StoryEditor
Zadar plusJADRANSKE ĐITE

Od zaljeva Pantera do Božave i Zverinca: zaplovite s nama po čarobnim otocima sjevernog dijela zadarskog arhipelaga

Piše Iz knjige Darka Tralića "Najljepše jadranske plovidbe"
14. svibnja 2021. - 20:59
Cropix

Plovidba od Molata, gdje ste noćili, bit će duga jedva pet milja preko Sedmovraća, moglo bi se reći: skok na drugu stranu ulice, i eto nas u jednom od nautičarski najatraktivnijih jadranskih odredišta. Pred pramcem se otvara Solišćica, prostran zaljev na NW vrhu Dugog otoka.

Prvo treba s W strane zaobići otočić Golac u prolazu Maknare (moglo bi se vjerojatno i između Golca i Bršćaka, ali zašto se zavlačiti u tri metra dubok i uzak prolaz?). Desno se, na pličinama ispred otočića Lagnići, još uvijek vide ostaci davno nasukanog talijanskog teretnjaka; iz godine u godinu on se polako raspada i možda će iza nekog jakog juga posve nestati pod površinom.

​UVALA SLIČNA JEZERU

No, vi ćete pramac usmjeriti u Solišćicu. Nakon otočića i hridinaste pličine Oključić skreće se u Panteru, širok zaljev zatvoren sa svih strana poput kakva jezera. Stup na ulazu u Panteru, koji vas noću vodi svojim zelenim svjetlom, treba obići sa S strane na pristojnoj udaljenosti od, recimo, pedesetak metara. Između stupa i otočića Oključića ne može se proći jer tamo tik ispod površine vrebaju hridinaste pličine. Unutar Pantere više je mogućnosti. Možete birati između marine i bova (ili sidrenja svojim sidrom, no to vas ne bi oslobodilo od obveze plaćanja pristojbe za bovu).

Najviše se nautičara odlučuje upravo za bove, i to one u sjevernom dijelu Pantere, pod uskom prevlakom. U blizini je mali pristan od kojega vodi lijepa staza kroz šumu do svjetionika Veli rat. Nekoliko bova postoji i u uvalici na zapadnoj strani zaljeva, bliže marini, pod šumarkom. To su zapravo po mnogima najbolja mjesta jer su najzaštićenija od juga i maestrala, koji inače, zbog niskih obala, snažno pušu preko cijele Pantere. No, ove se bove prve zauzmu, pa tu treba osobito rano stići za uhvatiti vez.

U južnom dijelu Pantere uzak je prolaz koji vodi u još jedno plitko jezerce, uvalu Čuna. U prolazu je plitko, tek malo iznad dva metra. Treba ploviti sredinom prolaza, između niskih stupića: crvenih s valjcima na vrhu s lijeve strane, a zelenih sa stošcima na vrhu koji ostaju po desnom boku. Velika ploča obavještava da je najveća dopuštena brzina tri čvora. Na najužem mjestu prolaza stislo se naselje Veli Rat s malim pristanom i mandračem, a u jezercu je nekoliko bova koje pripadaju restoranima na sjevernoj strani (Verunić). Tu se vezati znači zapravo prihvatiti poziv na večeru.

image
Otvoreno more

MARINA VELI RAT

Konačno, tu je i marina. U nju vrijedi uploviti ako se posada zaželjela malo veće udobnosti na vezu, ako treba obnoviti neke zalihe ili jednostavno prošetati se do obližnje trgovine, od koje se ipak nemojte pretjerano nadati, recimo kruha nakon podneva. Marina Veli Rat je otvorena tijekom cijele godine, ali ipak više nalikuje tipično ljetnim marinama kojima je glavna svrha pružiti mogućnost veza ljetnim prolaznicima.

Nema u njoj servisnih usluga poput popravaka motora, jedara ili elektronike; nema ni dizalice, krana ili istezališta, trgovine nautičkim priborom ili takva čega. Struje i vode na vezu ima, ali kako je to ovdje, daleko od kopna, skupa roba (struja je iz agregata), njih ćete morati posebno doplatiti, prema stvarnom utrošku. Nudi se, zapravo, samo omanji sanitarni blok, pred kojim se ujutro i kasnije poslijepodne stvori poduži red.

Zapravo, nudi se još nešto zanimljivo: najam bicikla. Cijeli je poluotok Veli rat ispresijecan biciklističkim i pješačkim stazama. Već smo rekli da iz N vrha Pantere vodi staza kroz šumu do svjetionika; iz marine do njega je malo više, cestom oko kilometar i pol, pa se može pješice, ali i biciklom.

