Pred nama je 28. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, a program njezina obilježavanja neće se razlikovati od onih proteklih godina.
Prema riječima predsjednika organizacijskog odbora, državnog tajnika u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darka Nekića, središnja svečanost počinje 5. kolovoza na nogometnom stadionu u Kninu u 9.40 sati predajom prijavka predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću.
Slijedi podizanje zastave na Kninskoj tvrđavi i čitanje povjesnice i imena poginulih i umrlih. Središnja svečanost održat će se na nogometnom stadionu, gdje su predviđena obraćanja premijera Plenkovića, predsjednika Sabora Jandrokovića i predsjednika Republike Milanovića.
Prelet će obaviti MiG-ovi, kao i helikopteri MORH-a i MUP-a. Akrobatska skupina Krila Oluje izvest će svoj program. No, sve je to upitno jer vremenska prognoza za Knin 5. kolovoza nije najpovoljnija, pa će se sutra ili u četvrtak odlučiti o prilagodbi aktivnosti.
Dan prije predsjednik Milanović imat će prijem ratnih zapovjednika na Kninskoj tvrđavi. Prema neslužbenim informacijama, pozivi ratnim zapovjednicima su upućeni, a dosad je dolazak potvrdilo osam generala iz Generalskog zbora.
Zvižduci Josipoviću
Proteklih je godina obljetnica operacije Oluja često bila predmet sukoba Banskih dvora i Pantovčaka bez obzira na to tko su vladajući. Osim njihovih sukoba, tijekom proteklih godina bili smo i svjedoci orkestriranih napada na govornike koji tada nisu bili po volji braniteljima, podsjeća Jutarnji.hr.
Primjerice, 2013. i 2014. godine kninskim su se Trgom orili zvižduci za vrijeme govora tadašnjeg premijera Zorana Milanovića i predsjednika države Ive Josipovića. Godine 2015. sukob oko proslave Oluje buknuo je između premijera Milanovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Te godine obilježavala se 20. godišnjica operacije i u povodu toga planiran je velik vojni mimohod. Prvi logični prijedlog bio je da ga se organizira u Zagrebu. No, posve iznenada predsjednica je zatražila da ga se premjesti u Knin. Tjednima su tada trajala prepucavanja o tome, no na kraju je postignut kompromis. Mimohod se održao u Zagrebu 4. kolovoza, a dan kasnije održano je tradicionalno obilježavanje Oluje u Kninu.
Tada su predsjednica i premijer prvi put odvojeno polagali vijence za poginule, što je bila neka vrsta posljedice sukoba zbog mjesta održavanja mimohoda. Odvojeno polaganje vijenaca kasnijih godina postat će, nažalost, ustaljena praksa.
Ceremonija na tvrđavi
Dvije godine poslije svečanost obilježavanja prvi je put premještena na Kninsku tvrđavu. Andrej Plenković tek je deset mjeseci bio premijer i vladao je strah da njegov dolazak na središnji gradski trg u Kninu neće biti dobro primljen. Kako bi izbjegao eventualna negodovanja i zvižduke, ceremonija je prebačena na tvrđavu, kamo su mogli samo odabrani, i premijer je bez nelagode mogao održati govor. Godinu dana poslije ipak se sve vratilo tamo gdje je za to mjesto.
Godine 2020. obilježavala se 25. obljetnica i bila je to jedna od rijetkih proslava koja je prošla bez skandala. Dapače, prvi se put na svečanom obilježavanju pojavio i službeni predstavnik srpske manjine, tadašnji potpredsjednik Vlade Boris Milošević. Sukob predsjednika i premijera još se nije bio razmahao te je u Kninu tog 5. kolovoza vladala idila.
Odbijena selidba u Glinu
No, idile više nije bilo godinu dana nakon toga. Dva mjeseca prije proslave sve je uzburkao predsjednik Milanović predloživši da se proslava te godine održi u Glini jer se u Oluji nije ratovalo samo u Kninu te kako bi se izbjeglo da se proslave u Kninu pretvore u formu. No, prijedlog je odbijen, a političke strasti su se ponovo uzburkale oko prijema za ratne zapovjednike koji predsjednik Republike tradicionalno organizira na tvrđavi u Kninu 4. kolovoza.
Preko medija su se prepucavali umirovljeni generali. Ljubo Ćesić Rojs optužio je neke svoje ratne kolege da bojkotiraju prijem, što su neki od njih oštro demantirali. Potom se javio umirovljeni general Luka Džanko, poručivši da je poziv za svečanost dobio samo dan prije.
Slika i prilika te svečanosti bila je fotografija s naplatnih kućica četvorice ratnih zapovjednika - Pavla Miljavca, Mladen Kruljca, Josipa Stojkovića i Zvonka Peternela dok vlastitim automobilom putuju u Knin umjesto da im to organizira država. Ured predsjednika potom je za sve optužio ministarstva branitelja i obrane da su nesposobna uputiti pozive braniteljima na vrijeme te da će iduće godine on preuzeti organizaciju.
Prošle godine ponovo sve se vrtjelo oko toga tko će doći, a tko neće doći na predsjednikov prijem. Organizacija je počela bizarnom situacijom - vojnici su postavljali pa rastavljali daske na koje se trebao postaviti crveni tepih. Na prijemu nije bilo uredno pozvanih ministara obrane, unutarnjih poslova i branitelja. Svi su se ispričali mnogobrojnim obvezama i na Kninsku tvrđavu poslali izaslanike. Naravno, malo je tko povjerovao u to objašnjenje te se njihov izostanak tumačio eskalacijom sukoba na liniji predsjednik - premijer.