StoryEditor
4 kantunaEKSKLUZIVNI INTERVJU

Božidar Kalmeta: o Plenkoviću, HDZ-u, izborima, Eniu Meštroviću, Longinu, Žuveli, Dukiću, Vučetiću, SDP-u, Zadru, pobjednicima i gubitnicima...

Piše IVICA NEVEŠĆANIN
6. lipnja 2021. - 21:43
Božidar Kalmeta, bivsi ministar i gradonačelnik ZadraJure Miskovic/Cropix

Samo nekoliko minuta nakon što su postali poznati rezultati izbora na kojima je HDZ opet trijumfirao u Zadru i Zadarskoj županiji, Božidar Kalmeta je kao predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Zadarske županije izjavio da je pred zadarskim HDZ-om vrijeme promjena.

Do ožujka prošle godine, Kalmeta je godinama bio na funkciji pomoćnika glavnog tajnika HDZ-a, zadužen za terenski rad na području od Dubrovnika do slovenske granice, uključujući Liku. Kalmeta, možda bolje od ikoga, poznaje kako HDZ diše ne samo u Dalmaciji, nego i u Istri, Lici, Dubrovniku, a poglavito u Zadarskoj županiji, gdje su na vlasti od 1990., već 31 godinu. Ipak, nakon gubitka Šibensko-kninske županije, Splita i Makarske, ali i odličnog rezultata nezavisnih lista u Zadarskoj županiji, mnogi se pitaju: je li „utvrda HDZ-a” dobila pukotine? Je li Dalmaciju i Zadar, kako kaže Marko Vučetić, zahvatilo „dalmatinsko proljeće”?

Gospodine Kalmeta, predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rezultate lokalnih izbora nazvao je kolosalnom pobjedom HDZ-a. Slažete li se s tom ocjenom?

- Činjenica jest da se na ovim izborima dogodila pobjeda HDZ-a. Zašto? Od dvadeset županija HDZ je pobijedio u petnaest, od trideset najvećih gradova HDZ je pobijedio u petnaest, HDZ je osvojio vlast u 50 posto svih općina. Gledajući sve te brojke HDZ je pobjednik ovih lokalnih izbora. I to je neupitno...

Ali tu ipak postoji neki „ali”...

- Postoji, a taj „ali” odnosi se prvenstveno na to da su birači, bez obzira na pobjede, poslali određenu poruku. Počevši od naše županije, pa dalje.

Kako ta poruka glasi?

- Ona je višeslojna i višedimenzionalna. Na ovim smo izborima, prije svega, imali iskazanu želju birača za promjenom. Ne samo HDZ-a, nego svih stranaka koje su negdje dugo na vlasti. Takve su se promjene dogodile u sredinama gdje je vladao HDZ, ali u i sredinama gdje je vladao IDS, izgubili su Čačić, Čehok, SDP je izgubio neke svoje „utvrde”...

Zašto je došlo do promjena?

- Nekoliko je razloga. Jedan je zasićenje: i kad ste najbolji ljudi se zasite i žele promjenu. Druga stvar, naravno da je bilo grešaka i to treba priznati. Da je sve bilo idealno i rezultati bi bili drukčiji. Treće, mislim da je na sve skupa utjecao drukčiji način života zbog uvjeta pandemije, restrikcija i drugih ograničenja s kojima se građani već više od godine dana moraju nositi. Sve je to dovelo do jednog vala promjena koje su se osjetile od Zagreba preko Splita do Šibensko-kninske županije, Makarske i drugih sredina.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Prošli parlamentarni izbori održani su u još rigoroznijim pandemijskim uvjetima. HDZ je na njima osvojio 37,28 posto, a na ovima vaše županijske liste dobile su 29,35 posto. Istina, logika parlamentarnih i lokalnih izbora nešto je drukčija, ali u deset mjeseci izgubiti osam posto govori o velikom gubitku povjerenja...

- Parlamentarni izbori su održani na početku pandemije i tada se biračko tijelo okupilo oko jedne sigurne opcije, a Vlada je bila sigurna opcija jer se jako dobro nosila s pandemijom. Tada je pandemija, ako mogu tako reći, išla čak u korist izbora, a sada više ne ide. Bez obzira što se Vlada cijelo vrijeme, pa i sada, odlično nosi s izazovima pandemije, ljudima je puna kapa zbog brojnih ograničenja koja stvara korona.

