Dopadljiva plošnost i gotovo uvijek geometrijska razdijeljenost slikarskog prostora u kojem se isprepliću dvije teme i dva kromatski odvojena prostora osnovne su karakteristike otvorene izložbe „Segmenti sjećanja“ slikarice, povjesničarke umjetnosti i talijanistice Branke Riđički.
Branka Riđički rođena je Zadranka koja posljednja dva i pol desetljeća djeluje kao samostalna slikarica putujući i djelujući u svjetskim metropolama, od New Yorka, Kaira, Colomba do New Delhia. Članica je HDLU-a Zadar i HDLU-a Zagreb.
U svom osvrtu na postav, kustosica izložbe Marijana Ramov, istaknula je kako izložba pod nazivom „Segmenti sjećanja“ objedinjuje fragmente četiri velika i osebujna Brankina ciklusa, „Male stvari“, Stories about cities“ „Mediteranski dnevnici“ te recentnih radova ciklusa „Priče o zemlji“ te da ovaj postav iako prikazan samo malim dijelovima navedenih ciklusa ipak daje uvid u posebnost njenog likovnog izričaja, koji je zasnovan na konceptima pojmova prostora i vremena, no isto tako i književnosti i arhitekture. Autorica nerijetko na svojim radovima piše simboličnu poruku, stih ili rečenicu izvađenu iz konteksta onih književnika ili pjesnika koje je kroz život i stvaralaštvo vodilo vrlo slično iskustvo i putovanja.
Brojna preseljenja u svjetske metropole i mijenjanje stila života uvijek je tražilo nove napore kako bi se s jedne strane zadržao vlastiti identitet a s druge strane akceptiralo novo, a taj ne baš lagan proces prilagodbe olakšavao bi joj njen unutarnji mali svijet koji se sastoji od nekoliko sitnica koje su je okruživale, kao i arhive osobnih iskustava, sjećanja i emocija postavši njena konstanta u svakom novom ambijentu, zbog čega je i cjelokupan ciklus radova dobio naziv Male stvari/Poche cose, istaknula je Ramov. „Putovanja nas nepogrešivo vraćaju domu, a ako fizički povratak nije moguć, u nama rastu plime sjećanja koje se kod umjetnika prenose u sliku ili neki drugi medij izražavanja“.
U ciklusu „Stories about cities“ – „Priče o gradovima“, arhitektura te urbana ikonografija najprepoznatljiviji su light motiv radova nastalih u periodu autoričinog života u svjetskim metropolama – megagradovima koje je preplavila tehnološka civilizacija, ali koji nisu ostavili traga u njenim slikama. Brankini gradovi su, kako kaže likovna kritičarka Iva Körbler, gradovi su po mjeri čovjeka, u kojima ne stanuje nemir i kaotičnost“
Ciklusom „Mediteranski dnevnici“ autorica ilustrativno, svojim posebnim likovnim govorom prati priče, dnevnike i kronike, tj proces stvaranja knjige njenog oca „Zverinške priče“, koji neumorno svojim zapisima pokušava otrgnuti od zaborava tradiciju, običaje i one male svakodnevne rituale zverinškog čovjeka, iznimno važne je za očuvanje kulturološkog identiteta otoka i našeg prostora općenito.
U posljednjem ciklusu „Priče o zemlji“, likovna kritičarka Marijana Paula Ferenčić napisala je kako likovni narativ Branke Riđički ispočetka niže bezvremenske gradove koje autorica uvijek iznova posjećuje u svojim mislima. Uspoređuje ih, smješta na svoju kartu proživljenog i prisvojenog, bliskog i sudbinskog gradeći posve nove polise toliko voljenog Sredozemlja. Mediteranski gradovi- simboli- likovno su sagrađeni jednostavnim slikarskim izrazom. Gotovo pa dječja percepcija prostora doprinosi neposrednoj spontanosti kao i životnosti prizora gradskih minijatura. Crkve, bedemi, svjetionici, kule, porte, dveri, tvrđave, vrtovi, obale i luke čine snovite vizije prostornih i vremenskih lutanja u kojima se oslobađaju nemiri vječitih traganja. Likovno urbano planiranje Branke Riđički podrazumijeva obaveznu slikarsku razradu pozadine i nerijetko skicozan crtež koji sugerira brzo hvatanje misaonog trenutka. Branka Riđički slika vlastitu pripadnost jednome gradu s više naziva.
Izložbu „Segmenti sjećanja“ koju je otvorila viša savjetnica za kulturu Marijana Ramov posjetitelji Galerije Višeslav moći će razgledati do 31. kolovoza 2022.