StoryEditorOCM
RegionalPANEL U ŠIBENIKU

Vožnja u suprotnom smjeru na autocesti veliki je problem, lani je bilo 168 prijava, ali srećom, bez nekakvih velikih nesreća

Piše Toni Veljača
26. ožujka 2024. - 19:08
Konferencija Slobodne Dalmacije i Sibenskog lista, Integrirani razvoj prometne i pomorske infrastrukture u RH - prikljucak europskoj mrezi.  Niksa Stipanicev/Cropix

U organizaciji Hanza Medije, Šibenskog lista i Slobodne Dalmacije u Kući umjetnosti „Arsen” u Šibeniku održana je konferencija „Integrirani razvoj prometne infrastrukture u RH – priključak europskoj mreži”.

Na otvaranju konferencije sudionike i goste pozdravio je Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije.

- Šibenik nije slučajno izabran za ovu konferenciju iako pričamo o cijeloj Dalmaciji. Ovaj grad je pozitivan primjer koji može biti i smjernica svima ostalima. Organiziranjem ovakvih konferencija, mi kao medijska kuća koja je prošle godine obilježila osam desetljeća ispunjavamo jednu od svojih osnovnih društvenih funkcija. Informiramo javnost ali i potičemo raspravu na teme koje su bitne za široko građanstvo i sve uključene strane – kazao je direktor Slobodne Dalmacije.

Pozdravne i uvodne govore održali su i šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta te šibensko-kninski župan Marko Jelić.

- Već 11 godina otkad sam šibenski dogradonačelnik stavljamo u fokus prometnu infrastrukturu. Iza nas je niz projekta koje smo odradili na području Šibenika, ali i niz koji su tek u pripremi. Evo, pored Kuće umjetnosti Arsen, gdje se nalazimo, smješteni su autobusni i željeznički kolodvor, ali i pomorski terminal. Šibenik je s tog stajališta idealno mjesto za ovakvu konferenciju, kazao je Mileta.

- Promet roba i usluga su možda i ono što je ključno da bi se industrija što uspješnije mogla razvijati. Ova tema s aspekta Šibensko-kninske županije je izuzetno važna i zato mi je drago da je Slobodna Dalmacija organizirala konferenciju na baš ovu temu. Ovo su teme od javnog interesa i u razgovoru sa stručnjacima, kroz raspravu, mi ih vraćamo u život – kazao je Jelić.

Uslijedila je potom i panel rasprava koju je moderirala novinarka Slobodne Dalmacija, Sandra Barčot, a na kojoj su sudjelovali: Goran Puž, predstojnik Ureda Uprave društva Hrvatske ceste, Hrvoje Ordulj, šef odjela za sigurnost prometa Hrvatskih autocesta, Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, Ante Mamić, direktor Zagreb-Montaža d.o.o., Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, Paško Dželalija, ravnatelj Lučke uprave Šibeniku i Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

Panel rasprava započela je temom oko TEN-T mreže. Hrvatska je, izmjenama Uredbe o TEN-T mreži, uvrštena na dva dodatna prometna koridora; Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, što znači i nove mogućnosti za njihovo financiranje iz EU. Kako će se to odraziti na Hrvatsku, odgovor je dao, Goran Puž, predstojnik Ureda Uprave društva Hrvatske ceste.

- Naša mreža cesta koja je na TEN-T-u je u skladu s europskim politikama i tranzitnim pravcima. Ta mreža razvija se po slojevima i ona bi trebala biti na razini Europe. Tu se radi o cestama koje postoje i manju brojem pravaca koje treba sagraditi. Radi se o različitim projektima, spojeva s lukama, nešto brzih cesta, neke obilaznice – dakle vrlo različiti projekti pa i ne treba govoriti o broju kilometara koje treba izgraditi jer nas to može dovesti da krivo vidimo sliku kazao je Puž, dodajući kako Hrvatske ceste imaju financijski plan, a projekti se izvode prema fazama i zacrtanim dionicama.

Hrvoje Ordulj, šef odjela za sigurnost prometa Hrvatskih autocesta kazao je nešto više o čvoru Podi. Riječ je o industrijskoj zoni u Šibeniku koja bi uskoro trebala dobiti spoj na autocestu.

- Spoj na Pode je praktički dovršen, tražimo još rješenja oko sustava naplate jer naplatne kućice idu u povijest. Inače, planovi su da do 2027. godine da imamo nove okvire sustava naplate – kazao je Ordulj.

Što je sa županijskim cestama i koliko novca se ulaže, odnosno se planira uložiti u njihovu obnovu odgovor je dao Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split.

- Od 2003. godine samo na istoj razini prihoda, a troškovi u građevini povećali su se i za 50 posto što nas je stavilo u negativan položaj. Nastojat ćemo povući novac iz Europske unije za obnovu tih dionica, uspjeli smo već povući novac za neke projekte što nas je potaklo da nastavio s apliciranjem na EU fondove – kazao je Škorić.

Koliko je Hrvatska dobro prometno povezana, poglavito što se tiče željeznica koje su bitne za vaše poslovanje, pitala je Barčot Antu Mamića, direktora tvrtke Zagreb-Montaža d.o.o.

- Imamo preko 1000 zaposlenih, i sve je vezano uz čelične konstrukcije. Hrvatska je na povoljnoj geografskoj poziciji, smatramo da postoji dobra platforma za povezanost ali u prometnu povezanost i dalje treba ulagati – kazao je Mamić.

