Kako bi smanjila nepovoljan utjecaj malog priobalnog ribolova na morski ekosustav Zadarska županija je odlučila u sklopu europskog projekta „Adri.SmArtFish” postaviti eksperimentalni podvodni greben na području svog akvatorija, prvi takav u Hrvatskoj.
Postoji nekoliko funkcija podvodnih grebena: zaštita nekog područja od određenih aktivnosti, povećanje produktivnosti, oporavak pojedinih vrsta, jačanje lokalnog ribarstva kao kompenzacija za učinke ribolova ili čak oblik akvakulture te oporavak oštećenih staništa i životnih zajednica kao vrsta kompenzacije izgubljenih staništa.
Grebeni na Mediteranu nisu ništa novo, već 2011. prijavljeno je čak 103 grebena u Španjolskoj, 70 grebena u Italiji, 20 u Francuskoj... Cilj ovog europskog projekta, čija je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021., je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17 potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu. Vrijednost projekta je preko tri milijuna eura te je s čak 85 posto financiran iz EU fondova.
Kako bi se što bolje obrazovali na temi ovog projekta, ali i razmijenili znanja i mišljenja o statusu priobalnog ribolova u našem području, Zadarska županija i njezin Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, organizirala je dva seminara, prvi u lipnju ove godine u prostorijama HGK Zadar, a drugi krajem rujna u hotelu Falkensteiner na Boriku. Tema prvog seminara bila je mogućnosti udruživanja ribara, dok je drugi uključivao prezentaciju o prednostima i manama podvodnog grebena, koji je ujedno i pilot aktivnost Zadarske županije na projektu.
Prezentaciju o umjetnim ribljim grebenima održao je dr. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru, te je ukratko ispričao o različitim vrstama grebena, njihovoj funkciji i položajima te je predstavio kako bi greben u Zadarskom kanalu, točnije ispred Kali, trebao izgledati.
- Maritimnom studijom je utvrđena lokacija postavljanja umjetnog grebena koji bi bio montažnog tipa, izgrađen od ekološki prihvatljivih betonskih perforiranih ploča (modularni tip grebena). Njegova svrha proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje riba, školjkaša i ostalih morskih organizama koji su izloženi antropogenom pritisku. Postoji mogućnost upravljanja takvim staništima te se očekuje doprinos širenju gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu, turizmu i rekreaciji, arheologiji, znanstvenoj i stručnoj edukaciji i dr. - istaknuo je Bavčević.
Cijeli projekt komentirao je i županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Daniel Segarić.
- Prije postavljanja umjetnog ribljeg grebena trebalo je proći dugačak put birokracije, koji nije bio nimalo lagan, te smo često nailazili na razne prepreke, ali u dobroj suradnji s ostalim institucijama i s našim Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove došli smo gotovo do samog kraja, te uskoro očekujemo lokacijsku dozvolu, nakon koje krećemo u realizaciju postavljanja grebena. Nadamo se da ćemo uspjeti do kraja godine postaviti prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj što nas čini iznimno ponosnima - istaknuo je Segarić.
Nakon seminara uslijedila je druga od dvije predviđene prezentacije i pripreme jela, gdje je kuhar filetirao i spremao ribu dok je istovremeno Dragana Milosavljević, iz tvrtke Biotechnicon, održala stručno predavanje o nutricionističkim vrijednostima ribljih jela.
