Ovaj svibanj, koji je upravo jučer završio jedan je od najhladnijih i najkišovitijih u povijesti mjerenja. Čestitamo svima, imali smo ga čast proživjeti i doživjeti. Podatke da je riječ o iznimno hladnom svibnju dobili smo u DHMZ-u, smještenom na Griču, gdje se u kontinuitetu mjere vremenske prilike, svakoga dana od 1861. U dvorištu ispred zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu nalaze se mjerni instrumenti, zatvoreni u bijele drvene kutije, opisali bismo ih kao kućice. Gledaju na glavni park Grič kojim prolazi mnogo turista.
Zna se dogoditi da djelatnici zavoda tako moraju i zamoliti znatiželjne turiste da ne prilaze instrumentima. Našu ekipu koja je u pristojno jutarnje doba ušla u dvorište, ipak nisu potjerali, nego su nas ugostili u svojim prostorijama. A najviše smo se zadržali u onoj gdje se postavlja vremenska prognoza.
Operativna soba Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, ne izgleda kao svemirski pogon, uz neizostavna računala, ona ima više antikni štih, kao i cijela zgrada. U njoj radi dvoje dežurnih prognostičara tog dana. Oni od ranog jutra, a kad kažemo ranog to je pet i šest sati, obrađuju podatke koji pristižu sa stanica kakva je i u dvorištu zavoda, samo iz cijele Hrvatske, ali i Europe i svijeta.
Čarobna riječ - situacija
Na dan kada smo došli tu su bili Dragoslav Dragojlović kao glavni prognostičar te Matea Martinković u funkciji 'drugog dežurnog'. Matea ima 26 godina, na zavodu radi nepune dvije godine i posljednja je koja je došla u službu.
"Ova smjena u kojoj danas radim traje od šest do 16 sati i u njoj imam svoje zadatke. Izrađujem posebne prognoze za posebne korisnike, za današnji i sutrašnji dan. Prvenstveno se radi o specijalnim prognozama. Ono što čujete da je izdao Meteoalarm, to je izdao DHMZ putem te platforme, to radim u ovoj smjeni u dogovoru s kolegama i u dogovoru s kolegom koji je na HRT-u. Uz to javljam se na pozive ljudi. Zna biti različitih upita od specifičnih za točno područje na kojem se nalaze do komentara, zavisi o situaciji koja je aktualna sada", rekla je Matea na početku razgovora.
I došli smo do te riječi - situacija, možda vam se čini kao obična riječ čije značenje u potpunosti razumijete. Kasnije ćemo doći do toga da je u meteorološkim prognozama riječ -situacija- mnogo opsežniji pojam koji je uzrok svake druge riječi koja će se naći u vremenskoj prognozi. Osim što je najmlađa od 15-ak sinoptičara, uz koje u službi radi i sedam tehničara, Matea je taj dan imala ipak nešto više vremena od glavnog prognostičara.
Njegova smjena započinje u pet sati, nakon analize svih pristiglih podataka izrađuje prvu prognozu tog dana potpuno samostalno, to je općenita prognoza za Hrvatsku i Zagreb za danas, za sutra kao i izglede vremena. Nakon izrade prve prognoze, od šest do devet sati kreću javljanja za sve zainteresirane radio postaje, i nacionalne i lokalne. U šest sati mu se tog dana pridružila i Matea.
Dnevna zaduženja prvog, glavnog, dežurnog sinoptičara
"U početku upalim sve monitore i ovo naše sučelje na kojem radimo. Prva stvar koju pogledam je ili satelit koji je već otvoren ili pregled sinop karata. Svakih sat vremena nam postaje dojavljuju podatke u sinop kodu ili brojevima, a slika se napravi iz tih podataka. Prvo napravim pregled situacije, prognoze za danas i za sutra, a zatim se usmjerim na sljedeće što me čeka. Prvi zadatak je prognoza za obranu od tuče, to je specijalna prognoza. Za koju je bitna prvenstveno nestabilnost, grmljavina, tuča, na području unutrašnjosti", objašnjava početak svog radnog dana Matea.
Upozorenja za vremenske nepogode
Kao i glavni prognostičar i ona ima određen raspored po kojem radi prognozu za prognozom. U ljetnim mjesecima tu je i upozorenje za toplinski val. Ha, ove godine nemaju s tim problema, mislite si. Svejedno, Matea i njezini kolege svakog dana do 10,30 moraju izraditi kartu koja se potom objavljuje na stranicama DHMZ-a. Ovog je svibnja karta potpuno zelena, što znači da opasnosti od toplinskog vala nema. Upravo te specifične prognoze, ono su čemu moderna meteorologija sve više teži. Što zbog sve ekstremnijih vremenskih pojava kojima svi svjedočimo, što zbog iznimno dostupnih aplikacija kojima je 'obična' vremenska prognoza dostupna na samo jedan klik u svačijem mobitelu.
