StoryEditorOCM
RegionalUBLAŽAVAJU SIMPTOME

Za sve je ‘kriva‘ jedna 77-godišnjakinja: Mario i Aldo otvorili prvi ‘shop‘ s CBD proizvodima u državi. ‘Da, prodajemo ulje na bazi kanabisa‘

Piše Gabrijela Radanović
28. studenog 2021. - 19:36

Ulazak 77-godišnjakinje u njihovu trgovinu ne može se mjeriti ni sa čim što su iskusili posljednje tri godine poslovanja.

Štoviše, zbog takvog trenutka Splićani Mario Božović i Aldo Marchi otvorili su svoj prvi 'shop' s CBD proizvodima, ujedno i prvu trgovinu takve vrste u Hrvatskoj.

- Starija gospođa s bolovima kralježnice priložila nam je specijalistički nalaz liječnika u kojem je, između ostalog, navedeno da joj se u terapijske svrhe preporučuje korištenje CBD kapi – kazao je Marchi i priložio nam je nalaz.

Taj papir A4 formata obilježio im je karijeru i postao prvi u nizu specijalističkih nalaza koje su ugledali na prodajnom pultu „Garica“ shopa.

Naime, već površnim pretraživanjem na internetu možete pronaći podatak da su proizvodi koji sadrže CBD - koji se u sojevima kanabisa pojavljuje u najvećoj koncentraciji nakon THC-a – vrlo korisni za širok raspon primjena.

image
CBD ulja i paste koje se prodaju u shopu
 
Duje Klaric/Cropix

Nisu lijekovi, nego pomoćna sredstva

U Hrvatskoj, liječnici specijalisti koji mogu preporučiti pripravke kanabisa su iz područja neurologije, internističke onkologije, onkologije i radioterapije, infektologije i neuropedijatrije. Pisali smo već da su takvi proizvodi rijetko propisivani pacijentima ili su bili cjenovno nedostupni pa im je u državnim i gradskim ljekarnama isticao rok trajanja.

Izgleda da su liječnici češće počeli promišljati o CBD-u kao jednom od rješenja. No, „Garica“ shop je, čini se, dostupniji građanima nego kapsule ekstrakta kanabisa i ostali proizvodi koje nabavlja Vlada, a prodaju se u državnim i gradskim ljekarnama.

Barem je dostupniji spomenutoj 77-godišnjakinji i ostalima koji su došli na njihova vrata.

Pripravci ulja na bazi kanabisa niti u Europskoj uniji, niti u drugim državama nisu registrirani kao lijekovi, već su isključivo pomoćna sredstva koja samo ublažavaju simptome pojedinih bolesti.

S medicinskog gledišta, zbog načina djelovanja, CBD pomaže ljudima da pronađu olakšanje od tjeskobe i stresa te ima terapijski učinak kod psihijatrijskih poremećaja.

Indikacije za koje je u Hrvatskoj napravljena analiza objavljenih znanstvenih radova o djelovanju kanabinoida su: multipla skleroza, maligne bolesti, ostala neurološka oboljenja (osim MS-a), HIV/AIDS i psihijatrijski poremećaji.

image
Aldo Marchi i Marijo Božović u svom Garica shopu
Duje Klaric/Cropix

Primjerice, kod onkoloških pacijenata koji se liječe kemoterapijom, kanabis služi za ublažavanje nuspojava uzrokovanih kemoterapijom kao što su bol, mučnina i povraćanje, anksioznost, gubitak apetita.

Istraživanje i primjena CBD-a u liječenju epilepsije rezultirala je Epidiolexom, prvim lijekom na bazi kanabisa s 98-postotnim udjelom CBD-a. Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabisa u medicinske svrhe pri Ministarstvu zdravstva zauzelo je stav da se može preporučiti pripravak kanabisa ako spomenuti lijek ne bude dostupan u RH.

Zato je na vrata „Garica“ trgovine došao i otac djevojčice koja ima jedan od težih oblika epilepsije. Epidiolex mu cjenovno i logistički nije dostupan.

- Alternativa mu je bila pasta kojom može zamijeniti doze kanabidiola iz lijeka koje mu je u nalazu propisao. Nakon istraživanja, odlučio je doći kod nas - objasnio je Aldo Marchi, koji je s Mariom Božovićem posljednje tri godine život i poslovanje posvetio proizvodima od kanabisa.

