StoryEditor
Zadar plusRADOMIR JURIĆ DOBITNIK JE MUZEJSKOG OSKARA

U životu sam istraživao na raznim arheološkim nalazištima u cijeloj zadarskoj regiji, a i šire, ali još uvijek imam isti osjećaj strasti kad dođem na iskopine!

Piše Iva Ivanac
6. studenog 2018. - 12:30
prof_juric1-041118.JPG

- Još uvijek imam isti osjećaj strasti i iščekivanja pronalaska raznih eksponata kada dođem na arheološko nalazište, kazao nam je Radomir Jurić, doktor humanističkih znanosti, muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zadru (AMZD), predavač na Sveučilištu u Zadru, predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Zadru, ali i nedavni dobitnik Nagrade za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva, nagrade koja je najveće priznanje struke u životu muzealaca i svojevrsni "muzejski Oscar". Jurić je rodom iz Momića pokraj Metkovića, a veći dio svog života proveo je upravo u Zadru došavši koncem šezdesetih kao student povijesti umjetnosti i arheologije.

- Prvi puta sam dospio na arheološko nalazište 1970. u Ninu, u sklopu velike američko-hrvatske ekipe kojoj je na čelu bio akademik Mate Suić. Istraživanja su financirali Amerikanci, a ja sam bio dodijeljen profesoru Slobodanu Čači i to na istraživanjima Rimskog hrama, gdje smo ispod postojećih ostataka hrama iz prvog stoljeća otkrili nove ostatke hrama iz prvog stoljeća prije Krista, a ispod njih još i liburnske ostatke koji su išli duboko pod zemlju i to čak do razine samoga mora, prisjeća se Jurić dodajući kako su se tada uspjeli izboriti da imaju iste dnevnice kao i američki studenti čime je "pokrio" skoro sve troškove studiranja u Zadru te godine.

Ta prvotna ekipa iznjedrila je nekoliko značajnih profesora: emeritusa Nikolu Jakšića, redovitog profesora u trajnom zvanju Slobodana Čaču, profesora Franju Smiljanića i brojne druge, a ta su istraživanja obilježila Jurićevu daljnju suradnju s Arheološkim muzejom u Zadru. Jurić je, bez obzira na njegovu zavidnu biografiju, uvijek bio susretljiv s ljudima zainteresiranima za arhelogiju i istraživanja koja je vodio.

- Nikad mi nije bilo teško objasniti ljudima što radim. Sa svakim bih stao i popričao te ih na taj način upoznao s djelićem prošlosti u njihovom gradu. Početkom sedamdesetih smo vodili istraživanja u Zadru na Forumu i to na onom djelu gdje se sada nalaze terase ugostiteljskih objekata. To je i u prošlosti bila jako frekventna lokacija, ljude uvijek zanima što radite, a ja bih im uvijek pojasnio, govori Jurić koji je od 1987. do 2005. godine bio ravnatelj AMZD.
U njegovoj biografiji se bilježi preko 50 arheološkoh istraživanja na kojima je voditelj bio on ili Arheološki muzej u Zadru u vrijeme kada je bio ravnatelj.

Među najdražim istraživanjima koje je osobno vodio svakako spada istraživanje u Radašinovcima koje se tiče njegovog područja djelovanja, a to je srednji vijek, gdje su pronađene zavidne količine nakita, onda Velim kod Stankovaca gdje je pronađeno iznimno značajno groblje koje pripada horizontu s poganskim značajkama pokapanja, potom istraživanja na crkvi Sv. Petra u Starigradu i u Bibinjama, te istraživanja u Biogradu na Moru uz crkvu Sv. Ivana Evanđelista, Starog grada u Pagu, crkve Sv. Tome u Vrsima, katedrale Sv. Jakova u Udbini i brojna druga.

Upravo su ta istraživanja koje je Jurić vodio urodila novim spoznajma na polju ranog života starih Hrvata na tim prostorima.Jedno od istraživanja koje je Jurić vodio, a koje je najviše medijski odjeknulo, zasigurno je "Mala od Caske".

- To je bilo istraživanje relativno skromnih početnih nalaza, onda samo došli do iznenađujućeg otkrića "Male od Caske", djevojčice koja je umrla između osme i desete godine života, a uz koju smo pronašli i brončanu pozlaćenu ogrlicu kakva nije poznata u dosadašnjoj hrvatskoj srednjovjekovnoj materijalnoj kulturi. Da uz nju nismo našli jednojagodne naušnice ne bi točno datirali da je ogrlica iz ranog srednjeg vijeka, govori Jurić dodajući kako mu je jako teško odgovoriti na pitanje koje mu je istraživanje najdraže. Ono što mu je uistinu drago svaki put kada se nalazi na arehološkim iskopinama jest radost otkrića pa i onog najmanjeg fragmenta.