"Jedna od glavnih zadaća nacionalnih meteoroloških službi u je upravo izdavanje upozorenja na opasne vremenske pojave. Za upozorenja na opasnosti i štetu koje donose društvu smatra se da bi trebao postojati jedan nacionalni središnji autoritet i u tom dijelu ne bi trebalo biti šuma u informacijama. Kad su u pitanju ugroze za ljude i imovinu, onda bi to trebala biti jedinstvena informacija, koja ima određenu težinu, odnosno vjerodostojnost. Tu su ipak školovani meteorolozi, jedan sustav koji ima tradiciju i kvalitetu", kazao je Lovro Kalin, voditelj Službe za vremenske analize i prognozu DHMZ-a. Šum u komunikaciji koji je spomenuo može se dogoditi u današnje vrijeme kada postoji veliki broj raznih aplikacija, koje sve imaju slične, ali ne i istovjetne podatke.
Za neke o njih kaže da su kvalitetni, odnosno da koriste kvalitetne programe, poput one norveške meteo službe Yr.no, koja koristi jedan od najboljih modela na svijetu, koji isti koriste u DHMZ-u. No mnogi drugi izvori mogu biti sasvim nepouzdani i neprovjereni. A ono što aplikaciju razlikuje od prognoze našeg zavoda su upravo školovani prognostičari koji su svi redom prošli jednaki put, studirali su fiziku na zagrebačkom PMF-u, gdje su završili smjer meteorologije. A kada se mladi meteorolog zaposli u njihovoj službi prolazi dosta rigoroznu i sveobuhvatnu obuku.
"Na početku se upoznaje s radom službe, podacima, a svakom se dodjeljuje mentor koji mu izrađuje program rada. Zatim se kroz godinu do dvije taj program prati i daje se evaluacija. I taj mladi prognostičar uči od starijih i iskusnijih kolega pa vremenomsve više preuzima samostalno posao na sebe. Prvo ulazi u pomoćnu, a kasnije i glavnu smjenu. To je put kojim smo svi prošli. Kasnije prognostičari, znate ih više manje s televizije, predstavljaju prognozu i na televiziji", objasnio je Lovro Kalin. Dodao je kako je predstavljanje prognoze u medijima (i radio i televizija) u opisu njihova posla i zbog toga imaju dugogodišnju uspješnu suradnju sa Službom za jezik i govor HRT-a, kako bi pisane i usmene prognoze bile na visokoj jezičnoj i fonetičkoj razini.
Službeno je svibanj nam je ekstreman
Ovaj naš nesretni svibanj u kojem nije bilo ni tjedan sunčanih dana po svim je kvalifikacijama ekstreman. Temperature za dva do tri stupnja Celzijusa odstupaju od prosječnih temperatura, što je na mjesečnoj razini ekstremno odstupanje. Kada se analiziraju svi podaci, vjeruju naši sugovornici, svibanj 2019. će nam i službeno biti označen kao ekstremno hladan. Ista je situacija i s oborinama, palo je dva do tri puta više kiše od prosjeka za svibanj, a ponegdje i znatno više od toga. Štoviše, na mnogim postajama zabilježene su rekordne količine oborine od kad postoje mjerenja.
Kako je kod njih kada se dogode ekstremne vremenske pojave, ili kako bismo laički rekli, ekstremno vrijeme, poput recimo nedavnog olujnog vjetra u Zagrebu? "Strašno", rekli su svi zajedno u glas i počeli se smijati. "Zvone telefoni, imate jako puno poziva od raznih službi, od državnih do privatnih. To sve treba uskladiti, odrediti prioritet kome davati informacije. Pripremate posebna priopćenja, a uz tom imam hrpu operativnog posla. Uz to vi ovdje imate deadline (rok), ako nešto morate napraviti do 9,45 to ne može biti 9,46. Shvaćate? Ne možete neku prognozu napisati ni minutu kasnije, vi ste novinari znate kako je to", uključio se u razgovor i glavni dežurni tog dana Dragoslav Dragojlović, između čestih poziva telefonom i izrade prognoze.