- Kad je mama dobila rak pluća, koristila je ulje za vrijeme kemoterapije, tako da se 2009. godine u mojoj obitelji promijenilo mišljenje o kanabisu - prisjetio se Božović, ali nije bilo tako samo u njegovoj obitelji.

- Svakog dana se sve više istražuje kanabis i sve se više zna o njemu. Jedan od naših bliskih suradnika je liječnik po struci i on proizvodi paste koje imamo u našoj ponudi. Uz sve to, treba biti odgovoran. Uz svakodnevna saznanja te ponajviše na temelju feedbacka - povratnih informacija od kupaca - ljudima možemo preporučiti nešto što im može pomoći da se lakše nose sa svojim medicinskim stanjem.

image
CBD shop u centru Splita
Duje Klaric/Cropix

Problemi indijske konoplje

Primjećujemo da se općenito promijenila svijest ljudi o tom pitanju. Prije tri godine, kada smo tek krenuli, bilo je potpuno drukčije - tvrdi jedan od vlasnika „Garice“.

Međutim, bez obzira na izmijenjenu svijest ljudi, Vlada RH se ne miče s mrtve točke. Istovremeno, brojne države proizvode i izvoze ulja, paste i cvjetove CBD-a s različitim udjelima THC-a, dok oni u Hrvatskoj, zbog neuređenih regulativa i neusklađenih zakona, učestalo udaraju u birokratski zid.

Slikovito su nam opisali problem samo kroz primjer kako je konoplja jedina sirovina u Europi koja nema slobodan protok tržišta.

- U Italiji je dozvoljena razina THC-a 0,6 posto, a kod nas 0,2 posto. Njihovi proizvodi ne mogu se prodati nigdje izvan Italije, jer su primjerice u Hrvatskoj ilegalni – objasnio je Aldo Marchi. Problem je i što proizvođači industrijske konoplje u Hrvatskoj lako mogu završiti u zatvoru, premda je takva stabljika legalna.

U slučaju da količina tetrahidrokanabinola (THC), koji je glavni psihoaktivni sastojak marihuane, u nasadima prijeđe dozvoljenih 0,2 posto, događa se da država takvog poljoprivrednika tretira kao kriminalca, bez obzira na to je li imao takve namjere.

- Niti jedan dobavljač sjemena ne jamči hoće li razina THC-a prijeći 0,2 posto, a teško se može kontrolirati razina THC-a za vrijeme sušnih, ekstremno vrućih i sunčanih dana. Trebaju biti strogo kontrolirani laboratorijski uvjeti, a na otvorenom ti to nitko ne može garantirati. Tako da je ljudima omogućeno da se bave time, čak im se daju državni poticaji, a regulative nisu dobre i nisu zaštićeni – objasnili su.

Uz to, sjemenke iz drugih zemalja, gdje je dozvoljena viša razina tetrahidrokanabinola, "uredno" se prodaju na našem tržištu, a nema sumnje da će takva biljka prijeći dozvoljeni postotak THC-a u Hrvatskoj. I tako se uzgajivači nađu u "neobranom grožđu" ili u ovom slučaju - polju.

image
CBD ulja i paste
Duje Klaric/Cropix

Faktograf je objavio podatak da je 2019. godine 225 uzgajivača sadilo biljku na 3227 hektara, dok je ove godine 555 uzgajivača prijavilo uzgoj na svega 772 hektara. Kod dijela njih pronađena je nedozvoljena količina THC-a.

- Do sada je (rujna op. G.R.) 2021. godine od upisanih 555 pojedinaca i trgovačkih društava, uzgajivača industrijske konoplje, njih 145 (to se odnosi i na odgovorne osobe unutar trgovačkih društava) evidentirano za prekršaje i kaznena djela iz domena droga, što je 26 posto - odgovorili su iz MUP-a za Faktograf, ali je nepoznato koliko je kod tog dijela privrednika premašena dozvoljena razina THC-a.

Prema ovim podacima, 74 posto uzgajivača industrijske konoplje nekako uspijeva kontrolirati dozvoljenu razinu THC-a. Zato je u takom osjetljivom polju važno biti iznimno profesionalan.

