StoryEditor
Zadar plusDUŽI GAT ZA BRODOVE

Predstavljamo kompjutorske simulacije budućeg izgleda Obale Petra Krešimira IV., omiljene šetnice Zadrana: 70 milijuna kuna za preporod zadarske rive!

Piše Mišel Kalajžić
30. kolovoza 2020. - 14:38
Lučka Uprava Zadar

Divna je riva mojega grada,
blistavo bijela i tako mlada,
taj divni kutak moga života,
kamena pjesma mojega grada...

Tako je o zadarskoj rivi pjevao legendarni trubadur Duško Nonković Bućo, ali ne samo on, već i niz drugih zadarskih glazbenika koji su, svatko na svoj način, opjevali njezinu posebnost u brojnim pjesmama. Obala Petra Krešimira IV., prije Obala Maršala Tita, a još prije Riva Nuova, oduvijek je za Zadrane jednostavno bila – riva, baš kao i Široka ulica – Kalelarga. Po zadarskoj se rivi ne vozi, ali je zato omiljena šetnica građana, na njoj "skoro" nema ni štekata, ali se zato na njoj ljeti turisti i domaći – kupaju i s nje skaču u more. Zadarska riva ima svoju Noć punog miseca, a i svjetski poznate atrakcije Morske orgulje i Pozdrav Suncu arhitekta Nike Bašića i, ako je vjerovati legendama o boravku Alfreda Hitchcocka u Zadru, ima i jedan od najljepših zalazaka sunca na svijetu.

Dio luke

Pa ipak, stara je ljepotica zapuštena i oronula, na njoj nema gotovo nikakvih sadržaja, osim povremenih i sve više stihijskih, a, što je najgore, posvemašnju zanemarenost "na zub" je uzela i priroda, pa je pod udarcima valova i vjetrova ozbiljno načet obalni zid koji se počeo osipati i urušavati.
Zadarska riva, poznata na mnogim razglednicama i fotografijama turista, ubrzano propada posljednjih pedesetak godina zbog činjenice da su je bolje čuvali i održavali "osvajači" nego domaći ljudi. Zbog toga je spasonosno odjeknula nedavna odluka da se konačno kreće u njezinu obnovu. Projekt, doduše, neće definirati sadržaje na unutarnjem dijelu rive, ali će obalni zid, ne samo rive, nego i Liburnske obale na drugoj strani Poluotoka, biti potpuno i cjelovito obnovljen. Ali i puno više od toga.
Preokret za zadarsku rivu počeo je kad je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo "Investicijski plan razvoja luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske", gdje je, kao jedan od glavnih projekata, uvršten i projekt "Rekonstrukcija Obale Petra Krešimira IV.", poznatiji pod nazivom "Zadarska riva", a ključan trenutak bio je kad su državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver i ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić potpisali ugovor o sanaciji i uređenju obalnog zida zadarske rive – Obale kralja Petra Krešimira IV., čemu je prethodila odluka kojom je gradska uprava Zadra projektno-planskom dokumentacijom promijenila namjenu tog područja i riva je kroz te promjene prešla pod upravljanje državne Lučke uprave Zadar, odnosno postala je dio luke Zadar.

Prva faza

Ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić kaže kako je projekt "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok" u fazi pripreme dokumentacije o nabavi za sve predviđene aktivnosti.
– Projekt se sufinancira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – mjera 7ii1 te je, po PT1 i PT2 usvojenom planu nabava, utvrđena i dinamika nabava usluga i radova u realizaciji predmetnog projekta. Slijedom toga, Lučka uprava Zadar je pripremila i objavila prvu nabavu za usluge vanjske provedbe projekta "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok". Do sredine rujna ove godine planira se objava nabave usluga promidžbe i vidljivosti, a najkasnije do kraja ove godine i nabava građevinskih radova – ističe inženjer Škifić.
Pitali smo ga što se točno namjerava obnoviti na zadarskoj rivi i hoće li možda promijeniti dosadašnje gabarite.
– Projektom "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok" predviđena je rekonstrukcija Obale kralja Petra Krešimira IV. te produljenje gata na obali Petra Krešimira IV., kao i rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale. Projekt se odvija u tri faze: prva faza izvođenja radova predviđa izgradnju nove konstrukcije temeljenja i zida obale, s tim da se zatečeni gabarit i obilježja područja ne mijenjaju, već se rekonstruiraju prema postojećem stanju, uzimajući u obzir oblikovanje, nagibe i sve korištene materijale. Na postojećem gatu će se sanirati ugroženi dijelovi i time produljiti vijek gata, tako da projekt možemo u smislu rekonstrukcije podijeliti na dva dijela: rekonstrukcija obalnog zida i gata.