Pa kako se snalaze u takvoj gunguli, kad znamo, a i potvrdio je to njihov voditelj službe Kalin, i podaci pokazuju da je u posljednjih 20-ak godina učestalost vremenskih ekstremnih stanja sve veća? A to se neće promijeniti tako skoro, jer je isto tako dokazano da je uzrok tim promjenama ljudsko djelovanje. Moraju li se javiti baš na svaki poziv dok vani bjesni nevrijeme i imaju posla preko glave s analizom - situacije?
"Moraju", kratko je rekao Kalin i dodao da je jedan od zadataka prognostičara da se snađe u takvim situacijama. "I na razgovoru za posao im između ostalog zadajemo i zamišljenu situaciju da uz svoj redovni posao imaju situaciju da npr. istovremeno zove ravnatelj, dobivaju poseban zahtjev od Centra za civilnu zaštitu jer se događa nešto izvanredno. U tim situacijama prognostičar mora posložiti prioritete. Naravno, ako je izvanredna situacija, ako je neka ugroza, onda prvo treba odraditi taj dio", objasnio je Kalin. U takvim situacijama dežurnom dvojcu i i ostale kolege priskaču u pomoć.
Dežurni prognostičari
"Ovisno o potrebi, onaj ponedjeljak 13-og kada je bio olujni vjetar u Zagrebu, imali smo tri prognostičara. Treći je uskočio kad je telefon zvonio mnogo puta i dosta je bilo dinamično taj dan. Što se prognoze tiče i operativne službe. Jer uz te dodatne poslove imamo i svoje operativne zadatke", nadopunjuje Matea Martinković.
Toliko toga se događa u DHMZ-u, a nije još ni 10 ujutro. Tada, u 10 ujutro sastaje se glavni kolegij, točnije održavaju se konzultacije kada se skupe svi prognostičari, ali i drugi kolege meteorolozi. Tog dana im je Matea vodila konzultacije, prolazeći - situaciju prikazane na podacima različitih svjetskih centara, čije su karte isprintane i zalijepljene na ploči. Ti papiri pokazuju područje cijele Europe, sloj po sloj atmosfere od 10 kilometara na niže. Svaki od stručnjaka iz svog područja od biometeorologa, agrometeorologa, hidrologa... Svi zajedno donose konsenzus i rade pregled za taj i sutrašnji dan, kao i izglede vremena za sljedeće razdoblje. Ovisno o situaciji.
"Prognoza vremena je grupni posao, jest da je kolega došao rano ujutro i jedan dio se mora samostalno odraditi, to je također dio vještine, da samostalno doneseš odluku. Međutim kasnije se dođe do konsenzusa, kad se prodiskutira, grupa je uvijek pametnija od pojedinca. Svaka prognoza je na neki način rezultat dogovora svih prognostičara koji su uključeni. Tu je jedan mali brain storming, čiji rezultat je ona finalna prognoza iza koje svi stoje", objasnio je Lovro Kalin. Na konzultacijama na kojima smo bili u petak zaključili su da će vrijeme ostati nestabilno do kraja vikenda, uz mogućnost pojačane kiše na istoku.
Uz šalu su zaključili da se promijenila percepcija kada je mjestimice sunčano i samo nekoliko minuta sunca, a ljudi blagu kišu više ni ne smatraju kišom, nego je to sad 'nešto malo pada'. Nedostatak sunca i ugodnog proljetnog vremena kao i svim građanima nedostaje i djelatnicima DHMZ-a. "Jako je neobično kada dani dugo traju, a temperatura je gotovo pa zimska. Samo pet dana bilo je sunčano", kazao je na odlasku s kolegija Darijo Brzoja. Njegova kolegica dodaje da je klimatski vrijeme specifično za kraj ožujka, a ne svibnja.
Umirovio se iz DHMZ-a sa 104 godine
Da bi sve te prognoze i praćenje klime bili mogući, potrebno je prikupiti podatke. Iz sata u sat, u cijeloj Hrvatskoj. Iako ni ta mreža nije savršena, recimo Jadran nije uopće za sad pokriven radarima, u DHMZ pristižu podaci različitih meteoroloških postaja u Hrvatskoj. Od onih glavnih, klimatoloških, kišomjernih i inih. Neke od njih su automatske i podatke u sinop podaci, to su šifrirani kodovi, koje postaje šalju same, a neke su manualne na kojima rade ljudi, motritelji. Riječ motritelj je s razlogom odabrana, jer oni ne samo da mjere temperaturu, vlažnost i tlak zraka, nego i motre situaciju te javljaju ono što instrument ne može javiti. Recimo kod naoblake, koji dio neba prekrivaju oblaci, vidljivosti i slično.