- Puno smo istraživali, kompletno smo se dali u ovaj posao. Imamo suradnika koji je liječnik i čije paste držimo. Treba biti odgovoran. Temeljem povratnih informacija, brojnih istraživanja koja smo pratili, ljudima možemo preporučiti nešto što im može olakšati medicinsko stanje jer je riječ o prirodnom proizvodu koji nema psihoaktivni učinak – objasnio je Marchi, vraćajući nas tako na njihov glavni cilj.

- Da se meni nešto dogodilo i želim koristiti medicinski kanabis, pronalazim nekoliko istih članaka. Ako ja teško dolazim do tih podataka, a to mi je posao, je li već to dovoljan znak da nešto nije uredu? – upitao je naš sugovornik te ukazao na to da se na Facebook stranici Vlade 2015. godine objavio post u kojem najavljuju legalizaciju medicinskog kanabisa od te jeseni. Priložili su i link uz koji su naglasili da je izrada pravilnika u tijeku.

- Pokušajte ući na taj link. Više ne postoji – pokazao nam je to uz napomenu da se svake dvije godine objavi nekoliko vijesti o tome. Primjerice, 2019. je objavljena serija članaka, kada je izišlo u javnost da deset mjeseci nemamo lijekove na bazi kanabisa, koje uvozimo iz Kanade.

- Ne znamo koliko ljudi to koristi, nigdje nema izvješća. Tko je čuo za medicinski program? Nitko ne zna gotovo ništa o tome. U javnom prostoru nema govora o tome. Zašto bi to uvozili ako se ovdje može saditi u cijeloj državi? Ako mi to uvozimo za medicinski program, zašto ne sadimo? Mene iskreno zanima što je s medicinskim programom kojim država omogućuje nabavu medicinskog kanabisa – nekoliko pitanja postavlja Aldo Marchi, ali već dugo ne nalazi odgovore na podatke koji bi trebali biti javni i lako dostupni.

Zato su se dva dugogodišnja prijatelja iz Spinuta odlučila na poslovni pothvat koji njihovoj obitelji nije bilo lako prihvatiti na prvu, a sada je postao jedan od pozitivnijih aspekata njihova života.

- Imamo osmero zaposlenih, skupilo nas se tu već dosta. Radimo ono što volimo, radimo za sebe i dobro nam je. Posao raste i ide. U veljači smo napravili veliki poslovni korak – veleprodaju. To je možda i jedan od najluđih poslovnih koraka ikada – uz smijeh govori Mario Božović, koji je kombijem obišao čitavu Hrvatsku, objašnjavajući vlasnicima trafika što „Garica“ prodaje.

Vidi, došla dva tipa iz Splita prodavat 'travu'

- Riječ je o novom artiklu pa je bilo zanimljivo objašnjavati o čemu je riječ. Zamislite kako je bilo vlasniku trafike u Županji kad su mu došla tipa iz Splita prodavati travu – prepričava Božović, koji priznaje da svaki dan ide na posao nasmiješen, sretan. Vlasnici su brenda s tri trgovine u Zagrebu, Splitu i Rijeci, vlastitim webshopom te više od 130 trafika na kojima se prodaju njihovi proizvodi.

Situacija s koronavirusom mogla ih je dotući. Bili su primorani zatvoriti tijekom lockdowna, potres ih je potjerao iz poslovnog prostora u Zagrebu, ali se isplatio entuzijazam koji ih prati od otvaranja prvog shopa.

- Uzeo sam mobitel na pretplatu, prodao ga u zalagaonici. S tim parama sam išao u Prag i tamo upoznao čovjeka s kojim sad radimo. Tako je počelo. U 16 sati je bilo otvaranje prve trgovinu u Zagrebu. Alda sam zvao da mi iz Splita donese polog za kasu. Nisam imao 300 kuna za polog.

Mater mi je slala tećice u Zagreb da imam što jesti. Filmski je krenulo. Doslovno s ničim – uz osmijeh se prisjeća Božović, zato je svaki specijalistički nalaz na njihovom prodajnom pultu novi poticaj za rad. Desetak firmi u državi koji se bave prodajom CBD proizvoda, tvrdi Božović, lani je prijavilo promet od 30 milijuna kuna.

image
Duje Klarić/Cropix

- Platili smo sedam milijuna kuna PDV-a na nešto što se ne spominje. Više od sto ljudi je zaposleno po tim trgovinama, a da ne spominjemo polja na kojima se sadi industrijska konoplja. Krajnje je vrijeme da se nešto pokrene oko toga – napomenuo je naš sugovornik, na što je njegov kolega Aldo dodao da sada ima jako puno prostora za razvoj.

