Euforija (gr. Ευφορία, lat. euphoria, euforia) označava subjektivno i privremeno bujno raspoloženje ili sreću. Općenito pojam euforija se često koristi za opis strasti ili oduševljenja. Izraz opisuje privremeni osjećaj posebno dobrog raspoloženja.
Baš ta i takva euforija iz školske definicije zahvatila je potpisnika ovih redaka kad je u ruke dobio "Mediteranski armerun" Bruna Ćurka i Stipe Suraća. Drugo mjesto u Rusiji, treće zlato Janice u Salt Lake Cityju, zadnji servis Ivaniševića protiv Raftera... ništa čitatelja nije tako odlijepilo kao novo izdanje, pazite dobro, Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi „Mala filozofija" iz Zadra, podnaslovljeno „Jadranske letere i litrati".
Letera - iliti pisama - je ravno 50 i eruditskom radoznalošću ispisao ih je Bruno Ćurko, doktor filozofije, a litrata - iliti fotografija - je ravno 167, a izradio ih je „doktor fotografije" Stipe Surać, kako ga je opravdano titulirao jedan od promotora knjige dr.sc. Nenad Vertovšek.
A armerun je, po dalmatinski, veliki drveni ormar, „čuvar vremena", kako bilježe autori u uvodu knjige, u kojeg su „posložili slike i priče na 50 polica s 50 mediteranskih simbola. Stoga, kad u kamari pored ponistre u kantunu vidite svoj kafeni armerun, stavite ovu knjigu u njega jer ondje joj je mjesto."
Koje priče, kakve simbole? Priče i simbole podneblja, mjesta identiteta, prirodna i kulturna obilježja zajedničkog pripadanja, posložene abecednim redom. S ciljem da se neke pojmove, simbole i mjesta „otme" od konzumerskog, dekorativnog dalmatinstva i terora fetivih te tako donekle sačuva od isprazne reprodukcije i kiča u kojem se mediteranstvo Dalmacije godinama rastače zahvaljujući epidemijskom nerazumijevanju vlastitih korijena.
U nekom intertekstualnom i metaknjiževnom ključu, to je otprilike kao da „Mediteranski brevijar" Predraga Matvejevića u društvu s „National Geographicom" susretne „U potrazi za izgubljenim Mediteranom" Anatolija Kudrjavceva na putu u interaktivnu virtualnu stvarnost.
- „Mediteranski armerun" je brevijar i leksikom mediteranskih odnosno dalmatinskih pojmova, povezan s interaktivnom igrom i kvizom znanja. Naime, svaki pojam ima svoj kratki opis i prijevod na engleski jezik, a prati ga jedna ili više fotografija. Uz svaku fotografiju navedene su kordinate mjesta na kojem su snimljena. Svaka fotografija ima i svoj QR kod. Kad ga skenirate pametnim telefonom on vas odmah navodi na mjesto gdje je nastala. Fotografije i kodovi povezani su kartom s kvizom znanja. To je jedan oblik „potrage za blagom" na obali Jadrana, jer je svih 167 slika snimljeno na potezu od najsjevernijeg rta Svudrija do najjuznijeg rta Ostro – započinje priču Stipe Surać.
- Ideja se javila prije tri godine, u listopadu 2016., kada sam u Kapetanovoj kuli u Zadru imao izložbu „Rastočeno vrime". Organizator izložbe je bila udruga „Mala filozofija" pa sam Bruna zamolio da uz neke slike – tovara, leuta, masline... – napiše kratki tekst. Na izložbi je bilo 50 fotografija, a Bruno je napisao tekst za desetak pojmova. Plakat za izložbu napravio je grafički dizajner Marko Gržan. Kad je izložba ugledala svjetlo dana, sve je nekako sjelo na svoje mjesto. Svidjelo nam se i ja sam pomislio da bi od svega toga mogla ispasti zgodna knjiga. Tako je i bilo, Bruno, Marko i ja smo sjeli i sve dogovorili... – kaže Stipe, zasigurno najbolji zadarski freelance fotograf, dugogodišnji suradnik hrvatskog izdanja „National Geographica" i brojnih magazina iz cijelog svijeta te londonske agencije 4Corners.
- "Armerun" je kombinacija vodiča, leksikona, brevijara, slikovnice i interaktivne igre na principu kviza znanja i potrage za blagom – uključuje se Bruno Ćurko, docent na Odsjeku za učitelje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
- Nismo htjeli da sve odmah bude servirano. Tekstovi su kratki i bave se objašnjenjem pojmova, a u svakom tekstu postoji i neki „keč" koji se kasnije nalazi u kvizu. Kviz ima 50 pitanja, koliko ima i pojmova u knjizi. Uz pojam je i slika s koridnatama i QR kodom, kad ga skenirate trebate ga naći i upisati na mapi. Knjiga se tako može koristiti na više razina, istovremeno je informativna, edukativna, zabavna i interaktivna – kaže Bruno.
