StoryEditor
TribinaOTVORENO PISMO

Umirovljeni turistički djelatnici Plenkoviću uoči sezone: HTZ kaska, hitno proglasimo naše otoke covid free zonama i procijepimo otočno stanovništvo!

Piše Mišel Kalajžić
16. travnja 2021. - 14:26
Jure Miskovic/Cropix

Trojica uglednih umirovljenih turističkih djelatnika uputili su otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću zbog nepovoljne situacije u hrvatskom turizmu. Pismo su potpisali Mili Razović, bivši direktor ureda TZ Splitsko-dalmatinske županije, Ivo Dunatov bivši direktor ureda TZ zadarske županije i Jerko Sladoljev, stručnjak za kamping turizam. Prenosimo ga u cijelosti:

- Poštovani gospodine premijeru,

Iza nas je kako u Hrvatskoj tako i globalno jedna od najtežih turističkih godina ikada. U Hrvatskoj je prošle godine ostvareno 55,3 posto manje noćenja nego što ih je ostvareno u rekordnoj 2019. godini. Obzirom na stanje sa pandemijom, ovoj turističkoj sezoni ne možemo ni procijeniti moguće rezultate, koji ako izostanu, mogu biti pogubni za ovaj segment gospodarstava.

Zbog poznate važnosti turizma za hrvatsku ekonomiju mi kao dugogodišnji turistički djelatnici, sad u mirovini, slobodni smo Vam se obratiti sa prijedlozima za koje mislimo da bi mogli stvoriti jaču atrakciju tržišne potražnje prema Hrvatskoj, veću otpornost na eventualno pogoršanje stanja sa pandemijom i dobrim dijelom povećati gospodarski efekt na turizam i ekonomsku situaciju u zemlji. Vlada je prošle godine u trenutku povoljnih epidemioloških okolnosti hrabro otvorila Hrvatsku europskim turističkim tržištima. To je hrvatsku učinilo turističkom pobjednicom među mediteranskim zemljama.

Ove godine okolnosti nisu iste. Hrvatskoj konkurentne zemlje poput Grčke, Italije, Malte... su prateći hrvatsku strategiju za 2021. godinu pripremile znatno kvalitetnije strategije za ovogodišnju turističku sezonu. Grčka je na svojim brojnim otocima pristupila procjepljivanju ukupnog stanovništva te poduzela čitav niz marketinških aktivnosti na tržištima. Italija je tu strategiju također preslikala na svoje manje otoke, a Malta bonificira svaki dolazak sa iznosom od 200 EUR-a (100 EUR-a hotelijeri a 100 EUR-a država).

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

Tu je važno pridodati da Njemačka i Nizozemska poduzimaju aktivnosti sa sugestijama da se ostane doma. U tome su i prošle godine bili uspješni.

Dakle, naša tržišna pozicija je aktivnostima konkurencije sad u težoj poziciji. Mjere koje su do sada donešene od strane Ministarstva turizma u pripremi ove sezone, kao i projekt "Save stay in Croatia" dakako podržavamo, ali smatramo da je u novonastalim okolnostima potrebno učiniti još više. Mislimo da za to i ima još nešto malo vremena. Aktivnosti HTZ-a na pripremi sezone ocjenjujemo kao nedostane, nedovoljno inventivne te smatramo da bi njihove mjere u preostalom vremenu trebale biti kvalitetnije, tržišno moćnije i ciljano kreativne.

Smatramo da i Hrvatska ima konja za trku. Naš prijedlog se zove OTOCI. Zašto OTOCI? Zato što su već samim imenom asocijacija na izolaciju, zato što imaju vrlo malu incidenciju slučajeva Covida, zato što se kroz trajektne luke ili mostove vrlo lako može kontrolirati situacija dolazaka i odlazaka, zato što imaju relativno velik kapacitet privatnog smještaja, apt. naselja, hotela, kampova te dobru infrastrukturu, a na tržištu su već davno prepoznati sa svojim prirodnim i kulturnim resursima.