Druga stvar, slažem se s vama, jedno su parlamentarni izbori, a potpuno druga logika vlada kada su u pitanju lokalni izbori. I prošla su vremena kada su premijer i Vlada mogli kroz neke lokalne sredine pobjeđivati. Činjenica jest da nakon šest godina Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem HDZ ima rejting preko 30 posto. Nema stranke nakon demokratskih promjena, ne samo kod nas nego i u Europi, koja ima približno takav rejting. Mnoge stranke su čak i nestale u tih trideset godina, a HDZ ima zavidan rejting.

Naravno da je to bila dobra odskočna daska za sve naše kandidate na lokalnim izborima, ali to, kao i dobar rad Vlade i čitav niz dobrih projekata, nije presudno za pobjedu na lokalnim izborima. Za pobjedu na lokalnim izborima bitno je kako radi lokalna organizacija, a još više od toga, kako su radili dosadašnji dužnosnici i koji su kandidati ponuđeni na izborima.

Što vam je Plenković rekao nakon izbora. Kako je komentirao rezultate HDZ-a u Zadarskoj županiji?

- Premijer je zadovoljan s našim rezultatima, a i ja sam zadovoljan s njima. Dobili smo župana, pobijedili smo su u svih šest gradova, a na razini općina ostali smo kao i prije. Neke smo izgubili, neke dobili...

Izgubili ste tri i dobili jednu općinu, ali ste osvojili jedan grad; prije ste imali 23 jedinice lokalne samouprave, a sada ih imate 21, uključujući Zadarsku županiju...

- Tako da smo zadovoljni pobjedom, međutim, i mi smo dobili snažnu poruku birača i toga samo svjesni jer da nije tako onda bi rezultati bili, nogometnim rječnikom, 10:0 u našu koristi. Ovako su 1:0, negdje smo neriješeno pa čak i možda malo ispod toga...

Je li to poruka: mijenjate se ili ćemo vas mijenjati?

- Shvatili smo poruku birača, shvatili smo da za pobjedu nisu dovoljni samo dobri projekti, njihova realizacija i slično. Birači su danas vrlo sofisticirani, ovi su izbori pokazali da Hrvatska ima zrelo biračko tijelo i da više nitko ne može biti zaštićen velikim općim politikama, bivšim zaslugama, stranačkim štitom itd.

Nekada je HDZ sam mogao dobivati apsolutnu većinu, pa onda više nije mogao nego s koalicijama, a sada je došlo vrijeme da ni s koalicijama više ne može imati apsolutnu većinu u najvećem broju jedinica lokalne samouprave i sada treba jedan novi način. U nekim sredinama, negdje ne, ali došli smo do toga da u rijetkim gradovima imamo apsolutnu većinu. Čak nam i u Šibeniku fali jedno mjesto u Vijeću...

Nema više utvrda HDZ-a?

- Nema, u gradovima HDZ nema više apsolutnu većinu. U Zadru je situacija takva da ulazimo u jedan novi način upravljanja, ako ga bude, ako ne bude isključivo destrukcija. Mi nismo za nove izbore, ali ako ih netko isprovocira, mi ćemo za njih biti spremni. Prvi put HDZ nema apsolutnu većinu u Gradskom vijeću, niti ćemo je imati, da odmah budemo na čistu! Do kraja mandata, ma koliko god bude trajao, a vjerujem da će ipak trajati četiri godine, mi apsolutnu većinu nećemo imati.

Nećete znači u koaliciju ni sa kim, ni s Eniom Meštrovićem?

- Ne. Želim reći da ulazimo u jedan novi način funkcioniranja. Tko to nije shvatio i tko to ne shvaća, taj na sljedećim izborima može samo još dublje potonuti. Mi smo to shvatili. Znamo da su posljedice takve poruke građana bile neke pojave, neka kadrovska rješenja, zasićenost... U tom smislu HDZ u Zadru i županiji mora se mijenjati, mora se popraviti i poboljšati. Iako su naši kandidati dobili veliko povjerenje biračkog tijela, iako smo dobili jedanaest mandata u Gradskom vijeću, poruka je jasna: moramo biti bolji.

image
Bozidar Kalmeta, bivsi ministar i gradonačelnik Zadra
 
Jure Miskovic/Cropix

Zadar je ipak obranio status „utvrde HDZ-a”?

- Zadar je jedini grad među velikim gradovima u Hrvatskoj u kojem građani i nakon trideset godina na vlasti daju povjerenje kandidatu HDZ-a. Zadovoljni smo rezultatima, ponavljam, ali nismo opijeni pobjedom. Itekako smo svjesni da neke stvari nisu bile dobre i da ih treba mijenjati. Programi župana i gradonačelnika su programi koje bi, smatram, svatko potpisao. On će se nastaviti provoditi u županiji, a vjerujem i gradu, ali uz puno više tolerancije.

