StoryEditorOCM
Zadar plusNOVI ŽIVOT BAŠTICE

Ovo je priča o jednom posebnom vinogradu koji od zaborava čuva sorte kojima prijeti izumiranje i u kojemu vina rade - studenti i profesori!

Piše Ana Vučetić Škrbić
15. rujna 2022. - 18:56
Na sveucilisnom dobru Bastica u tijeku je berba grozdja u vinogradu kojeg marljivo uz profesore, obradjuju i studenti Sveucilista u Zadru.  Jure Miskovic/Cropix

Nekad davno Baštica je sa svojim nasadima voća i nepreglednim redovima vinograda bila perjanica Poljoprivrednog kombinata Zadar. A onda je došao rat, veliki dio plodne zemlje završio je pod minama, nasadi su propali, a s njima i ostatak pogona nekad moćnog PK Zadar.

Baštica danas živi novi život, s plantažama jabuka i novim vinogradima čija je priča posebna po mnogo čemu. Jedan baš takav je sveučilišni vinograd gdje su za održavanje, rezidbu i berbu zaduženi oni zbog kojih je ovo dobro i podignuto prije 15 godina- studenti Sveučilišta u Zadru. Srijeda je bila dan za početak berbe grožđa, a za njih devetoro sa diplomskog studija Mediteranske poljoprivrede idealna prilika da stečeno znanje testiraju u praksi, u vinogradu s 25 tisuća loza različitog sortimenta koji je u punom rodu. Ovaj diplomski studij krenuo je prošle godine zahvaljujući suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Osim njih, u vinogradu su na praksi i kolege dodiplomskog Studija primijenjene ekologije u poljoprivredi koji su u Baštici proveli cijelo proljeće, prateći sve fenološke faze u vinogradu i voćnjaku, te sudjelujući u svim agrotehničkim zahvatima od rezidbe do berbe.

- Ovo je proizvodnja pod vedrim nebom sa svim svojim dobrim i lošim stranama. Dobro je da odmah na studiju vide što ih čeka u budućnosti ako odluče da im vinarstvo i vinogradstvo, ili neki drugi dio agronomije bude životni izbor. Nema agronomije bez prakse u polju i nasadima, ali pogledajte oko sebe, ima li ljepšeg mjesta za rad. Zato im kroz ovu priču želim prenijeti ljubav prema vinu i lozi. Neka u svakoj generaciji bude jedan koji će vinarstvo odabrati za životno zanimanje, ja sam presretna – kaže Marina Pavlović, enologinja i voditeljica Sveučilišnog enološkog i pedološkog laboratorija, žena koji stoji iza vinogradarske proizvodnje na Baštici. Prije Sveučilišta, ova inženjerka agronomije radila je u Vinariji Benkovac, Badel 1862. te iza sebe ima puno praktičnog iskustva.

Sveučilišno dobro Baštica prostire se na oko 15 hektara, od čega je 6,2 hektara pod vinogradima, a 5,5 hektara pod jabukama. Vinogradi su podignuti prije 15 godina, a na njima je sedam različitih sorti vinove loze. Od bijelih, tu su autohtona Maraština, Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Plavina, Syrah i Cabernet sauvignon. Do prije tri, četiri godine prerađivalo se sve proizvedeno grožđe. Rezultat je bilo respektabilnih 30 tisuća boca. Unazad zadnjih nekoliko sezona, dio grožđa se prodaje na tržištu dok se od jednog djela grožđa proizvode dvije vrste vina- bijelo Stošijica i crno Cuvee Piket- koje Sveučilište ima za svoje reprezentativne potrebe.

Osim berbe grožđa na Sveučilišnom imanju traje i berba ljetnih sorti jabuka. Voćnjak jabuka star je kao i vinograd, s različitim sortimentom, od sorti Elstar, Gala, Summered, Granny smith, Zlatni delišes i Cripps pink. Stručnu podršku u proizvodnji jabuka daje izv. prof. Tomislav Kos.

Marina Marinović iz Benkovca studentica je pete godine Mediteranske poljoprivrede. Djetinjstvo je provela u obiteljskim vinogradima u Nadinu pa njezin izbor studija nikoga nije začudio. Kaže, puno se toga promijenilo u vinogradu s dolaskom novih spoznaja i tehnologija.

– Tako i mi napredujemo. Ali kad dođem didu s tim novim znanjima, on samo zamahne i kaže “ne radi se to tako”- smije se Marina. Njezin kolega Lovro Katuša nema obiteljsku tradiciju, ali ima svijest o potrebi autohtone, lokalne, proizvodnje i želju za vlastitim vinogradom u kojemu bi dao priliku zaboravljenim sortama.

Ali, bilo je i onih kojima je današnja praksa prvi bliski susret s vinogradom.

Zadranka Leonarda Božulić uskoro će upisati petu godinu studija Mediteranske poljoprivrede na Sveučilištu u Zadru, a ovo joj je prva prava berba grožđa u životu.

- Znam da je pradjed imao vinograde, ali tradicija se nije nastavila pa nisam imala priliku sama se okušati u tome. Ali vinogradstvo i vinarstvo je ono u čemu se vidim u budućnosti, potrebno je samo još više ovakve terenske nastave da vidim koji mi segment najbolje leži- govori nam Leonarda.

Uz ovaj radni, Sveučilište je prije dvije godine podiglo i kolekcijski vinograd na površini od pola hektara gdje se uzgajaju autohtone sorte sjeverne i srednje Dalmacije, njih preko 40.

– Neke od njih su već poznate i priznate, poput Maraštine, Pošipa i Vugave, ali najveća vrijednost te naše kolekcije su sorte kojima je prijetilo izumiranje poput Galca, Privlačke Biline, Gustopupice itd. Nekad davno bile su prisutne u našim vinogradima, ali s vremenom su jednostavno nestale. Ovo je način da ih revitaliziramo, vidimo koji su njihovi kvalitativni parametri te da li ih opet možemo vratiti u naše vinograde I dati im gospodarsku važnost- kaže Marina Pavlović.

 

25. srpanj 2024 01:30