Kakva je svakodnevica zadarskih umirovljenika i koje su njihove želje za ispunjenijim životom? Koliko je važna zajednica, socijalna povezanost i podrška kroz organizirane aktivnosti?
Na ta i druga pitanja pokušava odgovoriti Udruga 3. Dob, koju vodi Marko Mijić. Nakon godina rada u turizmu, Mijić je prepoznao potrebe i izazove starijih Zadrana i odlučio im pružiti više – od edukativnih radionica i kulturnih događanja do socijalnih programa koji stvaraju pravi osjećaj zajedništva.
Udruga, koja trenutno broji 100 članova, ističe se inovativnim pristupom – obrađuju teme poput mentalnog zdravlja i korištenja tehnologije, omogućavajući umirovljenicima aktivnije sudjelovanje u zajednici. Uz veliki entuzijazam i predanost, Mijić nastoji stvoriti prostor u kojem će se umirovljenici osjećati cijenjeno, prepoznato i uključeno u društveni život Zadra.
Kako ste i kada došli na ideju da osnujete Udrugu 3. Dob?
- Nakon umirovljenja postao sam stručni savjetnik i konzultant u turističkoj agenciji Kongres plus, kojoj je core business organizacija poslovnih skupova, ali i putovanja, za sve segmente društva, pa tako i za umirovljenike. Tako sam na najneposredniji način mogao čuti što umirovljenici žele, koji su im motivi učlanjenja u udrugu, što su dobili u njoj i je li je ona ispunila njihovo očekivanje za kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena...
Nažalost, puno se njih žalilo na postojeće stanje, smatrajući da su programi djelovanja dekadentni, da postaju "zatočenici" pojedinaca, koji znanjem, sposobnošću i načinom komuniciranja nisu dorasli ulozi vođe. Vođa mora biti trade mark udruge, mora biti cijenjen i poštovan od svih članova, prepoznat u sredini u kojoj udruga djeluje, a ne netko tko se bavi trivijalnim stvarima, da bi se opravdalo postojanje udruge.
Članovima se nude bizarne društvene igre, vode se po opskurnim restoranima na nižerazredne zabave, a na svaki prigovor prijeti se izbacivanjem iz udruge. Postavlja se pitanje tko može nekoga izbaciti iz članstva, ako je udruga dobrovoljno udruživanje ljudi radi ostvarivanja određenih ciljeva unutar vlastitog slobodnog vremena. Pojedinci su se izdigli iznad udruge, djeluju isključivo, a ne uključivo i to nije dobro, jer šalju lošu sliku umirovljeničkoj populaciji koja u Zadru broji više od 19.000 ljudi.
Koji je cilj Udruge 3. Dob, zašto je ona različita od drugih umirovljeničkih udruga i koliko ih uopće ima u Zadru, ako ih uopće ima?
- Na osnovu saznanja o lošem radu gradskih udruga, postavili smo vlastite ciljeve, a i sam naziv 3. Dob, govori da nismo kvartovska umirovljenička udruga, kao druge, već da s područja Grada, Županije i inozemstva želimo okupiti veliki broj umirovljenika, što nam statut udruge i omogućava.
Naše smo aktivnosti podijelili u tri skupine: edukativne, kulturno-zabavne i sportsko-rekreativne. Već smo održali predavanja na temu "Depresija kod ljudi treće životne dobi“, "Upotreba logoterapije kod kroničnih kožnih i drugih teških bolesti“, a planiramo i brojna druga kao što su "Uloga bake i djeda u odgoju i životu djeteta“, "Međugeneracijska solidarnost“ i sl.
Iz područja mentalnog zdravlja organizirat ćemo predavanje na temu: strah od starenja, anksioznosti, stresa, suočavanja sa smrću partnera i prilagodbe na promjene u životu pri umirovljenju.