LIJEPI SUTONI I MOĆNI VJETROVI

Jedan od razloga omiljenosti Pantere i Velog rata možda je neki teško riječima objašnjiv osjećaj doticaja sa širokom pučinom tamo dalje, preko uske prevlake. To je ono što, na primjer, Premudi, pa vanjskim stranama otoka Visa, Biševa, Korčule i Lastova ili kornatskoj Piškeri, daje poseban šarm. Dovoljno je pred suton prošetati se do svjetionika i doživjet ćete jedinstven zalazak žarkocrvenog sunca u duboku modrinu otvorenog mora. Oko vas samo škljocaju fotoaparati (slikovito rečeno, jer digitalci su naravno više-manje bešumni).

Treba još jednom naglasiti da su nad Panterom svi vjetrovi jaki. Ljeti u pravilu nema onih najžešćih bura ili juga, ali ne zaboravite – ovo se područje nalazi na jednoj od uobičajenih ruta kasnoljetnih nevera, onoj od ušća rijeke Po prema zadarskom zaleđu. Srećom, pogled prema NW je otvoren, pa se dolazak nevere može ranije zamijetiti, ali boljih zakloništa od Pantere uokolo zapravo nema.

Neće biti druge nego usidriti se dodatnim sidrom prema neveri (pa i ako ste na bovi, tada još prije jer nije se dobro pouzdati samo u nju). Ako ste u marini ili u onom plitkom jezercu, Čuni, najsigurnije bi bilo presidriti se nešto sjevernije pod obalu prevlake, tamo gdje je šuma gušća. A kad nevera prođe, prisjetite se zakona po kojemu iza nje često stiže malo svježe bure.

Jugo je ovdje na pučini uvijek jako. Cijeli poluotok oko Pantere nije viši od 35 metara, što znači da nije gotovo nikakva prepreka vjetru. Oni koji znaju nešto fizike razumjet će zašto je vjetar ovdje, zapravo, i pojačan; ubrzava ga efekt sapnice.

Maestral također može biti prilično jak, pogotovo u kasnijim poslijepodnevnim satima. Treba malo izdržati, prije onog lijepog zalaska sunca odjednom će stati – osim (u rijetkim prilikama ljeti) ako južnije preko Jadrana prolazi ciklona, tada može nastaviti u noć kao pojačana tramontana.

Okruženost prevlakom čini barem da valovi svih tih vjetrova nisu jaki kao na otvorenom, iako uzduž Pantere imaju dovoljno prostora da se lijepo razviju. To naročito vrijedi kad zapuše olujno jugo. Tada i morske mijene u dnu Pantere, kod marine i naselja Veli Rat, znaju biti pojačane pa se naročito u Čuni, dubokoj svega 3,5 metara, treba pripremiti na pravodobni izlazak iz zamke.

PRIMAMLJIVA PREMUDA

Premuda ili odmah Silba? To će ovisiti o vašem izboru, jer su u ovim vodama moguće razne varijante. Zaputiti se odmah na Silbu (a ne sljedećega dana) dalo bi vam više vremena za upoznavanje ne samo Silbe već i susjednog Oliba. Šteta bi, međutim, bila preskočiti Premudu.

Ona možda na prvi pogled ne nudi mnogo, tih je to i nekako usamljen otok, ali noć na bovama pred lučicom Sv. Krijal, u kanalu što ga s Premudom tvore hridi Hripa i Masarine, pružit će vam osjećaj stopljenosti s morem i prirodom, a šetnjom do naselja ponad lučice otkrit ćete lijep pogled na okolno more i udaljene sjevernije otoke: Ilovik, Susak i Lošinj. Neveliku lučicu i sidrište Sv. Krijal već smo potanko opisali u prethodnim nastavcima, no kako ovaj put Premudi prilazimo s juga, potrebno je reći nekoliko važnih napomena o plovidbi uz Molat, Ist i Škardu.

image
Otvoreno more

Pogled na kartu otkriva, naime, gusto razbacane otočiće, hridi i pličine pred W obalama Molata i Ista. Pličine su uglavnom neopasnih dubina za jahte (iznad četiri metra), a greben Bačvica između Tramerke i Tramerčice označen je stupom s dvije kugle na vrhu (što je oznaka usamljene opasnosti koju se može obići s bilo koje strane). Hrid Funestrala i od nje tek nešto veći otočić Galiola dobro su vidljivi za lijepa vremena.

