Nezapamćeni masakr u beogradskoj osnovnoj školi u svibnju ove godine, u kojemu je 13-godišnji učenik ubio osam svojih vršnjaka i zaštitara, snažno je odjeknuo ne samo u susjednoj, nego i u brojnim drugim zemljama u okruženju.
I među hrvatskim učiteljima i ravnateljima škola promišljalo se kako pojačati sigurnost u školama, kako omogućiti da se djeca i zaposlenici osjećaju što sigurnije.
Nije nikakva novost da u većini naših obrazovnih ustanova na vratima najčešće zaštitare “glume” tete spremačice i domari, iako i sami pretrpani svojim poslom. Mnoge su škole odustale od toga da na portama stoje (“dežuraju”) učenici, ali ima i obrazovnih ustanova koje stalno ili povremeno (na primjer za vrijeme norijada maturanata) angažiraju “prave” zaštitare.
Sve plaća Grad
Gradska vlast u Dugom Selu, gradiću u neposrednoj blizini Zagreba, ovih je dana donijela odluku kako će financijski poduprijeti uvođenje zaštitara u dvije osnovne i u jednoj srednjoj školi na području grada u cilju prevencije nasilja. Kako je u četvrtak, na međunarodni Dan učitelja, izvijestio dugoselski gradonačelnik Nenad Panian (kandidat grupe birača na proteklim lokalnim izborima), ta odluka jest dijelom potaknuta tragičnim iskustvima “iz svijeta i iz naše okoline” (posebno je čestitke za Dan učitelja posvetio učiteljima iz Srbije). Također, podsjetimo, prije godinu dana ispred OŠ “Ivan Benković” u Dugom Selu u razmaku od samo nekoliko dana dogodila su se brutalna premlaćivanja dvojice dječaka od strane vršnjaka.
- Sve što radimo, radimo kako bismo povećali sigurnost građana, djece u školama te učitelja. Sigurnost je na prvom mjestu. Želimo djelovati preventivno. Vidjeli smo problem, na vrijeme ga uočili i ugasit ćemo ga u početku. Ako ga idete gasiti kada zakuha, kada se dogodi požar kao ovaj u Osijeku, onda je kasno. Onda je zagađenje, a mi želimo spriječiti zagađenje - kazao je gradonačelnik Panian.
Grad Dugo Selo za uvođenje zaštitara u tri škole rebalansom proračuna osigurao je do kraja godine 25 tisuća eura, a po potrebi osigurat će ih i iduće godine. Iako je bilo riječi da će zaštitari biti angažirani za rad u tim školama i ispred njih u vremenu od 17 do 1 sat nakon ponoći, gradonačelnik je rekao kako će svaka dugoselska škola za sebe odlučiti u koje vrijeme i na kojim mjestima će biti “stacionirani”.
Zaštitari bi u škole trebali ući tijekom mjeseca studenog. Ali, to nije jedina mjera sigurnosti koju gradonačelnik želi pojačati u svome gradu – u Dugom Selu dosad je uvedeno 40-ak nadzornih kamera oko škola i na javnim mjestima, a on ih najavljuje još.
- One ne služe samo za detektiranje akcidenata, kriminalnih djelatnosti ili huliganstva. To mogu biti i slučajevi odlaganja smeća na neprikladnim mjestima i slično. Nažalost, Big Brother je to, ali potreban u puno slučajeva - objasnio je gradonačelnik Nenad Panian.
Uvođenje zaštitara u škole na račun grada pozdravljaju ravnatelji dugoselskih škola.
- Radujemo se što će ta mjera zaživjeti, među ostalim, i zbog nedostatka spremačica koje inače dežuraju na porti. Ta jedna osoba puno će nam značiti, osobito u večernjim satima i tijekom vikenda kada bi se djeca možda okupljala na sportskim igralištima oko škole. Nama je drago da se okupljaju i druže, ali nekad to prelazi granicu normalnog, pristojnog ponašanja, pa se događaju šaranja po fasadama, gomilanje smeća, do izgreda koji se dogodio prošle godine. Ovom mjerom to bi trebalo biti prevenirano i presječeno u početku - komentirao je Branko Goleš, ravnatelj OŠ “Ivan Benković” iz Dugog Sela.
