- Nekada je tu bila samo šmrika, ali onda je brat jednog dana rekao da će tu napraviti kuću i maslinik. Mi smo mu se smijali, smijali smo mu se i dok je kuću gradio, a danas, eto, dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Dive se kući i masliniku a vi novinari o tome želite pisati – kaže nam Božena Bratović Smolić iz Raštana Donjih, malog mjesta u zaleđu Svetog Petra, na pola puta između Zadra i Biograda.
Danas je umjesto šmrike na gotovo hektar zemljišta posađeno ravno 365 maslina, jedna za svaki dan u godini. Posađene su prije sedam godina, četiri sorte: lećino, frantojo, pendolino i domaća oblica. Usred tog uljnog carstva stoji kamena kućica od 26,77 kvadrata!
Kameni biser je izgradio i maslinik na svojoj djedovini, zvanoj Paljka, podigao, Vilson Bratović, 37-godišnji upravni pravnik na privremenom radu u Irskoj. Umjesto njega dočekale su nas njegove dvije sestre, Božena i Ingrid, majka Ana, šestogodišnja kćerkica Tara i dvomjesečna nećakinja Frida. Sve su uzbuđene i ponosne zbog novinarskog interesa za kuću njihova brata koju su već neslužbeno prozvali najljepšom malom kamenom kućom u Dalmaciji. Kako je netko rekao: izgrađenoj baš po ljudskoj mjeri, 26 kvadrata, ne treba ti više...
- Tako su se osjećali i naši zadnji gosti. Mladi bračni par Amerikanaca. Došli su na medeni mjesec i ostali su dva dana. Bili su oduševljeni i za uspomenu su nam stavili američku zastavicu iznad ulaza u kuću. Što je zanimljivo, kuću su pronašli iz prve , za razliku od vas – priča Božena podbadajući nas zbog nesnalaženja "u bespućima" između Raštana Gornjih i Raštana Donjih kroz koje smo lutali dobrih 20 minuta.
Ali nikakvo zlo zbog toga, kada smo se napokon našli na pravom putu, Štraubov zid, podignut od grubog kamena i dijelom obojan u žarko crveno, nismo mogli promašiti. Štraubov zid je ulaz u "Olive Garden", kako imanje danas nosi ime, a zid je svoje njemačko ime dobio po nadimku pokojnog Vilsonovog oca.
Još prije dolaska u Raštane Vilson nam je objasnio da je svoju kućicu-slobodicu zamislio kao pilot projekt samoodrživog gospodarstva za mogućnost razvoja hrvatskog turizma. Kućicu je izgradio sam, svojim rukama, od temelja do krova. Samo su drvodjelske radove radili majstori koristeći drvo domaćeg hrasta i trešnje. Svi kameni radovi, zidove debele 50 centimetara, projekt, opremanje, instalacije, krov, solarne panele za struju i vodu, plinski bojler, podrumu s vinotekom (koja se još radi), sve je to Vilson sam osmislio i izradio na što su mu sestre i majka izuzetno ponosne.
- Znate kakav je on, s krevetom nema pedeset kila, ali sve je što vidite svojim rukama napravio. Svaki kamen je izvadio, prenio obradio. Kad je bila kiša, kamen bi odavde nosio do naše kuće udaljene nekoliko stotina metara, tamo bi ga pored starog kamina klesao i onda bi ga opet ovdje vraćao. Gradio je kuću više od pet-šest godina – priča ponosna majka Ana.
Obilazimo kuću i na svakom koraku pronalazimo tragove Vilsonove vještine. Zamislio je tradicionalni tip dalmatinske kuće povezati sa suvremenim elementima i trendovima u graditeljstvu kako bi iz nje izvukao maksimum. U tome je u potpunosti uspio. Položaj kuće je odredio prema izlasku i zalasku sunca kako bi dobio najveću iskoristivost dnevnog svjetla od jutra do večeri. U skladu s položajem je i raspored otvora na kući, ali i otvori za prirodnu ventilaciju i cirkulaciju zraka. Zahvaljujući njima temperatura u kući preko ljeta ne prelazi 20 stupnjeva Celzija, a zimi je i bez grijanja uvijek dovoljno ugodna.
Unutrašnjost kuće je pod jednim krovom, ali je pod podijeljen na dva nivoa. Na višem, s kojeg se ulazi u kuću, smješteno je kupatilo s ručno izađenim kamenim umivaonikom i kuhinja sa velikim kamenim sudoperom. Nivo niže od kuhinje dnevna je soba s kožnim trosjedom i kaminom, zapravo visokim ložištem obrubljenim travertinom, u kojem se po potrebi može pripremiti i peka.
Iznad dnevne sobe, ispod drvom obložen krovišta, mala je galerija s ležajem za dvoje. Na uzglavlju je kameni "okulus" s križem koji je ujedno dio prirodnog ventilacijskog sustava. Svi podovi su obloženi drvom, izuzev poda u dnevnoj sobi koji ima svjetli drveni laminat, sve ograde su od kovanog željeza. U malom hodniku na ulazu velika je peć na drva.
Vanjski dimnjak za veliko ložište izrađen je u obliku četvrtaste kule s kamenim stepenicama tako da uz malo spretnosti može poslužiti kao vidikovac. Ispred ulaza u kuću natkrit je trijem sa drvenim stolom i klupama, okružen divljom lozicom koja ljeti stvara hlad. Nad trijemom su solarne čelije, a nedaleko trijema gusterna u koju se slijeva kišnica s krova. Gusterna se koristi za navodnjavanje maslinika i malog povrtnjaka u kojem rastu artičoke i luk. Uokolo kuće, uz stazu popločanu od lomljenog i prorodnog kamena, posađeno je desetak vrsta mediteranskog bilja i nekoliko vrsta kaktusa. Nasuprot ulaza u kuću veliki je roštilj izgrađen u lokalnom kamenu na kojem se bez problema može ispeći i janje.
Vilson nas je prije dolaska posebno upozorio na energetsku učinkovitost kuće. Naime cijeli sustav kuće troši jedan kilovat, koliko iznosi snaga fotonaposnih ćelija, a 15 rasvjetnih tijela, zahvaljujući LED tehnologiji, troši ukupno 100 vati. Ako i pet dana nema sunca, sustav je potpuno operativan.
Osim toga, za toplu vodu koristi se posebni sunčani kolektor od 150 litara. U pogonu je šest mjeseci (proljeće-ljeto), a za ostali dio godine Vilson je instaliirao plinski bojler. I nije to sve.
Iskustva stečena na gradnji prve energetski samoodržive kućice na ekološkom imanju Vilson upravo pretače u stručni elaborat kojim će odgovoriti na upite brojnih zainteresiranih ljudi iz cijelog svijeta. Naime, cijeli postuopak gradnje kuće Vilson je snimao i postavio na YouTube.
Primjenu elaborata Vilson prije svega vidi na području mediteranskog bazena. Potencijal je ogroman i uz nekolio promjenjivih varijabli lako se dolazi do istog cilja, ističe Vilson, dodajući da su ovakve kamene kućice isplative kroz četiri sezone, odnosno 100 dana godišnje popunjenosti, jer nijedan projekt koji nije financijski isplativ neće se daljnje razvijati.
- U ovo sam potrošio 10 godina ljubavi i ne žalim niti sekundu jer sam uživao u svakome trenutku – poručuje Vilson Bratović.