Poznati zadarski kirurg i urolog Joško Pinjatela i Urološki i Kirurški odjel Opće bolnice Zadar stoje iza prijedloga da se dr. Nadu Vodopiji dodijeli Nagrada Grada Zadra za životno djelo u konkurenciji pojedinaca koji rade izvan Zadra, dok je dr. Damira Magaša u ime Sveučilišta u Zadru predložila rektorica Dijana Vican. O dodjeli najviših gradskih priznanja odluku će na svojoj svečanoj sjednici donijeti Gradsko vijeće.
-Dr.sc. Damir Magaš redoviti je profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zadru. Voditelj je Centra za istraživanje krša i priobalja. Svojim je višedesetljetnim radom u prostornom planiranju (1976.-1993.), te u znanosti i visokom obrazovanju umnogome pridonio razvoju Zadra, zadarske regije i Hrvatske. Svoj bogati znanstveni opus posvetio je velikim dijelom Zadru i Zadarskoj županiji istražujući kompleksna geografska obilježja tog prostora. U svojim se radovima, ali i brojnim istupima sustavno zalaže za prikladno vrednovanje Zadra kao regionalnog središta, središnje položenoga na hrvatskom dijelu Jadrana. Svojim je knjigama i znanstvenim radovima obogatio korpus znanstvenih spoznaja o tom, ali i o mnogim drugim dijelovima naše domovine, a rezultati njegovih istraživanja primijenjeni su u prostornoplanskoj dokumentaciji te uvaženi i korišteni u brojnim znanstvenim i drugim djelima hrvatskih i inozemnih autora. Posebno je dragocjena njegova monografija „Geografija Hrvatske” koja je objavljena na hrvatskom i na engleskom jeziku i jedina je knjiga te tematike objavljena od hrvatskog osamostaljenja, napisala je rektorica Vican u svom prijedlogu.
-Godine 1994. dr. Magaš je pokrenuo studij geografije na Filozofskom fakultetu u Zadru, a zatim je 1995. obnovio rad Hrvatskoga geografskog društva u Zadru. Okupio je i vodio tim mladih znanstvenika koji su se kasnije afirmirali u geografiji i srodnim znanstvenim disciplinama postižući najviša akademska zvanja. Nakon što se angažirao u vođenju zadarskoga visokog školstva na funkciji prodekana, a zatim i dekana Filozofskog fakulteta, umnogome je pridonio osnivanju modernoga Sveučilišta u Zadru 2002. godine. Bio je prvi rektor Sveučilišta u Zadru postavljajući temelje njegove organizacije te okvira za znanstveni i nastavni rad u više znanstvenih područja. Pri tome je posebno važno istaknuti da je uz jačanje humanističke i društvene jezgre Sveučilišta učinio iskorak u smjeru razvoja prirodnih, tehničkih i bio tehničkih znanosti, stoji u prijedlogu rektorice Dijane Vican.
Dr. Nado Vodopija je rođen u Žmanu, gimnaziju je 1960. godine završio u Zadru, na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1966. godine i potom specijalizirao urologiju i kirurgiju, a danas još uvijek radi u urološkoj ambulanti u Mariboru, predaje kirurgiju na Fakultetu za socijalne i zdravstvene znanosti u Slovenj Gradecu i urologiju na Medicinskom fakultetu u Mariboru. Gotovo cijeli radni vijek Vodopija je proveo u Slovenj Gradecu, ali je, mada je u Zadru radio svega šest mjeseci početkom 80-ih godina, do danas ostao vezan uz Zadar kroz suradnju s Općom bolnicom i brojnim zadarskim liječnicima.
Ostao je upamćen po prvom izvantjelesnom zahvatu na bubregu izvedenom u Zadru gdje je uz pomoć zadarskih radiologa napravio i prvu selektivnu realnu angiografiju. Kao gost operater, u Općoj bolnici Zadar dr. Vodopija je izvršio i prvu radikalnu laparaskopsku operaciju karcinoma prostate, a brojni su zadarski kirurzi i urolozi zahvaljujući upravo dr. Vodopiji odlazili u Slovenj Gradec na edukaciju i usavršavanje, stoji u prijedlogu dodjele Nagrade za životno djelo dr. Nadu Vodopiji.
Vodopija je i pionir robotske kirurgije
Robotska kirurgija je još prije umirovljenja postala izazov dr. Nada Vodopije, pa ne čudi što je 2008. godine u ime Europske unije uručio nagradu Philipu Greenu za inovatora godine u kirurškoj robotici. S obzirom na njegovo ogromno iskustvo u laparoskopskoj operativnoj tehnici, ne čudi što su ga kolege iz Celja pozvale da pomogne kod uvođenja robotske operativne tehnike u tamošnju bolnicu. S robotima je dr. Vodopija radio tri godine i za to vrijeme izveo više od 100 robotskih operacija.