Predlažemo da se hrvatski otoci deklarativno odrede tj. proglasi hrvatski otočki CLUSTER. Na taj način bi se otoci izdvojili od kopna te postali "Covid free zona" koja ne bi dijelila epidemiološko stanje sa kopnom tj. ne bi ovisila o epidemiološkoj situaciji sa kopna. Otočki cluster ne bi u ničemu kolidirao sa postojećom regionalnom podjelom, nego bi isključivo služio za marketinške aktivnosti kao i za informiranje tržišta i institucija o epidemiološkom stanju. Otoci nikad do sad nisu bili clusterski povezani što zapravo govori da nikad nije postojala volja za valorizacijom tog komparativno gledano najvažnijeg prostora hrvatske obale.

image
Vojko Basic/Cropix

Sama geografija ekonomiji uvijek određuje smjer razvoja. Hrvatski otoci kao što je poznato su smjer, tj.lanac koji se pruža NW i SE. Povezani su sa nekoliko gravitacijskih točaka i središta na kopnu, ali između sebe kao niz uglavnom su nepovezani. Kad bi se kao niz povezali poboljšali bi se uvjeti za njihovo ekonomsko, a tako i turističko jačanje te manju ovisnost o središtima na kopnu što bi omogućilo stvaranje jedinstvenog turističkog produkta i doživljaja.

Sljedeći je prijedlog za procjepljivanje ukupnog otočkog stanovništva kojem bi trebalo pristupiti čim prije. Riječ je o nekih 2 do 2,5 posto stanovništva u odnosu na cijelu Hrvatsku. O tome naravno izvijestiti turistička tržišta. Mislimo da nije potrebno dalje elaborirati benefite tog postupka.

Naredni prijedlog je slijedeći; ako može Malta ne vidimo zašto ne bi mogla Hrvatska. Radi se o troškovima dolaska i odlaska na otoke. Mislimo da bi Hrvatska trebala stimulirati dolazak na otoke sa popustom za trajekte od 01.06. do 01.10. Naime, već od prije je poznato da se auto gost nerado odlučuje za odlazak na otoke zbog visokih cijena prijevoza. Ovaj projekt bi zahtijevao inkluziju svih faktora u turizmu od otočkih gradova, općina, turističkih zajednica lokalnih stožera, nacionalnih stožera, Jadrolinije, Ministarstva prometa te HTZ-a i Ministarstva turizma.

image
foto ilustracija
Nikola Vilic/Cropix

Ako bi se projekt promtno pokrenuo još uvijek ima vremena da se obave sve pripremne aktivnosti na terenu. HTZ bi tržišno putem distribucijskih kanala, medija, specijaliziranih operatera i partnera trebao snažno poduprijeti plasman otočkih kapaciteta te putem digitalnih brošura favorizirati ponudu hrvatskog otočkog clustera. Takva strategija ako bi bila brza i suvislo osmišljena bi mogla otvoriti novi val potražnje. Otoci mi mogli biti odgovor na ključna pitanja, atrakcije europskih turista poput koncepta kojeg sada lansiraju Italija i Grčka. Novi hrvatski brend i mamac u doba Covida. Na osnovu ovakvih premisa mogla bi se osmisliti vizija, misija, portfelj i strategija pozicioniranja otočkog turizma za danas ali i pro futuro i tako dala ulogu ovom našem segmentu ponude koju on i zaslužuje, a turističkim tržištima bi se ponudio novi brend i siguran boravak.

Željeli bi Vam napomenuti da u slučaju eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije je vrlo lako preći na plan B prema kojem bi se u trajektnim lukama ili mostovima poput zračnih luka moglo lako organizirati kontroliranje dolazaka i odlazaka. 

Nadamo se i vjerujemo u bolju turističku sezonu od one prošlogodišnje. Vama se zahvaljujemo na pažnji, 

uvažavanju i stojimo na raspolaganju.

MILI RAZOVIĆ, dr.sc.
JERKO SLADOLJEV, dipl.oec.
IVO DUNATOV, dipl.iur.

item - id = 1091797
related id = 0 -> 1136804
related id = 1 -> 1135791
24. listopad 2021 23:54