Država je dobila sudski spor kojeg je zbog bespravnog korištenja još jednog prostora na zadarskom Poluotoku pokrenula protiv ugostiteljske tvrtke "Jadera", u vlasništvu Zvonimira Nižića Grofa, čovjeka koji drži niz vrijednih nekretnina na atraktivnim pozicijama u Zadru i okolici.
Presudom Katarine Zdunić, sutkinje Trgovačkog suda u Zadru, tvrtka "Jadera" dužna je sada Republici Hrvatskoj, kao vlasniku, isplatiti naknadu s kamatama za korištenje 41,5 četvornih metara prostora na Poljani pape Aleksandra III. u blizini crkve sv. Krševana. U tim je kvadratima u središtu grada ranije bio smješten caffe bar "Ugljan", a sada se nalazi obrt za prodaju motocikala.
Država je od "Jadere", gdje je za zastupanje ovlašten Zvonimir Nižić Grof, a kao vlasnik se navodi firma "Miaco Adria" koju formalno vode Mate Nižić, Natalija Zrilić i Petar Pastuović, tražila isplatu ostvarene koristi u razdoblju od 5. srpnja 2013. do 5. srpnja 2018. godine.
Po računici da je mjesečna rata bila 399,01 euro, presudom je utvrđeno da ugostiteljska tvrtka mora državi mora platiti iznos od 23.940,60 eura kao pravoj vlasnici prostora, te parnične troškove u iznosu od 3379,96 eura, sve u roku od 15 dana.
U tužbi podnesenoj 12. listopada 2018. godine, država, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, naglašava kako je nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda od 2. veljače 2015. odbijen tužbeni zahtjev "Jadere" radi utvrđenja i upisa prava vlasništva na predmetnim lokalima.
Ističe kako spomenuta tvrtka dugi niz godina koristi sporni poslovni prostor, a da za njegovo korištenje nema valjane pravne osnove niti za takvu uporabu plaća bilo kakvu naknadu.
U odgovoru na tužbu, Nižićeva kompanija koju zastupa odvjetnik Luka Mrkić, uzvraća kako je ona pravi vlasnik prostora. Navodi kako na Trgovačkom sudu vodi vlasničku parnicu protiv države u kojoj su dostavljeni dokazi iz kojih slijedi da je vlasništvo stekla temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća budući da je i taj lokal uvršten u temeljni kapital tvrtke rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 9. rujna 1998. godine.
- Dakle, tužiteljica je procijenila i priznala tuženiku ovaj poslovni prostor u temeljni kapital i u toj vrijednosti izdala dionice s kojima je dalje raspolagala – ističe se u odgovoru na tužbu.
Na sudu je, međutim utvrđeno kako je još 2015. odbijen "Jaderin" tužbeni zahtjev protiv države kojim je traženo utvrđenje da je ta tvrtka vlasnik poslovnih prostora, među kojima je i onoga na Poljani pape Aleksandra III. Presuda je potvrđena i od strane Visokog trgovačkog suda od 3. rujna 2019. godine.
- Pravomoćno je, dakle, odlučeno kako tužitelj, "Jadera", nije dokazao sve okolnosti iz zakonske odredbe budući da se u konkretnom slučaju nije moglo osloniti na predmnjevu vlasništva, pa je tako valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
Naime, u tom postupku je utvrđeno da su sporne nekretnine bile u posjedu tužiteljevog pravnog prednika, Ugostiteljskog poduzeća "Jedinstvo", i on ih je koristio za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – navodi se u presudi Trgovačkog suda.
Dodaje se kako je "Jedinstvo" predmetne poslovne prostore koristilo na temelju ugovora o zakupu od kojih neki proizlaze još iz 1966. godine, a neki iz 1982., te je potrebno razlikovati pojam korištenja poslovnog prostora u smislu njegova posjedovanja i faktičnog iskorištavanja na temelju ugovora o zakupu kao što je predmetne poslovne prostore koristio prednik tužitelja, od pojma upravljanja, korištenja i raspolaganja kao pravnog instituta nastalog u režimu društvenog vlasništva.
"Jadera" po stavu suda nije mogla postati vlasnik nekretnina prvenstveno jer nije nikada bila upisana (ni ona ni njezin prednik) kao nositelj bilo kakvog zemljišnoknjižnog prava na tim nekretninama, već su te nekretnine nesporno bile upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske.
Nesporno je utvrđeno da je "Jadera" u postupku pretvorbe i privatizacije propustila izvijestiti tadašnju Agenciju za restrukturiranje i razvoj da se radi o poslovnim prostorima za koje je Gradu Zadru, a ranije Općini Zadar, od osnivanja prednika do pretvorbe plaćala zakupninu na temelju ugovora o zakupu
Novac od ugostiteljske tvrtke ne traži samo država, jer i lokalna vlast vodi dvadesetak sudskih sporova u kojima je podnio tužbe protiv te tvrtke zbog besplatnog korištenja poslovnih prostora i naplatu tih dugova koji su u jednom trenutku iznosili više od 18 milijuna kuna ili 2,4 milijuna eura.
Prije privatizacije, društveno poduzeće "Jadera" je 1992. godine imalo 197 zaposlenika. Poduzeće je bilo organizirano u četiri sektora, i to: ugostiteljski, komercijalni, financijsko-računovodstveni, te opći, pravni i kadrovski sektor.