Posljednjeg dana u prosincu 2018. stigao je mjesečni izvještaj s jedne takve postaje u Pridvorju kraj Dubrovnika poslao ga je Božo Kralj. Na poleđini ispunjene tablice pisalo je. "S ovim mjesečnim izvještajem prestajem sa svojim vremenskim osmatranjem, radi starosti (104) god. i 67 godina mog osmatranja na ovoj stanici", napisao je Božo uz pozdrave. Ta poruka ganula je njegove kolege.
Bruno Konjevic / CROPIX
Obavijest najstarijeg mjeritelja da njegova dužnost prestaje zbog starosti (104 godine)
"On je radio na kišomjernoj postaji, na njima i na klimatološkima rade naši priučeni motritelji koje su obučili kolege iz DHMZ-a. Iako ih mi zovemo volonteri jer ne dobivaju baš neki honorar. Na glavnim postajama su profesionalni motritelji kao i automatske postaje, njih ima 40 u Hrvatskoj", objasnila je Dubravka Rasol, načelnica Sektora za motrenje vremena i klime.
Priča nam kako je zavodu dosta veliki problem naći pouzdane motritelje, ljude koji će se obavezati svakog dana i do tri puta očitavati podatke, zato su im ljudi poput gospodina Bože neprocjenjivi. "Ti prvi podaci šalu se kodovima koje zatim sinoptičari koriste, oni prolaze zaista samo osnovnu kontrolu. Ponekad se dogodi i koji tipfeler, koji recimo umjesto pet stupnjeva, piše 15. To zatim sinoptičari isprave, nekad se mladi kolege čude kako se dogodi tako veliko odstupanje, a onda ih mi pošaljemo dolje da idu očitavati termometar pa vide da nije baš jednostavno. To su podaci u realnom vremenu. S nekih postaja zovu i jave podatke", kazala je Dubravka Rasol. Svi se podaci šalju u sabirni centar.
Svakog prognostičara kad tad počnu vući za rukav
"Postaja Zagreb Grič je specifična jer se mjerenja odvijaju u meteorološkoj kućici koja je na prozoru, ali to je tako da bi se nastavio kontinuitet koji je prisutan od 1861. Inače je standard meteorološki zaklon, bijela kućica na dva metra visine, kako se i nalaze i u dvorištu, gdje se nalazi i kišomjer", kazala je Ines Srzić iz Službe za meteorološka motrenja.
Svi ti podaci koji se iz sata u sat šalju u centralu u kodovima, omogućuju toga dana Matei i Dragoslavu da naprave točne prognoze. Njihove smjene su završile po rasporedu. Njezina u 16 sati, a njegova kasno u noć. U Zagrebu još uvijek ne postoji 24-satno dežurstvo, ali tome se teži. Međutim, Služba pomorski meteorološki centar u Splitu radi od 0 do 24.
Dinamičan posao, niti jedan dan nije isti, doslovno. Kao što se niti jedan oblak neće ponoviti na nebu dva puta. Ništa od toga najmlađoj prognostičarki na Griču nije naporno. "To je prednost ovog posla, čak i kada je sunčano i vruće, postoji neka mala buba da nije isto kao jučer. To je ono što se meteorolozima naglašava još na faksu - svaki propušteni trenutak neće se ponoviti. Mjerenje koje nije izvršeno danas u devet, ne može se vratiti jer nikad više neće biti takva situacija. To je prolaznost na djelu", kazala je Matea Martinković.
Ona je studij fizike i meteorologije odabrala jer je htjela spojiti svoju ljubav prema prirodnim znanostima, matematici, fizici kao i prema vremenu i prirodi. Kaže taj fakultet je bio njezin prvi i jedini izbor. Posao koji sada radi već dvije godine nije joj naporan, naprotiv ispunio je njezina očekivanja. "Znala sam gdje dolazim, što se radi, kako se radi. Nije me pokolebalo radno vrijeme, odnosno smjene. Naprotiv, preferiram taj način rada jer nije monoton. Danas sam ovdje, sutra nisam, zatim sam dva dana za redom, to omogućuje neke stvari koje uredovno radno vrijeme ne pruža", kazala je.
Kada radi u smjeni glavnog prognostičara pod normalno razgovara uživo s radio postajama, a kroz neko vrijeme vrlo vjerojatno će kao i njezini kolege prognozu predstavljati na televiziji. Tada će kao i oni biti prepoznatljiva u javnosti pa će je za vremensku prognozu ispitivati svi, a ne kao sada samo prijatelji, obitelj i poznanici. Naravno i svi pozivatelji DHMZ-a koji u panici zovu hoće li u njihovom mjestu padati kiša to popodne.