Druga faza

Planira se izgradnja nove konstrukcije temelja i zida gata, s tim da se obilježja područja ne mijenjaju, nego se rekonstruiraju prema sačuvanoj dokumentaciji, opet uzimajući u obzir oblikovanje, nagibe i sve korištene materijale. U sklopu ove faze, predmetni gat će se produžiti za oko 15 metara u odnosu na postojeće stanje, a njegove konačne dimenzije će iznositi 80x15 metara – ističe Škifić.
Ipak, još će se jedna promjena dogoditi na rivi, odnosno gatu. Njegovo produljenje znači vraćanje na gabarite kakve je imao prije stotinjak godina, a koji su značajno smanjeni najviše za vrijeme savezničkog bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu. Produljenjem gata na njega se opet vraća brodski promet.
– Na gatu na Obali kralja Petra Krešimira IV. rekonstrukcijom će se omogućiti privez putničkih i vrlo brzih putničkih brodova dužine do 50 metara. Nakon obnove i produženja gata, odnosno realizacijom prvih dviju faza projekta "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok", stvorit će se preduvjeti za prihvat brzobrodskih i brodskih plovila koja trenutno pristaju u luci Zadar – Poluotok, ali i cijeli niz budućih alternativnih linija, uključujući povezivanje luke Gaženica s Poluotokom i Borikom hibridnim putničkim brodom, čija bi se izgradnja također financirala iz europskih fondova – potvrdio je Škifić.

Treća faza

– Treća faza, tj. rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale, predviđa rekonstrukciju obale, pješačke površine i pet nekadašnjih trajektnih rampi, rubnog kamena, poboljšanje oborinske odvodnje i izvedbu tri nova infrastrukturna ormarića te njima pripadajućih vodovodnih i elektroinstalacija – nastavlja Škifić.
– Obuhvat zahvata rekonstrukcije zaobalnog dijela Liburnske obale obuhvaća njezin veći dio u dužini od oko 600 metara, s početkom kod gradskog mosta, završetkom kod zgrade nekadašnjeg hotela "Beograd" te u punoj širini predmetne čestice (oko pet metara). Ukupna vrijednost cijelog projekta je 67.489.388,11 kuna. Procijenjeni iznos financiranja iz sredstava EU fondova je 85 posto, dok 15 posto financira Vlada Republike Hrvatske. Radovi bi trebali početi u ožujku 2021. godine, te bi trajali 27 mjeseci. Projekt "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok" ne predviđa radove produbljivanja dna mora – izjavio je ravnatelj Škifić, koji je našim čitateljima ustupio i tzv. rendere koji simuliraju kako će izgledati buduća obnovljena "nova" stara zadarska riva.

