Što je zdravo, što nije, istina ili mit, poznati liječnik otkriva i to i koju hranu jedemo s najviše kemikalija

Profesor dr. Zoran Vujčić redoviti je profesor na Kemijskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu i možda najcitiraniji predavač ovog fakulteta u domaćim medijima. Na svom blogu "Chemistry Around Us" bori se protiv ukorijenjenih zabluda poput one da će soda bikarbona malo pomoći u uklanjanju pesticida iz voća ili da je špinat bogat željezom, piše zadovoljna.rs.

A kako znati što je, a što nije zdravo? Što je istina, a što mit?

Pronaći mjeru je vještina življenja ili barem preživljavanja, kaže prof. Vujčić.

“Činjenica je da današnje mlijeko nije dobro. Ne zbog mlijeka, već zbog pohlepnih vlasnika kombinata koji ubacuju tone antibiotika i hormona, uništavajući kvalitetu života krava, kako bi dobili što više litara. U jednom periodu, da ne spominjem ime instituta, pokušali su od mlijeka napraviti supstrat za mikrobe.

Nije djelovalo, jer je u njima bilo toliko antibiotika da unesene bakterije nisu htjele rasti. Seljačko mlijeko, ili barem njemu najbliže organsko, odlična je hrana za djecu i odrasle. Za djecu što masnije, nama starijima ne mora biti toliko masno. Ali ne oni odvratni, lažni nemasni mliječni proizvodi. Žumanjci domaćih kokoši su hrana bogova. Industrijska jaja pate od istih kontaminanata.

Povrće je toliko prskano, da kad vidim ove "sirove" kako sve to blendaju u smoothieje i rado piju da se ne pomlade, pomislim da su suicidalni. Nema voća i povrća bez puno kemije. Zašto? Zato što zamjenjuju staro, dobro djelo. Život je bio težak, ali u nama nije bilo kemikalija. Dodajte tome cigarete, zrak u gradu, stres i eto 1000 i jedne bolesti.

U moru informacija postoje otoci istine. Ovo su tvoja baka i moja baka. Te generacije su podcijenjene, ali imaju zlata vrijedno znanje. Iskustvo koje govori da je najbolja domaća hrana. Pa, sada je teško biti po cijele dane na društvenim mrežama, u trendovima, u kupovini ili jednostavno raditi za život i jesti zdravu hranu."

Kad bi morao izdvojiti najgore stvari koje svakodnevno konzumiramo, dr. Vujčić kaže da bi to bile cigarete i instant jela.

"Cola, hrana iz minijaturnih vrećica." I industrija parfema, koji su jaki okidači alergija. Danas jedete sladoled ili slatkiše s okusom ovoga ili onoga. Hrana je puna aroma, da prikrije mirise loše proizvodnje."

Veganstvo, vegetarijanstvo, sirova hrana, kašasti sokovi. Jesu li ove dijete dobre za dugoročno zdravlje? Kakvo je vaše mišljenje o njima?

“Čovjek hranom mora unositi kvalitetne proteine. Proteini iz mesa, mlijeka i jaja gotovo su 50% kvalitetniji od bilo kojeg biljnog izvora. Postoje važni, tzv esencijalne aminokiseline kojih nema u nekim biljnim proteinima ili se ti proteini ne probavljaju. Smiješno mi je kad čitam o teoriji truljenja bjelančevina mlijeka, a svako dijete sa sela zna da su bjelančevine kukuruza djelomično neprobavljive, čak i kod životinja koje su prilagođenije takvoj hrani.

Zein je protein iz klase glutena koji ne možemo probaviti. A zein čini polovicu ukupnog proteina u kukuruzu. Zato vegani (oni su na posebnom problemu) i vegetarijanci imaju problema s dobrom prehranom. Posebno je problem unos vitamina B12, bez kojeg nastaju svakakvi neurološki problemi.

Kašasti sokovi su u modi. Odlično su ljetno osvježenje. To jednostavno nije hrana. Nismo mi bebe od 7 mjeseci da kakimo kašice. Naši zubi trebaju hranu koju moramo trgati, žvakati. Zašto "čuvati" zube? Sve što se ne iskoristi u organizmu ima tendenciju atrofije (zakržljavanja). Nema sumnje da ova namirnica nije zdravija.

Čovjek je svejed i mora se tako i ponašati. U protivnom ćemo kotač evolucije okrenuti unatrag. Koji je poseban problem sa sirovom hranom i tim sokovima, frapeima itd.? Nehigijenski uzgoj, skladištenje i transport hrane.

Čak ni vlastita proizvodnja više nije jamstvo kvalitete ako je hrana prskana. A ako se ne prska, pojest će ga štetnici, piše zadovoljna.rs.