Ukupan dojam je fantastičan, tako originalnu knjigu o općim mjestima mediteranskog podneblja i dalmatinskog identiteta nitko dosad nije napravio. Bogatija je od klasičnih monografija, kompletnija od brevijara i zanimljivijivija od leksikona, sa zabavnom igrom znanja, u rokerskom duhu i aktivnim poveznicama na digitalnu tehnologiju. Nešto slično hrvatsko izdavaštvo odavno nije vidjelo, originalan koncept je autorski zaštićen, s mogućnosti njegovog deriviranja praktički su nebrojene.
U prvom izdanju uvršteno je 50 pojmova - abecednim redom od Agave do Vapora – a Bruno i Stipe već su spremni za prošireno izdanje sa stotinu pojmova. I kad ono iziđe već će biti kratak za nove, jer mediteranski kozmos je beskonačan u svim svojim pojavnostima i svakome dati pripadajuće mjesto i „definiciju" cjeloživotni je izazov.
Dalmacija i Mediterana nisu nikad dobili tako atraktivnu putovnicu za cijeli svijet, osobnu kartu i praktičan enciklopedijski priručnik, za sve što vas o tom čarobnom komadu planeta zanima, idealnu i kao suvenir ili poklon.
- Ideja se rodila 2016., ali smo realizaciji pristupili prije godinu dana. Bruno je pisao tekstove, a ja sam izdvajao fotografije i razgovarao s Markom o mogućem izgledu knjige. Tada nam je na pamet pala ideja o interaktivnoj karti, kako bi dvodimenzionalni medij knjige uveli u digitalno doba i tako doprli do mladih generacija, da i njima budemo zanimljivi – objašnjava Stipe.
Od kolovoza do kraja studenoga, kaže Bruno, više se družio sa Stipom nego sa ženom. U tekstovima je pokušao zadržati potrebnu razinu osnovne informativnosti, ali i dati kulturološku dimenziju pojmovima u kratkim esejiziranim prikazima.
- U jednom trenutku smo bili zapeli. Nismo znali kako naprijed i zatražili smo pomoć. Obratio sam se Tonku Sardeliću i on je prihvatio biti urednik knjige. Odmah je raščistio naš koncept i učinio ga prepoznatljivim. Ujednačio je sadržaj knjige i uspostavio odnos s fotografijama. Kasnije je Marko svemu tome dao zajednički vizualni jezik. Primjerice, ujednačen je broj vjetrova, ispao je maestral, ostali su bura i jugo, uvrštena je lavanda i kadulja, ispao je oleandar, uvedeni su pojmovi kao što su „malo misto", „porat", „fešta". Knjiga je tako dobila širinu, a sve se na kraju stopilo u pitku priču, iako je bilo puno, puno posla - podsjeća Stipe.
Što dalje? Za početak očekuju dobru recepciju prvog izdanja, promociju i interes tržišta, onda se odmah bacaju na drugo, prošireno, u koje će ući pojmovi kao što su zvizdan, gušter, škver, marenda, mandrač, brnistra, furešt, štekat, kala, lavor, a moguće i naša euforija. Dobar dio materijala je već gotov, samo ga treba uklopiti u novu kartu.
Razmišljaju i o izdanju elektronske knjige koja bi se mogla skinuti putem aplikacije i koristiti kao dvojezični vodič, leksikom i interaktivna igra. Ideje se uglavnom same roje, naprosto izviru iz dobro postavljenog osnovnog koncepta.
- Cilj je bio knjigu objaviti do kraja 2019. godine radi potpore koju smo imali od strane pojedinaca i institucija, među kojima ističem Centar za regionalne aktivnosti iz Splita s kojima smo prošle godine organizirali Stipinu izložbu „Legende Mediterana". Zahvalio bi i članovima moje Udruge Mala filozofija te studentu i ilustratoru Mirku Čalušiću koji je izradio interaktivnu kartu – kaže Bruno.
- Nešto slično u Hrvatskoj nije objavljeno, a koliko smo prekopali internet, sličnih izdanja nema ni u drugim mediteranskim zemljama. Mislimo da imamo dobar koncept i dobru, korisnu, zanimljivu, poučnu i zabavnu knjigu – dodaje Stipe.
Promocija „Mediteranskog armeruna" je 9. siječnja u Gradskoj knjižnici Zadar. Nakon toga, samo je nebo granica...