Javna rasprava

Ali što će biti s ostalim dijelom rive, odnosno sadržajima na njoj kojima se neće baviti Lučka uprava Zadra, već je za to nadležna zadarska gradska vlast? Prilog u tom smislu dala je svojedobno i Slobodna Dalmacija, odnosno njezin portal Zadarski.hr, koji su pokrenuli javnu raspravu o sadržaju zadarske rive, a što su u obzir uzeli i gradski poglavari, te pomno pratili što su poznati Zadrani sugerirali u tom smislu. Još je tada pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko Kasap kazao kako za namjenu i funkciju ostalog dijela rive, prostornoplanski postoji obveza raspisivanja arhitektonsko-urbanističkog natječaja koji bi dao odgovor što i kako dalje s tim prostorom, a što je – istaknuo je – bio i dio spomenute javne rasprave na Zadarskom.hr, odnosno u Slobodnoj Dalmaciji.
Iako je desetljećima bila zapuštena pa i zanemarena kao svojevrsni simbol okrenutosti građana "od mora", a ne "prema moru", na svoju su rivu Zadrani vrlo osjetljivi i ne čudi što vlasti pipkavo pristupaju zadiranju u njezin prostor i sadržaje. Ipak, vremena za čekanje neće biti unedogled jer ako se sadržaji planski ne definiraju, stvarat će ih kaos, a to je zadnje što "rivi s najlipšim zalaskom sunca na svitu" treba.

PITALI SMO I NJIH Promjene nužne, ali...

Dipl. ing. Nenad Marčev: Rivu treba nasuti i proširiti, te je oplemeniti potrebnim sadržajima, uključujući i plažu, a gradske službe iseliti kod Crnog!
Arhitekt Ante Uglešić: Nije potrebno izgrađivati ili nadograđivati objekte na rivi, a pogotovo ne nasipati obalu!
Ugostitelj Robert Kovačević: Uopće se ne slažem da Poluotok umire. Nikada nije bilo više sadržaja u staroj gradskoj jezgri. A riva je dijamant koji treba samo izbrusiti da bolje svijetli!
Bivši gradonačelnik Živko Kolega: Riva ne treba nove stanove, nego tri atraktivna punkta. A Citadelu bih preko Foše spojio s Perivojem kraljice Jelene!
Arhitekt Matija Huzjak: Samo natječaj može dati odgovore. Riva ne bi smjela biti prenatrpana urbanim instalacijama i turističkim atrakcijama!
Sociologinja Željka Tonković: Na rivi su potrebne promjene, ali ne u vidu građevinskih zahvata.
Arhitekti Petar i Nera Kozina: Riva trenutačno ocrtava sliku Zadra – privatni kapital jede javni prostor!
Abdulah Seferović: Može li se uopće razmišljati o bilo kakvu zahvatu na novoj rivi i revitalizaciji Poluotoka bez efikasne regulacije prometa? Bar kao prije 110 godina!
Miljenko Domijan: O sadržajima treba anketom pitati građane, ali jedno je sigurno, na rivi ne smije biti plaža, to je urbani prostor, a ne "kažin".
Božidar Kalmeta: Bitno bih produžio postojeći gat, ali za oživljavanje rive i cijelog Poluotoka najbitniji je jedan sasvim drugi projekt!
Turistički vodič Šime Botica: Štekati na šetnici od rive će napraviti kokošinjac! Hotel "Zagreb", umjesto kapaciteta visoke klase, danas je leglo golubova i pantagana!
Arhitektica Romana Lasan: Rivi treba promišljena revitalizacija!
Arhitektica Simona Gregorović: Mul vidim kao trg, a ima prostora i za rekonstrukciju dijela gradskih blokova na potezu između zgrada Sveučilišta i hotela "Zagreb"!

Liburnska obala

Projekt, doduše, neće definirati sadržaje na unutarnjem dijelu rive, ali će obalni zid, ne samo rive, već i Liburnske obale na drugoj strani Poluotoka, biti potpuno i cjelovito obnovljen. Ali i puno više od toga

Duži gat

Na gatu na Obali kralja Petra Krešimira IV. rekonstrukcijom će se omogućiti privez putničkih i vrlo brzih putničkih brodova dužine do 50 metara - veli Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar

Vrijednost projekta

Ukupna vrijednost cijelog projekta je 67.489.388,11 kuna. Procijenjeni iznos financiranja iz sredstava EU fondova je 85 posto, dok 15 posto financira Vlada Republike Hrvatske. Radovi bi trebali početi u ožujku 2021. i trajali bi 27 mjeseci

 

Izdvojeno

23. studeni 2020 04:29