Da bismo išli u korak s vremenom u kojem živimo planiramo niz predavanja o društvenim mrežama, upotrebi pametnog telefona, plaćanju putem internet bankarstva, on line narudžbama osnovnih životnih potrepština i liječničkih usluga, korištenja sustava e-građanina i sl. Teme iz prava – nasljedstvo i prijenos nekretnina na člana obitelji, doživotno uzdržavanje, ekonomije – upravljanje finacijama je također nešto što zanima mnoge jer "blic informacije“ iz medija ne mogu zadovoljiti njihovu razinu razumijevanja i snalaženja u svemu tome.
Na osnovu navedenog, a što ne prakticira ni jedna, od nekoliko postojećih udruga u gradu, imamo pravo 3. Dob smatrati posebnom i jedinom modernom udrugom, koja će se baviti isključivo aktualnim temama iz svakodnevnog života umirovljenika.
Za još veći iskorak trebaju nam vlastite prostorije, kojih, nažalost, još uvijek nemamo, no vjerujemo da će nam Grad na osnovu našeg programa pružiti očekivanu "ruku pomoći“.
Što sve radite, čime se bavite u Udruzi, kakvi su komentari članova?
- S ciljem otvaranja umirovljenika prema ostalim stanovnicima grada, ukazivanjem na njihove probleme, ali i isticanjem njihovih mogućnosti organizirat ćemo radionice na kojima će sudjelovati oni sami, ali i stručnjaci iz psihologije, sociologije, pedagogije.
Kroz razne izložbe, literarne i glazbene večeri pokazati da u njima ima puno skrivenog umjetničkog i kreativnog talenta. Zbog toga uskoro i priređujemo izložbu umirovljeničkih radova u Gradskoj loži, gdje ćemo izložiti rukotvorine, fotografije, crteže i slike, unikatne predmete, koje su izradili članovi naše Udruge.
Na osnovu dobre suradnje sa srednjom Medicinskom i Glazbenom školom u Zadru organizirali smo preventivnu akciju mjerenja šećera u krvi i kontrolu tlaka, te prisustvovali koncertu "Klavirskog tria Dubrovnik", a ako tomu dodamo suradnju sa Triatlon klubom i SC Višnjik, pokazali smo da kroz nordijsko hodanje i kupanje na bazenu Višnjik vodimo brigu o sportu i rekreaciji, općenito zdravlju naših članova.
Vjerujem da smo kroz ovo kratko vrijeme svim našim članovima ponudili sadržajno vrlo bogat program aktivnosti, koji je naišao na dobar odjek, a uz njihovu pomoć, primjedbe i sugestije želimo biti još bolji.
Kakvo je stanje s umirovljenicima u Zadru, je li im teško, jesu li usamljeni, imaju li kakve aktivnosti kojima se mogu baviti? Je li stanje bolje tu, kod nas, nego u ostatku zemlje?
- Mišljenja sam da umirovljenici u našem gradu previše "lutaju“, bez konkretnog cilja, učlanjenjem u udruge žele ostvariti minimum svoj potreba za zabavom i putovanjem, dok izostaju sve aktivnosti, koje se tiču njihova socijalno-ekonomskog statusa.
Istina takvi se ciljevi mogu ostvariti jedino preko političkog djelovanja, međutim kako udruga nema i ne smije imati nikakve političke konotacije, ona može preko određenih gradskih struktura vlasti zatražiti odgovore na pitanja, koja umirovljenike zanimaju.
Vraćam se na vaše prvo pitanje – udruga će biti onoliko jaka i cijenjena, koliko su prepoznate njene vođe, koliko su sposobni artikulirati sve nositelje društvenog, kulturnog, sportskog, zabavnog i gospodarskog života u Gradu, u protivnom bit će svrha samoj sebi, od toga neće imati koristi ni njeno članstvo, ni zajednica u kojoj djeluje.
Mislim da su udruge u ostatku zemlje bolje organizirane, zbog kulturoloških razlika članstva, tako da smo mi već uspostavili kontakte sa sličnim udrugama u Sloveniji i BIH, kako bi međusobno izmjenjivali iskustva i družili se.
