalitetne proizvode, Duševići su uložili u marketing: novu web stranicu, prodaju turističkih usluga preko digitalnih kanala i oglašavanje kroz reklame na cesti u blizini Ljupča. Takva kombinacija dobre poslovne pripreme i očite potražnje za posebnim, lokalnim i izoliranim uslugama u doba korone, pokazala se ispravnom.

image
Ruralne destinacije u zaleđima sve su popularnije
Arhiva


- Za nas je ova sezona, unatoč lošijim najavama, bila podosta pozitivna. Iako su se COVID-19 pandemija i popratna kriza poklopile s otvaranjem naše kušaone, ipak smo uspjeli ostvariti promet kroz različite kanale. Ljudi su dolazili degustirati, ali i kupovati naše proizvode, pa smo tako na kraju sezone ostali bez proizvoda u zalihama. Čini se da su turisti iz raznih europskih zemalja i dalje htjeli probati nešto ovakvo, domaće proizvedenu hranu i piće, u tradicionalnoj lokalnoj atmosferi, podalje od grada. I meni i cijeloj obitelji to je iznimno drago i vjerujemo da će u narednim godinama situacija biti još i bolj – pojašnjava i zaključuje Dušević.

Kuće u ruralnim područjima

Čini se kako su upravo ruralne destinacije, dalje od urbanih sredina, u zaleđima gradova ili na otocima one koje su turisti prepoznali kao sigurne, ugodne i poželjne u neizvjesnim vremenima. Kako takve destinacije, pogotovo u novijim godinama, sve više obiluju kućama za odmor, villama s bazenom, OPG-ovima i sličnim objektima, ne čudi što su takvi smještaji ostvarili najmanji pad noćenja. Iako su vlasnici takvih smještaja i agencije za posredovanje u najmu bili skeptični tijekom razdoblja izolacije, glavni dio sezone za njih je ipak donio jako dobre rezultate, gotovo identične godinama prije toga.

Potvrđuje nam to i Dujo Miočić, vlasnik i direktor zadarske turističke agencije za posredovanje u najmu kuća i villa za odmor, Adriatic Luxury Villas:

- Iako smo kroz ožujak i travanj mislili da će nam promet pasti za doslovno 100 posto, revitalizacijom aktivnosti vezanih uz putovanja, pokrenule su se i rezervacije. Na kraju je potražnja premašila ponudu, a popunjenost naših kuća u glavnoj je sezoni bila upravo jednaka onoj prijašnjih godina. Jednostavno, turisti su tražili mjesto gdje će se osjećati sigurno, dalje od gužvi i gdje mogu boraviti samostalno - s dovoljno sadržaja kao što je npr. bazen za neometano kupanje – govori Miočić.

image
Cilj projekta made in Land je promovirati kulturnu i prirodnu baštinu u zaleđu turističkim posjetiteljima na obali.
Ražnjevića Dvori/tz Priče


Nove prilike u turizmu

Očito je kako je ova kriza sa sobom donijela i priliku. Priliku da se prouči što to u turizmu možemo smatrati otpornijim od ostalog i koje to primjere treba slijediti. Destinacije i objekte koje ljudi percipiraju kao sigurne, ti isti ljudi će biti spremni i posjetiti. I upravo zato su manje destinacije u zaleđu i kuće za odmor bile toliko uspješne u ovom razdoblju krize za turizam. Sve ovo jasan je signal da brend turističkog zaleđa treba dalje razvijati kako bi od svoje pozicije i dugoročnih trendova mogao profitirati, a ujedno
biti održiv.

Projekt Made in Land, financiran EU sredstvima kroz programa Interreg Italy-Croatia bavi se upravo tim procesom. Projekt na području Zadarske županije provodi Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA. Cilj projekta je promovirati kulturnu i prirodnu baštinu u zaleđu turističkim posjetiteljima na obali. Kako bi se to postiglo projektom će se razviti inovativni alati za promidžbu turističkih potencijala zaleđa.

Konkretno, na području Zadarske županije to će uključivati brendiranje zadarskog zaleđa, odnosno stvaranje jedinstvene prepoznatljivosti zadarskog zaleđa. Također, razvit će se aplikacija koja će posjetiteljima pružati informacije o sadržajima koji su dostupni u zaleđu te ih usmjeravati i motivirati da ih posjete. Putem aplikacije turisti će moći dobiti brzu i točnu informaciju o kulturnim i prirodnim lokacijama koje mogu posjetiti, ali i o tradicionalnim proizvodima i jedinstvenoj gastronomskoj ponudi zadarskog zaleđa.

image
Made in Land - projekt je predstavljen još prošle godine
Zadranova
Pad „jakih igrača“

Ako sagledamo situaciju u hrvatskom turizmu malo pobliže, po podacima iz sustava eVisitor, ukupni broj dolazaka u prvih osam mjeseci bio je na 41,44% prošlogodišnjih, dok je broj noćenja bio na 52,73%. Gledajući samo kolovoz, situacija je bolja pa je tako broj dolazaka na 53,84%, a broj noćenja na 63,63%. Svejedno, to je značajan pad.

No, stvari treba staviti u kontekst.

Nisu sve županije ostvarile jednake rezultate, a niti su u pojedinim županijama svi njihovi dijelovi bili isto posjećeni. Čak niti među različitim tipovima turističkih aktivnosti i smještajnih objekata u pojedinoj županiji ne možemo definirati jedinstveni rezultat. Zadarska je županija, primjerice, u srpnju ostvarila 70,59% prošlogodišnjeg broja noćenja u istom mjesecu, a 74,20% u kolovozu. S druge strane, Dubrovačko-neretvanska županija je imala tek 40,57% od prošlogodišnjeg broja u srpnju te 53,30% u kolovozu. Rezultat je to geografske pozicije, dostupnosti destinacije automobilom, eliminacije avionskih linija, tradicijske povezanosti s bližim tržištima i ostalih faktora.
 

Iznadprosječni rezultat

Rezultati Zadarske županije nisu bili toliko loši, no ne može se ni cijela županija u tom smislu promatrati jedinstveno. Prema podacima sa stranica HTZ te kroz statistike Državnog zavoda za statistiku ipak se vide određene razlike.

U srpnju je Zadarska županija u cjelini ostvarila 70,59% noćenja u odnosu na prošlu godinu. No, Grad Zadar kao centralna obalna destinacija u županiji bio je po broju noćenja na 54,66% rezultata prošlogodišnjeg srpnja i to je ostavilo negativnog traga na mnogim djelatnostima - od iznajmljivanja smještaja do ugostiteljstva. Istovremeno su mnoge ruralne destinacije Zadarske županije po broju noćenja u srpnju 2020. u odnosu na srpanj 2019. iznad prosjeka županije: Benkovac, Kali, Pašman, Polača, Preko, Ražanac, Stankovci, Sukošan, Zemunik, Pakoštane, Sali. Posebno se ističu otoci i destinacije kao Stankovci, Zemunik, Polača i Galovac.

Kada ovim podacima dodamo onaj da su od svih vrsta smještajnih objekata u Zadarskoj županiji tijekom prvih osam mjeseci upravo nekomercijalni smještaj i objekti na OPG-ovima doživjeli najmanji pad u broju noćenja te bili na 85,47% odnosno 86,77% prošlogodišnjeg broja noćenja kroz isto razdoblje, nameću se određeni zaključci o prirodi pojedinih destinacija i turističke ponude i njihovoj otpornosti.

Izdvojeno

24. listopad 2020 00:48