Jurić je kao arheolog koji je vodio srednjovjekovni odjel i kao ravnatelj AMZD najizravnije bio uključen u mnogobrojna istraživanja u gradu Zadru koja su polučila važne znanstvene i stručne rezultate i uklapaju se u znanstvene doprinose i ranijih i kasnijh arheoloških istraživanja u gradu. Izrazito je ponosan na stopiranje izgradnje trgovinskog centra na Relji nakon čega je na tom mjestu pronađeno rimsko groblje s više od 1.000 grobnica s preko deset tisuća raznih vrijednih predmeta gdje je pronađeno najviše stakla i keramike. Nalazi su potvrdili da je Zadar jedno od najvažnijih nalazišta rimskog stakla zbog kojeg je i nastao današnji Muzej antičkog stakla.

U njegovoj biografiji izrazito je zanimljivo i razdoblje Domovinskog rata jer za vrijeme kada je Zadar bombardiran, nije oštećen niti jedan artefakt u postavu AMZD.

- Prije početka bombardiranja sklonili smo sve pokretne eksponate, a zaštitili sve one teške, kamene. Cijeli muzej je bio obložen vrećama od pijeska, a najveća zanimljivost je kako muzej niti jednog dana nije prestao raditi. Djelatnici muzeja su bili raspoređeni u danonoćna dežurstva, a najsretniji trenutak je bilo uklanjanje vreća i vraćanje predmeta u vitrine, kazao je Jurić kojeg brojni mladi u Zadru poznaju kao svog profesora.

Jurić je za Nagradu za životno djelo dobio brojne čestitke raznih profesora i institucija, te svojih kolega iz arehološke i muzeološke struke, prijatelja i rodbine, ali posebno su ga dojmile čestitke njegovih sadašnjih i bivših studenata kojima predavanja drži "in situ" odnosno na mjestu arheoloških nalazišta.

Prilikom govora nakon dodjele nagrade, Jurić je u jednom trenutku izjavio kako je "premlad za dobiti nagradu za životno djelo".

- Postoji još ljudi koji su stariji od mene, a koji su jednako zaslužili ovu nagradu. Ove godine ona je pripala meni na što sam izrazito ponosan. Moram istaknuti kako je AMZD, koji me je i predložio, uvelike zaslužan za nju. Ako još poživim, obećavam vam kako će biti još značajnih muzejskih projekata kao i drugih stručnih i znanstvenih postignuća na polju starohrvatske arheologije, ali i kulture, kazao je Jurić.

Kao osoba koja se iznimno zalaže za očuvanje kulturne baštine u državi, a pogotovo one u Zadru i njegovoj regiji, Jurića nismo mogli ne upitati smatra li kako horde turista koji dnevno posjećuju Poluotok uništavaju povijesnu jezgru?

- Ne živi se u skladu s poštivanjem kulturne baštine. Posebice mi je teško kada se na Forumu održavaju veliki mega koncerti čije ozvučenje zbog podrhtavanja uništava crkvu Sv. Donata. U cijeloj povijesnoj jezgri se ide na "profit" jer su otvoreni brojni ugostiteljski objekti, ulice se zatvaraju štekatima, imam osjećaj da nam se krade grad. Zadarska Kalelarga postala je najveća blagovaonica pizze i najveća lizaonica sladoleda. Ali uz sve to ja i dalje s divljenjem šetam starim ulicama grada Zadra, zaključio je Jurić.
 

Evo zbog čega je Radomir Jurić dobio Nagradu!
Zbog čega je upravo 67- godišnji Jurić dobio nagradu Hrvatskog muzejskog društva? Broj razloga zbog kojih mu je Nagrada dodijeljena uistinu je zavidan!
Bio je voditelj na preko pedeset arheoloških istraživanja, autor je ili suautor više domaćih i međunarodnih arheoloških i kulturoloških izložbi, boravio je na više studijskih putovanja u svijetu, član je brojnih prestižnih društava i institucija u Hrvatskoj. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i zahvalnica među kojima se izdvaja odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića kojim ga je '96. odlikovao Predsjednik Republike. Autor je brojnih članaka, knjiga, referata, znanstvenih i stučnih radova, a kada se svi njegovi radovi zbroje dolazi se do impresivne brojke od čak 360 bibliografskih jedinica.

 

Nagrada za međumuzejsku suradnju
Arheološki muzej u Zadru nedavno je s drugim matičnim arehološkim muzejima i Muzejom Slavonije dobio godišnju nagradu Hrvatskog muzejskog društva za međumuzejsku suradnju povodom organiziranja izložbe Zlato i srebro srednjeg vijeka. AMZD je dobitnik i vrijedne nagrade "Pavao Riter Vitezović" koju je osvojio 1992. godine pod Jurićevim ravnanjem, a istaknuo je kako je jedva, preko otoka Paga, došao u muzejski prostor u Zagrebu kako bi je preuzeo.

 

Odlazak u Zagreb na dodjelu nagrada
Jurić je istaknuo kako je nagrada za životno djelo hrvatskog muzejskog društva ujedno i nagrada Arheološkom muzeju u Zadru. Posebno mu je drago bilo što je AMZD na čelu s ravnateljem dr.sc. Jakovom Vučićem organizirao minibus te je većina djelatnika išla na dodjelu u Zagreb koja se održala u Muzeju Mimara.
25. lipanj 2022 00:38