Ovuda je, zapravo, najbolje ploviti na jedan od dva načina: ili tik uz obale Molata i Ista, gdje su dubine velike, ili otvorenim morem izvan Tramerke. Ako jedrite, i ako vas tu dočeka tipično ljetno vrijeme s maestralom, ionako ćete morati bordižati uvjetar, pa dvojbe zapravo i neće biti: najbolje je izaći van na otvoreno. To će ujedno značiti da za tih 16 milja do Premude (a i do Silbe je toliko) morate računati sa sat ili dva duljom plovidbom nego što bi bilo ravnom crtom. Na Tramerki je, s njezine NW strane, lijepa plažica s krupnim oblucima ispred koje se može sidriti nad oku ugodnim zelenim dnom – ako maestral nije prejak.

OPCIJA SILBA

O Silbi i Olibu također smo već detaljno pisali u prošlim nastavcima. Ako ste se odmah odlučili za njih, preskočivši Premudu, s otvorenog ste mora vjerojatno skrenuli kroz Škardska vrata (između Ista i Škarde); dubine su tu velike i nema zapreka, treba tek pripaziti da nakon Škardskih vrata desno ostavite pličinu (tri metra) i hrid Križica.

Posred Silbanskog kanala ističu se tri izdužene i visoke stjenovite hridi – zapravo, prema veličini, bolje bi ih bilo nazvati otocima – nazvane Grebeni. Prema južnom silbanskom rtu Arat put vas vodi južno od Grebena. Ako pak krećete iz Sv. Krijala, najkraći put prema Silbi je natrag prema jugu do premudskog rta Lopata i onda kroz Premudska vrata u Silbanski kanal, zatim opet prema rtu Arat na Silbi. No, sad su vam se Grebeni ispriječili posred puta. Bolje je ne obilaziti ih s NW strane, tu se na njih nastavlja izdužena pličina (dva metra), a plitko je i između Zapadnog i Srednjeg grebena.

Nešto južniji prolaz između Srednjeg i Južnog je dublji, ali uzak i nezgodan pri jačem vjetru i strujama. Zato predlažemo neznatno dulju rutu posve S od Južnoga grebena. Dubina neposredno uz njegov rt je velika i tu nema nikakvih prepreka. No, svakako valja naglasiti da su morske struje u Škardskim i Premudskim vratima ponekad znatne snage.

PROLAZ ZAPUNTEL I IST

U povratku prema jugu od Silbe i Oliba idealno mjesto za još jedno noćenje je otok Ist. Iz veće udaljenosti istočni ulaz u prolaz Zapuntel teško je zamjetljiv, locirat ćete ga po bijelom stupu sa svjetlom na južnom ulaznom rtu. Nakon prolaska kroz najuži dio prolaza Zapuntel, ugledat ćete pola milje ispred pramca stup s dvije kugle na vrhu (tu je pličina), a vi zakrenite udesno u uvalu Široka, prema luci Ist. Do nje vas, bez daljnjih zapreka u moru, dijeli još svega nekoliko minuta, otprilike jedna milja.

Ipak, ponajprije treba donijeti odluku je li Ist, odnosno njegova glavna luka u uvali Široka, najbolji trenutačni izbor. Odluka će ovisiti prije svega o vremenskim prilikama. Uvala Široka otvorena je na jugo, što vez ili sidrenje u njoj čini gotovo nemogućim. Mjesne barke skrivene su tada u mandračima iza unutrašnjega zakošenog lukobrana, a cijelom uvalom razina mora iznenada jako poraste, čak i bez (ili prije naleta) juga, a potom toliko opadne da barke ostanu na suhome.

Ova je pojava vjerojatnija od jeseni do proljeća, ali događa se i ljeti! Tako se u kolovozu 2007. u Širokoj stvorio iznenadni plimni val, podignuvši razinu mora za metar i pol iznad normalne razine plime, pritom izbacivši na suho brojne brodice te poplavivši mjesnu trgovinu i obližnju pizzeriju.

Kada nema opasnosti od juga, bove ispred naselja Ist pružaju ugodan vez. Može se i sidriti, ali treba ostaviti slobodan plovni put prema lukobranu; putnički katamaran dolazi ovamo ljeti dva ili tri puta dnevno, tu i noći. U mjestu je trgovina te nekoliko restorana i pizzerija te ronilački klub.

Svakako preporučujemo lijepu šetnju do crkve Gospe od Zdravlja na vrhu Straža (175 m), odakle se pruža lijep pogled na okolne otoke. Ist ima bogatu glagoljašku prošlost. Mjesna crkva sv. Nikole Putnika izgrađena 1856. godine ima zanimljive prozorske vitraje, djelo suvremenog umjetnika Josipa Botterija.

PROLAZ ZAPUNTEL

Ako je vrijeme od juga, bolje je otići u uvalu Kosiraču ili u prolaz Zapuntel. Kosirača je otvorena na tramontanu i maestral, po jugu je dobra alternativa uvali Široka. U Kosirači postoji samo nevelik pristan za trajekt (koji ljeti navraća pet puta tjedno, a izvan sezone samo jednom, i ne zadržava se dugo).