Kad spominjete problematične pojave koje su utjecale na lošiji rezultat u Zadru, mislite li možda na stranački klijentelizam i uhljebljivanja, što ljudi jako zamjeraju. Hoćete li mijenjati te prakse, ako ste, kako kažete, izvukli pouke?

- Slažem se da takve pojave stvaraju nezadovoljstvo kod građana, ali mislim da toga nema u tolikoj mjeri koliko se prikazuje, pogotovo od strane opozicije u vrijeme kampanje. Kad bih se mene pitalo, a nemam namjeru ikome soliti pamet, pozvao bih sve novoizabrane dužnosnike koji su dobili povjerenje građana da budu obazrivi o tome što govore prije nego što doznaju pravo stanje, jer će za četiri godine oni doći na ispit. Nije to baš tako kako oni govore.

Na što konkretno mislite?

- Reći ću vam to ovako: jednom prilikom bili smo u koaliciji, a ja sam bio gradonačelnik. I dolaze nakon izbora naši koalicijski partneri kod mene u gradsku upravu i pitaju me gdje se trebuju odijela. „Koja odijela?”, pitam ih. „To što ti nosiš!” „Pa ja sam to sam kupio!” Dakle, postoji velika i kriva percepcija o radu gradske uprave i tome kako sustav funkcionira. Siguran sam da u gradskoj upravi ima i reda i nadzora i revizija, i svega drugoga što po zakonu treba biti. Nije sve onako kako se predstavlja, ima tu puno toga o čemu vlada kriva percepcija. Ali naravno, onaj tko se bori za vlast pripisat će vam svašta i kasnije je pitanje umijeća tko će biti uvjerljiviji kod građana.

U prvom krugu za župana Božidar Longin dobiva više od 31 tisuće glasova, međutim, u drugom krugu na sučeljavanju s Ivicom Žuvelom gubi oko 5400 glasova. Longin pada, a Žuvela raste za više od 13 tisuća. Što se tu dogodilo? Jesu li birači HDZ-a napustili svog kandidata?

- Longin je imao teškog protivnika kojeg podržava Enio Meštrović i kroz njega personalizirani val promjena. U drugom krugu su svi glasači SDP-a stali uz Žuvelu, ali i glasači Domovinskog pokreta i Mosta. Osim toga, Enio je jasno pozivao da se glasa za Žuvelu i to je stvorilo razliku. Longin se u gradu popeo na preko deset tisuća glasova, ali Žuvela je očito napravo veći korak.

Mislite da Longina nisu napustili birači HDZ-a?

- Ne. Svi birači Enia Meštrovića i drugih političkih opcija dali su glas Žuveli, znamo to po istraživanjima. Kod Dukića je bila druga situacija. Kako Enio nije imao svog kandidata za gradonačelnika, a nije javno podržao Vučetića, veliki dio Eniovih glasača, po našim procjenama trećina, svoj je glas dala Dukiću. To je razlog zašto Dukić ima više u gradu od Longina. Ostale dvije trećine Eniovih glasova išlo je Žuveli. Uvjeren sam da su i glasači Mosta u gradu glas dali Dukiću, a Žuveli u županiji. Naime, Vučetić je bio dio Mosta, ali su se posvađali i po toj logici nema šanse da je Most dao glas Vučetiću u drugom krugu. Mislim da je to činilo razliku.

image
Jure Miskovic/Cropix

Jeste li s Kristijanom Kapovićem dogovorili većinu u županijskoj skupštini?

- U županiji nam za većinu nedostaje jedan glas, a s Kapovićem još nismo ništa dogovorili. Razgovarat ćemo s njim, ali ne samo s njim. Tamo neće biti problema i imat ćemo stabilnu županijsku skupštinu. To je riješeno.

Ali u Zadru idete na kohabitaciju?

- Tu će morati biti kohabitacija, morat će doći do razgovora. U tim razgovorima, kada budu i ako ih bude, ja neću sudjelovati nego Šime Erlić kao predsjednik Gradskog odbora. Dukić je pobijedio u prvom i drugom krugu svog protukandidata, ali u Gradskom vijeću nemamo apsolutnu većinu i samostalno ne možemo donositi nikakve odluke. Odmah nakon izbora, te večeri, rekao sam do to čak nije ni loše. Ali ja i danas mislim da to nije loše! (smijeh)

Zašto vam je to smiješno?

