Nakon skoro sedam mjeseci prisilne „karantene”, 10. lipnja opet se otvara Benkovački sajam na tradicionalnom prostoru kod Benkovačkog Sela iznad Benkovca, najavio je Ivan Mitrović, direktor komunalne tvrtke Benković d.o.o. Benkovac, tvrtke koja upravlja Benkovačkim sajmom, doduše uz određenu ogradu kako se ipak još čeka službena objava koja se treba potvrditi kod nadležnih epidemiloških tijela, ali sve ide prema – otvaranju. Ta je vijest zadnjih dana ”potaracala” interesom čitatelja čak i teme kao što su drugi krug lokalnih izbora, po čemu se vidi koliko je ljudima nedostajao svih ovih mjeseci Benkovački sajam, ne samo kao tradicionalni prostor razmjene dobara, prodaje domaćih životinja i raznih potrepština, već i kao mjesto susreta i druženja.
Razlog otvaranja je povoljnija epidemiološka situacija s obuzdavanjem pandemije koronavirusa, s tim što treba računati kako će se sajam održati uz obvezne mjere Stožera civilne zaštite Zadarske županije koje propisuje Stožer civilne zaštite RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Ono o čemu se malo govorilo u zadnje vrijeme je vrlo zanimljiv plan da se Benkovački sajam proširi i dodatno valorizira kao svojevrsni fenomen prirodne i povijesno-kulturne baštinu i odraz tradicije i običaja Benkovca. Povijest Benkovačkog sajma seže unatrag sto godina i nastao je kao rezultat povoljnog prometnog položaja i činjenice da je Benkovac središte gospodarskog života unutrašnjosti sjeverne Dalmacije, izrazito poljoprivrednog kraja. Danas se Benkovački sajam smatra jednim od najvećih i najstarijih sajmova u Republici Hrvatskoj i „društveni“ je događaj za stanovnike, turiste i posjetitelje više županija. Jedna od glavnih značajki Benkovačkog sajma je tradicijski tip trgovanja, koji za razliku od suvremenog načina trgovanja, svim sudionicima Sajma omogućuje poseban doživljaj i iskustvo. Jedna od glavnih prednosti Benkovačkog sajma je i to da predstavlja živući suvenir gotovo već izgubljenih običaja života poljoprivredno-stočarskih krajeva i kao takav predstavlja autentičnu manifestaciju gospodarsko-kulturnog tipa i bogate etno baštine – kaže nam Ivan Mitrović.
- Manifestacija Benkovački sajam održava se jednom mjesečno i već nekoliko godina za redom bilježi identičan broj rezervacija štandova. Jedan od problema koji se time uočava kod Benkovačkog sajma su nedovoljni kapaciteti za izlagače. Također, visoka posjećenost sajma ukazala je na nedostatnu kvalitetu postojećeg prostora s obzirom na njegovu lošu infrastrukturnu opremljenost te mogućnosti dodavanja novih sadržaja u svrhu iskorištavanja potencijala sajma s obzirom na rastući interes za posjećivanje događaja. Nemogućnost širenja ima utjecaj na prihod i dobit sajma. Utjecaj koji sajam ima na samo središte grada Benkovca je minoran jer ne postoji proširena ponuda u samom gradu, a koja bi privukla posjetitelje sajma – reći će Mitrović predstavljajući projekt „Benkovački sajam – unapređenje infrastrukture i valorizacija“ kojega je izradio ugledni splitski arhitekt Dinko Peračić.
Projekt se odnosi na uređenje i izgradnju komunalne infrastrukture i tri građevinska objekta. Grad Benkovac će na temelju Urbanističkog plana izgraditi komunalnu infrastrukturu i potrebne građevinske objekte na Sajmu koji je sada neuređen i bez potrebne komunalne infrastrukture. Valorizacijom će se Benkovački sajam još više popularizirati i dodatno obogatiti poslovne aktivnosti, turističku ponudu i promociju benkovačkog kraja. Uređenjem prostora i novim sadržajima omogućit će se kontinuirano odvijanje aktivnosti vezanih uz sajam i ostale dane u mjesecu i to kao specijalizirane prodaje iste vrste proizvoda (npr. dani prodaje rajčica, dani prodaje grožđa, dani prodaje lubenica, dani prodaje janjaca, dani prodaje šparoga, dani prodaje luka, dani prodaje sira, a sukladno sezonalnosti voća), otkriva Mitrović planove iz projekta.
