Na radnom sastanku župana Božidara Longina s gradonačelnicima i općinskim načelnicima, održanom prošlog ponedjeljka u Centru za kreativne industrije u Zadru, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio je mogućnosti financiranja projekata kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te novu EU financijsku perspektivu 2021.–2027. Zadarska županija u ovom trenutku ima spremno šest građevinskih dozvola za gradnju ili dogradnju osnovnih škola na području županije, a tri projekta za dogradnju osnovnih škola su u pripremi za izdavanje građevinskih dozvola.
Građevinske dozvole izdane su za izgradnju nove zgrade osnovne škole u Starigradu i komponirane školske športske dvorane, gdje je 50 učenika u drugoj smjeni, za dogradnju OŠ Biograd (230 učenika u drugoj smjeni), za dogradnju OŠ Sukošan (130 učenika u drugoj smjeni), za športsku dvoranu područne škole u Gorici koja pripada OŠ Galovac, te za dogradnju OŠ Sv. Filip i Jakov i OŠ Braće Radića iz Pridrage.
U postupku izdavanja su građevinske dozvole za športske dvorane OŠ Braće Radića u Pridragi, OŠ Petra Zoranića u Jasenicima te OŠ Petra Zoranića u Stankovcima, a priprema se projektna dokumentacija i u nizu drugih škola.
- Ukupan broj učenika u osnovnim školama kojima je osnivač Zadarska županija je 6291, od toga, prema podacima škola s početka ove školske godine, oko 674 učenika je u drugoj smjeni. To znači da gotovo 90% učenika nastavu pohađa u jednoj smjeni. Šest škola koje imaju pripremljenu građevinsku dozvolu za prelazak u jednu smjenu ne znači samo to, već predstavlja i mogućnost prelaska rada škole u cjelodnevni boravak – kaže županijski pročelnik za školstvo Ivan Šimunić.
- Cjelodnevni boravak je nacionalni cilj koji će promijeniti dosadašnji oblik nastave u našim školama. Tamo gdje se steknu infrastrukturni uvjeti svi će učenici ujutro dolaziti na nastavu, a nakon nastave ostati u školi na ručku. Potom, s njima nastavljaju dalje raditi nastavnici, ali ne kroz redovnu dosadašnju nastavu, već kroz rad sličan onome što se sad provodi u okviru produženog boravka u školama. To je obrada domaćih zadaća, priprema za nastavu, poseban rad s učenicima s teškoćama, poseban rad s darovitim učenicima, razne izvannastavne aktivnosti koje će postati sastavni dio boravka učenika u školama – ističe Šimunić.
Promjene koje se očekuju realizacijom ovog modela nastave su da djeca i roditelji provode više vremena zajedno, manje instrukcija za učenike, pozitivan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje učenika i drugo. Nacionalni je cilj da sve škole rade u jednoj smjeni do 2030. godine. Zadarska županija nada se taj cilj dostići i prije 2030. godine. Za primjenu ovog modela cjelodnevne nastave bit će potrebno promijeniti i pravni okvir, za što je zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
- U ovom trenutku nije moguće precizno reći o kojem se iznosu investicija radi u smislu izgradnje i dogradnje osnovnih škola. Naime, Ministarstvo će kroz ljeto raspisati javni poziv školama za financiranje iz programa NPOO-a na koje će prednost dobiti škole koje imaju spremnu dokumentaciju. Nakon toga će se ići u realizaciju pojedinih projekta odnosno izgradnju. U našoj županiji samo nekoliko osnovnih škola, poput onih u Preku, Ninu ili Benkovcu, nemaju potrebu za dogradnjom. Mi kontinuirano radimo na pripremi dokumentacije za sve škole koje se planiraju prijaviti, tako da vjerujem da će do 2025., kada ističu rokovi za korištenje sredstava iz NPOO-a, većina škola osnovnih škola u Zadarskoj županiji biti obnovljena i opremljena sadržajima koji im sada nedostaju za nastavu u jednoj smjeni – kaže pročelnik Šimunić.
Osim iz NPOO Ministarstvo planira osigurati i dodatna sredstva i iz Višegodišnjeg financijskog okvira kroz nove operativne programe, jer se iz 2,8 milijardi kuna osiguranih kroz NPOO neće moći dostići planirani cilj. Zato će škole koje imaju pripremljenu dokumentaciju biti prve u kojima će se moći raspisati natječaji za izbor izvođača za radove na školskoj infrastrukturi.
S obzirom da se očekuje raspisivanje poziva nadležnog Ministarstva za prijavu za sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti potrebno je reći da je u tom Planu za obrazovanje, znanost i istraživanje osigurano 7,5 milijardi kuna. Od toga 5,1 milijardi kuna za obrazovni sektor, 1,62 milijarde kuna za predškolske ustanove, 2,28 milijardi kuna za prelazak na jednu smjenu i cjelodnevnu nastavu osnovnih škola, te 567 milijuna kuna za srednje školstvo. Za znanosti istraživanje predviđeno je 2,4 milijarde kuna.