Prije točno šest godina, bilo je to 27. srpnja 2018. godine, pasionirani ronilac i vlasnik Ronilačkog centra Foka iz Šimuna na Pagu Vedran Dorušić vodio je ekipu na popodnevno ronjenje. Obećao im je da će sigurno vidjeti barem tri ugora i jednog hlapa, ali ribe tog dana ni za lijek. Odlučio je sam zaroniti malo dublje i na dubini od preko 30 metara ugledao nešto nalik na kamenu formaciju.
- U prvi mah sam pomislilo da je riječ o stijeni koju do tada nisam vidio, ali kako sam se približavao, vidio sam grlo amfore. Još malo dublje, shvatio sam da to nije samo jedna amfora već da ispod sebe vidim cijelim brod! U prvi moment mislio sam da ću umrijet od sreće. Pogotovo što je riječ o lokaciji koja se nalazi svega dva kilometra od mog centra - priča nam Dorušić o senzacionalnom otkriću nalazišta Letavica na Pagu.
Na dubini od 37 do 39 metara, na granici stjenovite i pješčane padine morskoga dna, pronađeno je tada blago od oko 400 amfora. Prema osnovnim karakteristikama oblika, amfore se mogu datirati u 1. stoljeće prije Krista u vrijeme kasne Rimske Republike. Uglavnom su prekrivene morskim priraslinama i međusobno srasle u kompaktnu cjelinu. To je, zapravo, kamena formacija koju je Dorušić prvo uočio. Dužina glavne koncentracije amfora iznosi oko 23 i 24 metra te upućuje na brod dužine između 25 i 30 metara.
Pronalazak blaga odmah je prijavljen policiji i Konzervatorskom uredu u Zadru, a nakon toga formiran je zajednički tim koji objedinjuje stučnjake sa Sveučilištu u Zadru pod vodstvom prof. dr. sc. Irene Radić Rossi, Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra te zadarskog Arheološkog muzeja. Istraživanja su provedena već u nekoliko ciklusa, trenutno je stanka zbog ljetne sezone, a nastavak se očekuje u listopadu.
- Od početka smo imali viziju da nalazište ostane otvoreno za turizam jer u drugom slučaju imaš hrpu keramike 40 metara ispod mora. Željeli smo priču bez metalnog kaveza što je rezultiralo otkrivanjem 50-ak prekrasnih i ekskluzivnih nalaza za koje se nadamo da će jednog dana biti dio stalnog postava muzeja. Uostalom, nalazište Vlaška mala, gdje je u kavezu nakon pronalaska ostavljeno preko sto amfora, već je sada opljačkano, 40-ih je nestalo. Taj sustav kaveza je zapravo lažna zaštita. Zato se ovaj sistem, bez kaveza, koji imamo u Letavici pokazao kao dobitna kombinacija za svih jer nam omogućuje daljnja istraživanja i nove sjajne pronalaske. Primjerice, na udaljenosti od oko 38 metara u pravcu sjeveroistoka nalazi se olovna prečka antičkog olovno-drvenog sidra dužine 1,6 metara koje je vjerojatno pripadalo istome brodu. U neposrednoj blizini prečke leži i dno veće keramičke posude, za sada nepoznate datacije.Položaj nalaza na morskome dnu upućuje na činjenicu da nije riječ o teretu koji se prilikom havarije istresao iz brodskog potpalublja, već je na morsko dno potonuo s čitavim brodom - kaže nam Dorušić.
Prošle godine, na međunarodnoj konvenciji UNESCO-a, upravo je ovaj sustav zaštite dobio nagradu za najbolji primjer dobre prakse očuvanja podvodnog blaga. Među svega tri lokacije koje su dobile to prestižno priznanje je i Letavica. Zato će tamo sutra biti postavljena posebna tabla s UNESCO-vim priznanjem. U vrijeme kad smo razgovarali, Dorušić je upravo priremao svečani zaron za sutrašnje postavljanje table.
- U moru imamo pravo bogatsvo koje treba zaštiti na pravi način, baš kako je to učinjeno u Letavici - poručuje Dorušić.