Luka Split cvate, a sam pristup luci, što se tiče prometnica je izuzetno loš. Što napraviti, kako to riješiti, pitala je Barčot Vicu Mihanovića, ravnatelja Lučke uprave Split

- Lučka uprava zajedno s Hrvatskim cestama i grad Split za vrijeme prethodne vlasti su izradili jedno idejno rješenje gdje imamo dvotračni izlaz iz luke koji je pokazao da može zadovoljiti trenutne i buduće potrebe. Grad je bio u obvezi izmijeniti GUP i projekt je tada stopiran. Vlada je bila čak voljna osigurati sredstva ali Grad nije napravio prvi korak. Mi smo u Splitu uvijek najpametniji na svijetu, dragocjen nam je golub na grani a ne vrabac u ruci – bio je slikovit Mihanović.

Šibenik je sve više prepoznat kao grad u kojeg uplovljavaju kruzeri, ali su u planu i veliki projekti što se tiče teretnog prometa. Nešto više o projektima koji su tijeku kazao je Paško Dželalija, ravnatelj Lučke uprave Šibeniku.

- Šibenik će opet imati jednu primjerenu teretnu luku. Tu se nije ulagalo 80, 90 godina, ne može se ništa preko noći promijeniti. Dobili smo koncesionara koji je jako utjecajan u svijetu. Mislim da treba igrati na više frontova. Zbog našeg kanala, primamo manje kruzera, ali i nemamo nekakvu pobunu protiv njihovih dolazaka kao većina drugih – ističe Dželalija

Pod vašom ingerencijom Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije je skoro 60 luka. Međutim svi prate veliko ulaganje u Oblima na Lastovu, konstatirala je Barčot. Kako napreduje projekt na Lastovu otkrio je Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije

- Radovi idu predviđenom dinamikom, to je jedan povijesni čin za Lastovo. Dogradnjom luke stvorit će se uvjeti za narednih 100 godina. Očekujemo kraj radova sljedeće godine – kazao je Banovac.

Izgradnjom dvaju čvorova, Njivice i Mandalina, Šibenik bi trebao riješiti problem prometnih čepova na oba ulaza u grad. Na čvoru Mandalina radovi bi trebali početi uskoro.

- Razmišljamo o točnom datumu za početak radova, sigurno je da nećemo ometati promet za vrijeme turističke sezone. Što se tiče čvora Njivice trenutno rješavamo imovinsko-pravna pitanja – kazao je Goran Puž.

Jesu li naše autoceste sigurne i što se radi po pitanju sigurnosti u prometu, odgovor je dao Hrvoje Ordulj.

- Vožnja u suprotnom smjeru veliki je problem. Postavili smo horizontalnu, vertikalnu i 3D signalizaciju, ali opet se s tim problem susrećemo. Lani smo imali 168 prijava, ali srećom, bez nekakvih velikih nesreća – kazao je Ordulj.

Na probleme, ali ovoga puta s kvalificiranom radnom snagom, osvrnuo se Ante Mamić, kazavši kako za svega pet godina, radne snage na Balkanu, gotovo pa neće biti.

- To je problem koji Hrvatska ima dugi niz godina. U našem poslu prisutan je taj nedostatak stručnog kadra, nema bravara, zavarivača...Nećemo imati alternativu nego se okrenuti zemljama na istoku – kazao je Mamić.

Sve više turista želi se voziti po lokalnim cestama. Kolike su mogućnosti rekonstrukcije tih dionica, pitala je Barčot gospodina Škorića.

- Mreža županijskih i lokalnih cesta su zanemarene. Nadam se da će se otvoriti sredstva uravnoteženog financiranja pa da i te ceste obnovimo. One naime povezuju ruralne krajeve, a sredine u kojima su se obnovile ili izgradile nove prometnice su potvrdile da nakon takvih projekata život u tim sredinama raste, razvija se. Pogledajte samo što je tunel sv. Ilija napravio za imotsko područje – ističe Škorić.

Na koncu, panelisti su odgovorili na pitanje koja je njihova osobna vizija razvoja prometnog povezivanja u Hrvatskoj.

- Za nešto napraviti, pored redovnog održavanja potrebna su veća financijska sredstva. Druga stvar je obnova cestovnih pravaca prema Zagori kako bi ljudima koji tamo žive omogućili da ostanu na tom području – kazao je Škorić.

- Prioritet je okrenuti se domaćim ljudima. Nadam se da ćemo u svakom manjem mjestu moći raditi pontone, privezišta da ljudi mogu vezati barku jer liste za dobiti vez u komunalnoj luci su velike – kazao je Banovac.

- Želim da prometna povezanost učini što više za industriju i da povežemo Zagoru, ne možemo svi živjeti od turizma – ističe Dželalija

- Ako razgovaramo na razini Hrvatske, mislim da fokus trebamo staviti na željeznicu, poručio je Mihanović.

- Dugoročan vizija je da proračunska sredstva proračuna trošimo za rekonstrukcije i održavanje cesta. Htjeli bi da se nađu na drugi način sredstva za mrežu brzih cesta – poručio je Puž.

- Zadnje dvije ili tri godine ulažemo veliki novac u obnovu postojeće infrastrukture, nastavit ćemo s tim naporima – zaključio je Ordulj.

17. lipanj 2024 22:30