U vanjskom dijelu zaljeva dubine su 20-30 metara, u unutrašnjem (iza linije trajektnog pristaništa) 5-15 metara. Dno je većim dijelom travnato, pa treba provjeriti drži li sidro. Prolaz Zapuntel između otoka Ista i Molata udaljen je od luke Ist oko milju i pol. Dva otoka stvaraju gotovo zatvoreno jezero dobro zaštićeno od svih vjetrova osim od bure. Na obje strane jezera, pod Istom i ispred Zapuntela, više je bova za privez.

Noćnu plovidbu kroz prolaz Zapuntel, ako niste vični takvim iskušenjima, bolje izbjegnite – iako je za vješte kapetane zapravo jednostavna. Sa strane Virskog mora ulaz je, kako rekosmo, označen bijelim svjetlom (B Bl 2s 5M), a kroz najuži dio treba ploviti tako da uvijek vidite crveni sektor svjetla na rtu Tureta. (U prilazu s pučinske strane treba se držati njegova bijelog sektora.) Dobro je ovdje imati HHI plan 22 (Kvarnerić – planovi luka); na njemu je u velikom povećanju prikazan i prolaz Zapuntel.

Konačno, kao alternativu Istu i Zapuntelu spomenimo uvalu Griparicu na nešto sjevernijem otoku Škardi. Ona je, kao i Široka, otvorena na jugo. Sa samo jednom kućom u dnu i bez bova, nudi više osame i romantike.

BOŽAVA ILI ZVERINAC

Nakon noćenja treba se zaputiti još malo prema jugu. Predlažemo izbor između Božave i Zverinca. Božava je razvikanija, već je desetljećima omiljeno ljetovalište, ali ima malenu luku u koju treba stići ranije poslijepodne ako se želi uhvatiti vez, usto otvorenu na jugo. Zverinac je tiši, nekako samozatajan, s malo izvanjskoga turističkog sjaja, a i lučica mu je omalena, ali iza nedavno izgrađenog južnog lukobrana pruža potpunu zaštitu od svih vjetrova.

Božava i Zverinac su susjedi, dijeli ih tek milju širok Zverinački kanal, pa konačna odluka može pasti tek pred ciljem. A do tamo možete na dva načina: opet s vanjske strane Molata pa kroz Sedmovraće ili Virskim morem i još jednom uz Vrtlac. Ova druga varijanta dulja je oko tri milje.

Đita se polako bliži kraju, a do Zadra je ostalo još 16 milja, do Sutomišćice ili Preka isto toliko. Otočić Šilo uz zverinački Južni rt (to mu je ime) bolje obiđite s vanjske strane, a nakon rta Mavrovica na jugu Sestrunja možete slobodno proći između Malog i Velog Paranaka. Pred vama je prolaz Veli Ždrelac između Ugljana i Rivnja. Najdublji je, oko 10 metara, malo bliže Rivnju. Struja u prolazu može biti jaka, osobito za plime, kada ima smjer prema Zadarskom kanalu (za bure može biti obrnuto). Između Ugljana i otočića Jidule također se može, tu je dubina po sredini 7,7 metara. Još šest-sedam milja, i na cilju ste.

ČASNI STARAC - SVJETIONIK NA VELOM RATU

Svjetionik Veli rat na istoimenom rtu izgrađen je 1849. godine. Šiban je vjetrovima i valovima, pa zimi more ponekad do vrha zalijeva kupolu sa svjetlom. Kažu da je prilikom gradnje, kako bi odolijevao soli i lošem vremenu, u žbuku umiješano 100.000 žumanjaka, što lako može biti istina jer je izvorna fasada preživjela do naših dana. Kula svjetionika visoka je 41 metar. Njegovo svjetlo (B Bl(2) 20s 22M) važan je putokaz za brodove što otvorenim morem plove duž Jadrana ili iz smjera Ancone prilaze Sedmovraću na ruti prema Zadru.

Popločano dvorište svjetionika krasi zavjetna crkvica sv. Nikole u kojoj se čuva vrijedan Rimski misal iz 1869. godine. Ako ste vezani na bovi u Panteri, prebacite se pomoćnim čamcem do molića u W dijelu zaljeva, odakle do svjetionika vodi prekrasna staza uronjena u staru borovu šumu. S vrha kule pruža se nezaboravan pogled.

item - id = 1098837
related id = 0 -> 1125670
related id = 1 -> 1144689
related id = 2 -> 1125670
26. studeni 2021 05:41