Sud u Strasbourgu odbacio tužbu hrvatskih štedišta protiv Ljubljanske banke

stdClass Object ( [id] => 23642 [title] => Sud u Strasbourgu odbacio tužbu hrvatskih štedišta protiv Ljubljanske banke [alias] => sud-u-strasbourgu-odbacio-tuzbu-hrvatskih-stedista-protiv-ljubljanske-banke [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava jednoglasno je u petak u Strasbourgu odbacilo tužbu troje hrvatskih državljana protiv Slovenije zbog duga Ljubljanske banke, ustvrdivši da se obeštećivanje oštećenih štediša treba riješiti dogovorom između sljednica bivše Jugoslavije.

Hrvatski državljani Ivo Kovačić, Marijan Mrkonjić i Dolores Golubović pokrenuli su još 1997. godine postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Slovenije zbog kršenja prava na mirno uživanje sredstava zamrznutih u Ljubljanskoj banci.

Dvoje od troje tužitelja nije dočekalo presudu - Ivo Kovačić i Dolores Golubović u međuvremenu su umrli, a slučaj pred Sudom preuzeli su njihovi nasljednici.

Konačnom presudom Velikog vijeća potvrđena je presuda sedmeročlanog vijeća Suda u Strasbourgu u studenom 2006. godine, koje je također odbacilo njihovu tužbu, uz obrazloženje da su Ivo Kovačić i Marijan Mrkonjić u potpunosti isplaćeni 20. srpnja 2005. temeljem odluke osječkog Županijskog suda nakon prodaje nekretnina bivše Ljubljanske banke u tom gradu.

Što se zahtjeva Dolores Golubović tiče, Europski sud je utvrdio da ona "iz nepoznatih razloga nije poduzela nikakve pravne korake u Hrvatskoj, iako bi vjerojatno ostvarila uspjeh, da je to učinila". Nasljednici Dolores Golubović naknadno su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu.

- Sud je jednoglasno odlučio izbrisati ove predmeta sa svoga popisa, budući da je dvoje od tri tužitelja u potpunosti isplaćeno zajedno s kamatama, a treći je pokrenuo postupak pred hrvatskim sudom, koji je još uvijek otvoren.

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava, koje broji 17 sudaca, ističe u presudi da su strane u postupku zatražile od Suda da se pozabavi brojnim pitanjima koja se odnose na okolnosti raspada bivše Jugoslavije, njezina bankarskog sustava i onih država koje su je naslijedile, kao i raspodjelom između država sljednica jamstava koje je davala bivša Jugoslavija.

- Sud je odmah ustvrdio da je primio tužbe protiv svih država sljednica... Nekoliko tisuća tih tužbi je sada na sudu. Iako te tužbe spadaju pod nadležnost Suda, kao što je definirano člankom 32 Konvencije o ljudskim pravima, Sud se može samo pridružiti stajalištu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koje je usvojilo rezoluciju 1410 (2004. godine) prema kojoj pitanje obeštećivanja toliko tisuća osoba treba biti riješeno dogovorom između zemalja sljednica - kaže se u obrazloženju presude.

Oštećeni štediše ili njihovi nasljednici podnijeli su tužbu zbog toga što nisu mogli povući svoje devizne štedne uloge u zagrebačkoj poslovnici Ljubljanske banke, pozivajući se na odredbu iz Europske konvencije o ljudskim pravima, koja jamči pravo na vlasništva.

Tužitelj Kovačić je podnio tužbu i zbog diskriminacije na temelju državljanstva, jer se Slovencima koji su imali štednju u zagrebačkoj poslovnici Ljubljanske banke omogućilo podizanje njihove štednje.

- Sud je uvjeren da poštovanje ljudskih prava, kako je definirano Konvencijom i Protokolima, ne zahtijeva od njega da nastavi razmatrati tužbe, stoga je odlučilo izbrisati ove predmete sa svoga popisa - kaže se u presudi.

(H)

Ljubljana zadovoljna presudom

Slovenija pozdravlja presudu Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje je i u drugom stupnju odbacilo tužbu troje hrvatskih štediša Ljubljanske banke protiv Slovenije, priopćilo je u petak u izjavi za javnost slovensko Ministarstvo vanjskih poslova.

"Slovenija je takvu presudu i očekivala jer je stalno branila stajalište da pitanje preuzimanja jamstva federacije (SFRJ) za devizne štedne uloge građana treba rješavati sukcesijskim pregovorima o SFRJ jer je za njih jamčila Jugoslavija", navelo je u priopćenju slovensko Ministarstvo vanjskih poslova.

Navodi se također da presuda neizravno znači da to pitanje treba rješavati pregovorima sljednica SFRJ u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, te da je presudom potvrđeno tzv. načelo teritorijalnosti koje je i do sada zastupala Ljubljana, tvrdeći da dugovi štedišama trebaju preuzeti republike u kojima žive, a ne banke u kojima su štedjeli.

"Po presudi Europskog suda za ljudska prava štediše Ljubljanske banke Zagreb mogu se namiriti u Hrvatskoj putem redovitih postupaka pred hrvatskim sudovima i to iz imovine Ljubljanske banke u Hrvatskoj", navodi se u priopćenju slovenskog Ministarstva vanjskih poslova.

Iste ili slične izjave dali su i predstavnik slovenske Vlade za sukcesiju Miha Pogačnik i direktor "stare" Ljubljanske banke Bojan Ožura.

Lovrin: Devizna štednja nije sukcesijsko pitanje

Ministrica pravosuđa Ana Lovrin izjavila je danas da pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci nije sukcesijsko, već da je riječ o privatno-pravnom, a ne međudržavnom odnosu.

Između država se može razgovarati o svakom pitanju, ali i dalje držimo da to nije sukcesijsko pitanje, već pitanje privatno-pravnog odnosa, rekla je Lovrin novinarima na svečanosti zatvaranja Matra projekta osnivanja jedinica za strateško planiranje unutar Ministarstva pravosuđa.

Dodala je kako je sud rekao da jest nadležan za rješavanje u tim predmetima, međutim na neki način je uputio, s obzirom na to da je riječ o vrlo velikom broju takvih predmeta, na možebitan dogovor između građana država i banaka bivše SFRJ.

Ustvrdivši kako je riječ o privatnim tužbama, ministrica je naglasila da se Hrvatska u jednom stadiju umiješala na stranu tužitelja jedino zato da objasni kakvo je bilo stanje deviznog tržišta i prometa u to vrijeme i u tim okolnostima.