- Izgradnjom stočnog sajma na kojem bi osim plasmana stoke bio zastupljen i plasman svih poljoprivrednih proizvoda uključujući i proizvode tradicijskih zanata pridonijelo bi stvaranju konkurentnosti benkovačkog kraja na domaćem tržištu odnosno razvitka ruralnog prostora. Osim organizirane prodaje na jednom mjestu, ovaj projekt ima zadatak očuvati graditeljsko nasljeđe, tradicijske zanate, promicati kvalitetne tradicijske proizvode, povećati kvalitetu života te u konačnici smanjiti negativna demografska kretanja. Izgradnjom prostora za životinje stekli bi se tehničko sanitarni uvjeti za trgovinu živim životinjama, te bi se istovremeno stekli tehnički uvjeti za trgovinu svim poljoprivrednim proizvodima uključujući i proizvode tradicijskih zanata kojima se promovira etno baština čime bi se pridonijelo stvaranju konkurentnosti proizvoda benkovačkog kraja odnosno razvitka ruralnog prostora, kaže Mitrović naglašavajući još nešto posebno bitno:
- Projekt iz financijske perspektive nije profitabilan, ali ostvaruje društvene i ekonomske koristi koje nadmašuju troškove projekta te predstavlja društveno korisnu investiciju. Projekt Benkovačkog sajma ostvaruje ekonomske i društvene koristi koji će se srednjoročno i dugoročno reflektirati u rastu gospodarske i socijalne aktivnosti, poboljšanju životnog standarda i kvalitete života djece i odraslih, u Benkovačkom Selu, gradu Benkovcu, i okolici te sprječavanju daljnje depopulacije, a posljedično će sveobuhvatno doprinijeti dugoročnom i cjelovitom održivom razvoju ruralnih područja i manje razvijenih regija Republike Hrvatske.
Na pitanje na što se projekt konkretno odnosi u smislu uređenja i izgradnje komunalne infrastrukture u tri građevinska objekta, ističe kako će to biti aukcijske dvorana za izlaganje i prodaju životinja s poslovnim prostorima namijenjenima za ugostiteljstvo, pružanje informacija, prodaju i sl., objekte za kontrolu ulaza sa spremištem za opremu za čišćenje, veterinarskom stanicom i inspekcijskim nadzorom i objekte za izolaciju bolesnih životinja sa prostorom za uginule životinje.
- Koncept rješenja prostora sajma je stvaranje centralnog sajmišnog prostora, koji je prazan i otvoren za razne tipove prostorne organizacije. Središnji prazni prostor oblikovan je prstenom kolno-pješačke prometnice na rubu. Omeđen državnom cestom sa sjeveroistočne strane i okružen drugim sajamskim sadržajima na ostalim rubovima. Na jugozapadu omeđuje ga pošumljeni dio na koji se sajam može proširiti. Na sjeveru se nalazi ograđeni stočni dio i parkiralište. Na južnom i sjevernom ulazu u prazni središnji prostor sajma postavljene su građevine sajma, na jugu trgovački trijem, a na sjeveru aukcijska dvorana sa svojim trgovačkim trijemom. Ovakva prostorna organizacija omogućuje pulsiranje intenziteta sajma, od manjeg obima uz glavne atrakcijske točke, do punog obima koji se širi na okolni prostor izvan središnjeg platoa. Otvoreni prostor i građevine oblikovani su na način da ponude jasnu strukturu koja se može koristiti i organizirati na različite načine, ovisno o promjenjivim potrebama trgovine i ugostiteljstva, ali i drugih događanja izvan sajamskih dana. Osim planiranih faza izgradnje, osigurava se mogućnost budućeg razvoja sajmišta izgradnjom dodatnih trgovačkih i uslužnih sadržaja na obodu središnjeg platoa, kao i mogućnost dogradnje i proširenja planiranih sadržaja, navodi Mitrović detalje projekta.
Grad Benkovac je 30. travnja pokrenuo otvoreni postupak javne nabave radova preko sustava EOJN RH. Otvaranje pristiglih ponuda je u lipnju, a nakon pregleda i ocjene pristiglih ponuda trebali bi se znati izvođači radova na Benkovačkom sajmu. Planirani početak radova je u kolovozu ove godine. Za vrijeme izvođenja radova Sajam će se nesmetano odvijati na tzv. Stočarskom dijelu – zaključuje direktor Benkovića d.o.o.