StoryEditor
Zadar plusTKO SU "DONATIĆI"?

Znaju povijest Zadra, organizatori su brojnih gradskih manifestacija, plešu tanac, a i dio su Europske mreže mira. Sve zahvaljući jednoj učiteljici...

Piše Matea Gugić Magaš
15. studenog 2020. - 22:10
Luka Gerlanc/Cropix

Ulica braće Vranjana, Mihe Klajića, dr. Ive Prodana, Brne Krnarutića, biskupa Jurja Divinića, Alesandra Paravije... Samo su neke od ulica u centru Zadra koje ni mnogi fetivi Zadrani ne mogu samo tako smjestiti na kartu. No, četvrtaši Osnovne škole Zadarski otoci pravi su mali povijesni stručnjaci koji, ne samo da znaju gdje se koja ulica nalazi, već i tko je osoba čije ime ona nosi.

- Opatica Čika osnivačica je i prva opatica zadarskog samostana sv. Marije – sigurnim glasom rekao je desetogodišnji Kristijan kad ga je poznati turistički vodič, Šime Botica, ispred crkve sv. Marije upitao tko je bila ta čuvena Zadranka. Za iznimno znanje ovih malih učenika najzaslužnija je učiteljica Anamarija Botica Miljanović, voditeljica Muzeja u školi, hvalevrijednog projekta koji već deset godina uči generacije osnovnoškolaca razmišljati izvan ustaljenih okvira te im otkriva bogatu baštinu grada - i to u praksi. Iz tog je projekta proizašla i prva dječja folklorna skupina „Donatići” koja svake godine voljenom gradu šalje prikladnu čestitku za njegov dan.

- Sam projekt protkan je mišlju i vođen idejom čuvanja zadarske kulturne, povijesne i vjerske baštine, ali kulture mira koju posebno njegujemo. Težimo da sve teme koje odrađujemo nose tu poruku mira... Također, iznimno je bitno da djeca prožive uživo sve ono što pročitaju jer to onda puno osobnije dožive te se drugačije odnose prema tako stečenom znanju. Ove smo godine, šeste po redu, odlučili gradu pokloniti čestitku vezanu uz njegove velikane čija imena krase naše zadarske ulice. Stoga nas je i ovaj put po gradu vodio Šime Botica kako bi na djeci razuman način prenio zanimljive informacije o poznatim Zadranima i onima koji su došli ovdje i promijenili tijek povijesti te svakako zaslužuju imati ulicu. Osim kamena, koji nam je također jednom bio tema, znamo da grad čine ljudi, baš ovi velikani o kojima nažalost malo Zadrana zna – govori nam učiteljica Botica Miljanović ističući kako je važno objasniti djeci da trebaju sačuvati duh grada, no da uz to moraju biti svjesni da grad, baš poput njih, raste i razvija se.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Inače, projekt Muzej u školi nastao uz podršku Narodnog muzeja Zadar kao nastavak dugogodišnje suradnje, a preko njega se OŠ Zadarski otoci uključila i u rad Europske mreže mjesta mira kroz obilježavanje manifestacije Zadarski mir, koja je također bila jedna od tema za gradsku čestitku.

- Upravo zahvaljujući projektu, brojne su naše aktivnosti postale tradicionalne manifestacije koje se svake godine održavaju u vrijeme Dana grada, poput spomenutog Zadarskog mira, ali i Zadarske alke - najstarije Hrvatska alke, Igre dida moga, Humanitarni korizmeni kros, Čestitka voljenom gradu i druge... - nabraja Botica Miljanović zbog koje su djeca zavoljela ono što im je inače dosadno i suhoparno.

- Uživam ih gledati kako s takvim elanom upijaju svaku riječ vodiča i strastveno sudjeluju u odgovaranju na pitanja, a kasnije i u stvaranju te naše čestitke. Danas su jako ponosni što baš oni hodaju ulicama kojima su nekad hodali ti naši zadarski velikani. Stoga je važno djecu izvesti van klupa jer ono što prožive u djetinjstvu to će ih definirati kao ljude, kasnije kroz život – istaknula je učiteljica te dodala kako ih svaki put, kad se odluče za neku temu i kad krenu istraživati, iznenadi povijesno bogatstvo grada i koliko toga on još skriva.

image
Luka Gerlanc/Cropix

- Tako smo saznali koliko je sve velikih i značajnih ljudi živjelo tu i kako je Zadar ujedno „najhrvatskiji” grad te upravo zahvaljujući tim velikanima možemo s ponosom reći da smo važna karika u čuvanju identiteta hrvatskog jezika – otkrila je Botica Miljanović koja je svoje mališane jedne godine odvela i na Vinkovačke jeseni, gdje su predstavljali Zadarsku županiju s tancem, a druge je godine s njima otkrivala povijest otočkog školstva na zadarskom području.

- Jednom smo išli tragom hrvatskih pisama pa smo surađivali s Arheološkom muzejem te su učenici imali priliku učiti o pleterima, slikovnim prikazima slova, o bosančici, glagoljici, latinici te smo sve naučeno prezentirali na školskoj manifestaciji. Zanimljivo je kako među učenicima ima onih s raznim vještinama i sposobnostima, ali ovaj „živi” način učenja, kroz grupni rad, daje svakom djetetu priliku da ispolji maksimum od sebe i da ne razvije kompleks koji bi ih blokirao – naglasila je, zaključivši kako djeca koja sudjeluju na većim projektima dobiju posebnu snagu i ponos jer:

- Ništa ne djeluje na uspjeh kao sam uspjeh. Shvatila sam da se uz ove projekte oni dodatno motiviraju i dobiju hrabrosti za neke stvari gdje i nisu možda sigurni u sebe no timski rad i kreativno učenje im ulijeva samopouzdanje – zaključila je Botica Miljanović uvodeći učenike u samostan sv. Frane, posljednju točku ture po gradu, s kojim škola već godinama njeguje poseban odnos.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Izdvojeno

24. studeni 2020 20:43