- Poslije Beograda svi smo počeli malo drukčije promišljati. Na našem je području u ove tri škole 2300 učenika, samo moja broji ih 860. To je velik broj djece, ali ne bih rekla da smo grad slučaj i da imamo velik broj problema. Suradnja naše škole s roditeljima je izvrsna. Rekla bih još i to da je beogradska škola imala zaštitara i vidimo što se dogodilo. Ne očekujemo da će u nas zaštitar riješiti sve probleme koji se potencijalno mogu dogoditi, ali u svakom slučaju podržavam tu ideju i to nam je dobrodošla pomoć - ocijenila je Mara Mamuza, ravnateljica OŠ Josipa Zorića.
Zadar to već ima
Zanimljivo, iako je u najavi tiskovne konferencije navedeno kako “Grad Dugo Selo prvi uvodi zaštitare u školi”, to baš i nije posve točno. Grad Zadar, govori nam Dražen Adžić, ravnatelj zadarske OŠ Šimuna Kožičića Benje, desetak proteklih godina financira rad zaštitarske službe u svim osnovnim školama u tome gradu.
- Naša je škola jedna od najvećih u Hrvatskoj, imamo 1105 učenika, a zaštitar je u nas od 14 do 20 sati. Bilo bi dobro da ga imamo i tijekom jutra, ovako “uskaču” dežurni profesor, spremačice, domar – kaže ravnatelj Adžić. Zaštitar, ne samo što “službuje” na vratima, nego nadgleda i školsko dvorište koje se prostire na čak 20 tisuća četvornih metara.
- Zna se tu okupiti svakakva ekipa. On ih sve provjeri. Nekad su na dvorištu ekipe znale piti, razbijati. Na sreću, otkad sam ravnatelj u posljednje četiri godine nije bilo potrebe za većom intervencijom. Prilično smo sigurna škola, bez većih izgreda, ali rad zaštitara u školama jest potreban - zaključuje ravnatelj Adžić.
Zbog raskida suradnje sa zaštitarskom tvrtkom žali i Marita Guć, ravnateljica splitske OŠ “Manuš”. U toj je školi, naime, zaštitar bio angažiran čak deset godina, od 2010. do 2020., negdje oko vremena korone. Njegov angažman plaćali su roditelji, sa simboličnih deset, a kasnije 15 kuna bruto mjesečno. Radno vrijeme bilo mu je od 10 do 18 sati. Međutim, zbog neredovitih uplata roditelja, a škola vlastitih sredstava nije imala, morali su obustaviti suradnju.
Splitski primjer
- Uveli smo zaštitu da bismo djelovali preventivno. To se u praksi pokazalo korisnim. Prema konvenciji o dječjim pravima, djeca ne mogu stajati na vratima škola. Zaštitar, pak, prema ugovoru koji smo sklapali sa zaštitarskom tvrtkom, neprestano je bio među djecom, na ulazu, u hodnicima, igralištu, mogao je prevenirati mogući sukob među učenicima, obavijestiti stručnu službu škole, ali i zaustavljati bilo koga nepoznatog tko je htio ući u školu – prisjeća se ravnateljica Guć. Bio je odličan, osjećali smo se sigurno na svojim radnim mjestima, u učionicama i uredu - kaže ona.
- To ne znači da sada nismo sigurni. Međutim, uvijek bih podržala uvođenje zaštitara u škole i za to apeliram prema osnivaču i Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji bi, možda, mogli djelomično financirati njihov rad, a simbolični dio bi platili roditelji u obliku potencijalnog “dodatka za sigurnost” - predlaže ravnateljica Marita Guć.