StoryEditor
Crna kronikaodbijena žalba

Euri za doktora Bulata: ilegalna snimka primanja mita priznata kao dokaz

26. svibnja 2020. - 21:01
Kardiokirurgu Cristijanu Bulatu neće biti lako na suduJadran Babić/Hanza Media

Nakon što je Optužno vijeće Odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta splitskoga Županijskog suda, kojim je predsjedala sutkinja Višnja Strinić, u veljači ove godine odbilo prijedlog obrane splitskog kardiokirurga Cristijana Bulata, optuženog za primanje mita, da se iz spisa, kao nezakonit, izdvoji ključan dokaz – snimke razgovora liječnika i Ljubice Adžaip – ta je odluka nedavno postala i pravomoćna.

Vrhovni sud odbio je žalbu Bulatova odvjetnika Vinka Ljubičića, koji je i u njoj inzistirao na tome da se iz spisa moraju izdvojiti nezakoniti dokazi, odnosno snimka i fotografija telefonskog kontakta optuženog doktora i svjedokinje Božane Č. (koju je ona sama dala policiji) te još sedam iskaza različitih svjedoka.

Obrana je tvrdila da su dokazi pribavljeni kriomice, bez valjanih naloga.

Podsjetimo, jednog od najboljih kardiokirurga u državi USKOK je optužio da je od Ljubice Adžaip primio ukupno 3000 eura kako bi joj operacijom spasio supruga Ivicu, koji je 22. listopada 2018. zaprimljen na liječenje te mu je indicirana žurna kardiokirurška operacija.

Bulat je, prema optužnici, tek 8. studenoga njezinu suprugu rekao da je u kritičnom stanju i da tijekom operacije može umrijeti. Tad je kazao, iako je znao da je pacijentu potreban žurni operativni zahvat, da će razmisliti i naknadno mu javiti termin operacije.

Od Ljubice je 12. studenoga primio tisuću eura pa je odmah sutradan naložio da se pacijentu obavi pretraga te ga je i operirao, da bi 16. studenoga 2018. od Ljubice Adžaip primio još dvije tisuće eura. Njezin je suprug ipak umro, a ona je sve prijavila policiji.

Sutkinja Višnja Strinić

Vrhovni sud je prihvatio stav vijeća sutkinje Strinić, koja je navela da “interes za progon i kažnjavanje počinitelja takvog koruptivnog kaznenog djela treba staviti ispred okrivljenikova prava na slobodu i tajnost komuniciranja, tj. da javni interes u konkretnom slučaju preteže nad pravom privatnosti okrivljenika”.

“Kako je utvrdio prvostupanjski sud, okrivljenikova prava nisu neprikosnovena u situaciji kada se protiv njega vodi kazneni postupak za teško kazneno djelo (jer je kao liječnik tražio mito za liječenje pacijenta), a interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom njegova prava. Okrivljenik liječnik – kardiokirurg je, unatoč činjenici da posao obavlja profesionalno i za njega prima plaću, prema Kodeksu liječničke etike bio dužan svoj posao obavljati stručno i etički ne iskorištavajući pacijenta ni materijalno ni emotivno ni tjelesno. No, on je od obitelji pacijenta tražio mito, i to u dva navrata, pri čemu je u trenutku sklapanja sporazuma radi dobivanja mita prvo odugovlačio s operacijom, a potom je istu nudio kao uslugu koju je inače ovlašten izvršiti... Obitelj pacijenta, sada pokojnog, doveo je u situaciju da moraju platiti za liječničku pomoć koja im pripada i bez dodatnih plaćanja”, stoji, među inim, u odluci Vrhovnog suda.

Napominju i da nije zanemarivo da je dr. Bulat ovakvim postupanjem i sam povrijedio pacijentu jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantiranih Ustavom i deklaracijom UN-a o ljudskim pravima, a to je pravo na dostupnost i kvalitetu liječenja, a posebno pravo na pristupačnost koja podrazumijeva nediskriminaciju, fizičku pristupačnost, pristupačne cijene i informacije.

Opravdavajuće okolnosti

“Sve okolnosti opravdavaju konvalidaciju izvorno nezakonitog dokaza, u konkretnom slučaju onog dokaza koji je nastao povredom prava na ugled i čast i prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života. Kada se uzme u obzir da je primanje mita liječnika, osobito na način kako je to bilo u konkretnoj situaciji, pogibeljnije od primanja mita u nekim drugim profesijama, očito je da postoji jasan interes hrvatskog društva za vođenje ovog kaznenog postupka te eventualnog kažnjavanja počinitelja, sve u svrhu prevencije takvih koruptivnih aktivnosti liječnika”, zaključuje Vrhovni sud.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

07. listopad 2020 10:32