Očekuje se kako će Vlada na današnjoj sjednici proglasiti kraj epidemije koronavirusa u Hrvatskoj.
"Donosimo odluku o kraju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj", započeo je Plenković uvodno izlaganje na početku današnje sjednice Vlade. Svjetska zdravstvena organizacija kazala je kako, evo, nakon više od tri godine koronavirus više nije javno zdravstvena opasnost. Ali i dalje pozivaju na oprez.", rekao je Plenković.
"Ministar Beroš će nam o tome reći nešto više. Najvažnije je da iz pandemije izvučemo pouke. HZJZ će objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima, a i ministar Božinović može reći što smo napravili po tom pitanju u protekle tri godine.
Podsjećamo, Svjetska zdravstvena organizacija u petak je već objavila da COVID-19 više ne predstavlja izvanrednu globalnu opasnost za zdravlje. Prošle su već tri godine otkako je ta agencija UN-a proglasila COVID-19 svjetskom zdravstvenom opasnošću.
- Jučer se Odbor za izvanredna stanja sastao 15. put i preporučio mi da proglasim kraj javnozdravstvene krize od međunarodne važnosti. Prihvatio sam savjet i stoga s velikom nadom objavljujem da je COVID-19 kao globalna zdravstvena kriza, gotov, rekao je tada glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Nakon objave WHO-a presicu je sazvao šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, koji je rekao da pandemija nije gotova.
"Nije kraj pandemije iz razloga što je virus među nama i zato što ga ima u čitavom svijetu, ali se smatra da više nema potreba za prekograničnim mjerama i da države mogu odlučiti s kojim mjerama će nastaviti, a s kojima neće", rekao je.
"Dolazi vrijeme da proglasimo kraj pandemije i da se prema ovoj bolesti i virusu ponašamo kao prema svim drugim virusima koji su trajno među nama", dodao je. Proglašenje kraja epidemije u Hrvatskoj, pojasnio je, ima svoju proceduru propisanu zakonom.
"HZJZ ide prema tome da ministru zdravstva predloži, a on će onda na temelju tog prijedloga vladi predložiti proglašenje kraja epidemije. Ako do toga dođe, onda će se razmotriti koje mjere ostaju na snazi. Više ih neće propisivati krizni stožer, nego Ministarstvo zdravstva", poručio je.
Plenković je najavio i da će se uputiti u javnu raspravu Zakon o socijalnoj skrbi.
“Povećavamo naknade za roditelje njegovatelje koji njeguju jedno dijete s 530 eura na 663 eura. Za roditelja njegovatelja koji njeguje jedno dijete koje se radi zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe u zajednici s 597 na 796 eura, a za roditelje njegovatelje koji samostalno njeguju dvoje ili više djece sa 796 eura na 995 eura. Novim prijedlogom proširujemo pravo i na osobe s poremećajima autizma 4. stupnja. Dosad roditelji njegovatelji nisu smjeli raditi, a sada im se daje mogućnost rada putem autorskog ugovora ili ugovora o djelu”, najavio je Plenković dodajući da će u slučaju smrti djeteta roditelji njegovatelji uživati svoja prava još 10 mjeseci.
O pandemiji je govorio ministar zdravstva Vili Beroš:
"U trenutku kada je Hrvatskoj prijetila javnozdravstvena opasnost koronavirusa na prijedlog HZJZ-a epidemija bolesti covid-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2 proglašena je odlukom ministra zdravstva dana 11. ožujka 2020. godine. Proglašenjem epidemije uspostavljeni su nužni instrumenti radi zaštite zdravlja stanovništva", počeo je Beroš.
"Ova odluka donesena je istog dana kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju bolesti COVID-19. Sukladno procjeni HZJZ-a i dosadašnjim spoznajama o bolesti ista će najvjerojatnije trajno biti prisutna u populaciji manjim ili višim intenzitetom. Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije opd prethodnih, ali i manje virulentne te će se praćenje epidemiološke situacije nastaviti istim kapacitetima i intenzitetom. Ujedno, WHO je 5. svibnja 2023. godine objavila da bolest COVID-19 više ne smatra javnozdravstvenom opasnošću koja izaziva međunarodnu zabrinutost. Proglašenje kraja epidemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj temelji se na do danas stečenim spoznajama. U ovom trenutku nema više potrebe za mjerama koje se propisuju. Stoga predlažem Vladi donošenje odluke o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19."
Građani moraju zamijeniti istekle isprave u roku od 30 dana
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je: "Nakon proglašenja prestanka epidemije više nema razloga da o nužnim epidemiološkim mjerama odlučuje Stožer civilne zaštite. Donijet će se 531 odluka kojom će se ukinuti i jedina odluka koja je na snazi, a to je ona o nužnoj mjeri korištenja medicinskih maski ili maski za lice".
Božinović je dodao da je ukupno održana 201 konferencija za medije.
"Proglašenjem prestanka epidemije, građani svoje istekle isprave moraju zamijeniti novima u roku od 30 dana, to jest podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava. Jedina obvezna isprava je osobna iskaznica, putovnica i vožačka nisu obvezne osim za potrebe za koje su namijenjene", dodao je Božinović.
Odluku o proglašenju epidemije koronavirusa na području Hrvatske ministar zdravstva Vili Beroš donio je 11. ožujka 2020. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju i ta odluka prestaje važiti s danom objave današnje Vladine odluke u "Narodnim novinama".
Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj je zabilježen 25. veljače te godine, da bismo do 27. ožujka imali već više od 500 potvrđenih slučajeva, a prvi smrtni slučaj 18. ožujka.
Od 25. veljače 2020. godine pa do 8. svibnja ove godine ukupno je zabilježeno 1.273.256 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 18.213 preminulo, a ukupno se oporavilo 1.254.564 osoba.
Prvu godinu pandemije obilježio je proljetni lockdown, online nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, nakon čega je uslijedilo postupno popuštanje.
Prva isporuka cjepiva u Hrvatsku je stigla krajem prosinca 2020. i tada smo bili na vrhuncu drugog vala širenja zaraze, dnevno je umiralo preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500.
Zaraza se razbuktavala u valovima, ovisno o mutiranju virusa, a na vrhuncu četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj, 10. studenoga 2021. godine, zabilježeno je 7315 novozaraženih u jednom danu, no početkom 2022. prekretnicu u razvoju epidemije donijela je postupna dominacija omikron varijante, koja se brzo širi, ali većinom ne izaziva teže kliničke slike.
Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i prosvjedi korona-skeptika, protivnika obaveznog nošenja maski i svih ostalih mjera zaštite od epidemije.
Prema službenim podacima, zaključno sa 7. svibnja u Hrvatskoj je utrošeno 5.361.812 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,96 posto ukupnog stanovništva, odnosno 71,34 posto odraslog stanovništva.