- Dekriminalizacija i medicinski program kanabisa su često prva dva koraka prema legalizaciji, dok su kod nas ostali koraci u prazno. Kod nas dekriminalizacija znači pljačkanje i maltretiranje ljudi. Ljude se hvata kao najveće kriminalce zbog jednog "džointa" i daju im se ogromne kazne.

Nešto što je trebalo služiti da se rasterete sudovi postalo je sredstvo represije nad ljudima zbog stvari kojom osoba ne čini nikakvo zlo ni sebi ni drugima. Zašto se ljude koji kod sebe imaju trave za osobnu uporabu tretira kao kriminalce? To je jedna stvar s kojom se može i s kojom bi se trebalo stati već danas – poručio je Marchi te usporedio Hrvatsku s Engleskom koju su posjetili ovaj mjesec.

- Istaknuo bih primjer Londona, u kojemu je policija dobila naputak da više ne gubi vrijeme na obične korisnike kanabisa već da se fokusiraju na veće igrače i općenito stvarne probleme jer je posjedovanje kanabisa minoran prekršaj, kako bi i kod nas trebalo biti.

Ljudi kod nas možda ne završavaju u zatvoru više zbog trave ali su kazne enormne. Luksemburg planira legalizaciju, Talijani izlaze na referendum o dekriminalizaciji droge.

Portugal i Švicarska su prije 20 godina dekriminalizirali sve droge, a imali su puno većih problema od nas i sada kreću s pilot-programima legalizacije.

Što rade drugi?

Izrael je jedan od najvećih izvoznika medicinske marihuane i legalizirat će je dogodine, Makedonci izvoze kanabis. Kolumbija želi postati poznata po zelenom umjesto po bijelom. Njihov predsjednik je dao dekret da se sadi kanabis i žele izvoziti cvjetove. Zato u tome vidimo ogroman potencijal, a kod nas nitko o tome niti ne priča – naglasio je naš sugovornik koji kaže da je primijetio da se kod nas u medijima na mala vrata vraća retorika od prije 20 godina, kada se o kanabisu pričalo kao da je jedna od najgorih droga i ona od koje sve počinje.

Iz tko zna kojeg razloga, do nas dolazi više negativnih priča dok se u svijetu svakodnevno događaju pozitivne stvari vezane za kanabis. Iskustva iz legalnih zemalja, posebice Kanade i dijela SAD-a su pokazala upravo suprotno.

Kanabis ne samo da nije "gateway" droga koja vodi do jačih supstanci već je jedno od najboljih sredstava za skidanje s jačih, posebice opioida, čija pandemija trese Sjevernu Ameriku.

Najnovije vijesti su da je Meksiko pred legalizacijom koja bi mogla stići i prije kraja ove godine, što bi stavilo Ameriku u 'sendvič' između dva legalna tržišta. U SAD-u prvi put imamo i republikanski prijedlog zakona o legalizaciji, koji bi oporezivao još manje nego što traže demokrati.

Paralelno, kod nas, u kolovozu ove godine Jutarnji list je objavio podatak da od 4575 evidentiranih prekršaja vezanih uz zlouporabu droga tijekom prošle godine, 173 slučaja odnosila su se na konoplju koju su slali na forenzičku analizu, odnosno, vrlo vjerojatno, CBD. Ove godine dosad su poslali 121 takav predmet na analizu.

Svaka ovakva forenzička analiza koja, prema navodima policije, većinom završava potvrđivanjem da se radi o legalnom CBD-u, građane košta 800 kuna. To bi značilo da se iz državnog proračuna u 18 mjeseci na forenzička utvrđivanja malenih uzoraka CBD-a, za koje se sumnjalo da je ilegalna vrsta marihuane, potrošilo ukupno 235.200 kuna. To su platili porezni obveznici, preciznije – mi.

Dok Hrvatska zbog toga gubi novac, istovremeno propuštamo ogroman potencijal sadnje, distribucije, izvoza i zarade na proizvodima koje ljudi sve više traže i liječnici pripisuju u terapijske svrhe.

02. svibanj 2024 15:17