- Znate, nakon godina i godina dođe do jednog automatizma, uljuljkanosti, stagnacije i promjene su potrebne. Građani su jasno rekli. Ili se vi mijenjate ili ćemo vas mi mijenjati. Tamo gdje se mi nismo mijenjali, mijenjali su građani. Po mom mišljenju to nije loše. Jedino ne bih volio teške opstrukcije u radu Vijeća, jer bi to bilo loše za grad, ne samo ovdje nego bilo gdje.

Preporučio bih svojim kolegama u drugim sredinama, gdje je HDZ u opoziciji, da ne budu opstrukcija. Ako ste izgubili izbore, nemojte biti opstrukcija i destrukcija, nego gradite sebe, ispravljate greške zbog kojih ste izgubili, budite konstruktivna oporba i za četiri godine opet imate šansu. Tako želim da bude i u Zadru, bez opstrukcije, ali uz puno više tolerancije, međusobnog uvažavanja i dogovaranja.

Zadar čeka nova demokratska kultura...

- Da, i to nije loše. Zato što će to, prije svega, vratiti veći broj građana na birališta te povjerenje građana u političare i politiku. Drugo, Branko Dukić u svom programu ima jednu stavku koja nije baš izazvala interes, a osobno mislim da se radi o revolucionarnom prijedlogu, a to je takozvana neposredna, participativna demokracija. Ona već postoji u nekim sredinama, pogotovo u Europi. To je način da se za bilo koju akciju, od izbora pjevača za novu godinu, do nekih komunalnih zahvata, pita građane. Današnja tehnologija omogućuje provođenje „mini referenduma” oko svega važnog za gradski život: možete pitati jednu ulicu, kvart ili cijeli Zadar za bilo što. To će, smatram, biti veliki iskorak koji će vratiti povjerenje građana, koje će se tako uključiti u odlučivanje o raznoraznim pitanjima, a ne samo svake četiri godine.

Hoće li promjene uključiti i kadrovske promjene u gradskoj upravi?

- O tome će odlučiti Branko Dukić. Naravno, opet će morati razgovarati jer većinu u Gradskom vijeću nemamo, ali o tome ne mogu govoriti jer to nije u mojoj domeni niti se u to petljam. Branko je u najavi svog programa rekao da će za provedbu nekih stvari trebati napraviti određene kadrovske rošade. Koje, ne znam.

image
Jure Miskovic/Cropix

Zagreb?

- Rezultati izbora u Zagrebu su bili dio nezaustavljivog procesa promjene. Nakon dvadeset godina vladavine Milana Bandića građani su htjeli nešto 180 stupnjeva drugačije. I tu nema kandidata koji je to mogao zaustaviti. Naš kandidat je bio dobar i imao je dobar program, ali na tom valu promjena jednostavno nije imao šanse. No kad je već tako, kad smo izgubili, i kad je gospodin Tomašević dobio ogroman broj glasova, a HDZ ide u opoziciju, mislim da to nije ni loše za HDZ. Da se u sljedeće četiri godine HDZ u Zagrebu, kao stranka opozicije resetira, redefinira i za četiri godine bude spremna za novi politički okršaj. Tom valu promjena u Zagrebu apsolutno nitko nije se mogao suprotstaviti jer je to bilo nezaustavljivo.

Dobili ste župana Ličko-senjske županije i neke gradove...?

- Dobivena je Lika i svi veći gradovi, a vratili smo i Novalju.

Što se dogodilo u Šibensko-kninskoj županiji? Je li kriv Nediljko Dujić, Goran Pauk ili jaki protukandidat, Marko Jelić?

- Mislim da su presudne bile dvije stvari. Prvo, dogodio se jedan odličan protukandidat, blag, a s druge strane odlučan. Imao je dobar program i dobar nastup, nikoga nije napadao i vrijeđao, što su birači prepoznali. Kao gradonačelnik Knina dobio je županiju, a njegov zamjenik dobio je Knin. Kapa do poda! S druge strane mnoge općine u kojima HDZ već duže nije imao povjerenje građana udružile su snage. Goran Pauk je vrijedan i dobar župan, ali dođe do zasićenja, očito i nekih propusta, i birači odluče kako odluče.

Split je izgubljen, županija se potvrdila. Premijer Plenković je je bio jako siguran u Mihanovića, ali dogodio se Puljak. Bit će dvanaesti gradonačelnik Splita u zadnjih trideset godina...

- Upravo sam to htio reći: u Splitu nikad aktualni gradonačelnik nije dobio drugi mandat, tako da je i sada to bilo teško očekivati. Mislim da su splitska organizacija i Vice Mihanović dali sve od sebe, međutim, teško je bilo očekivati da će nakon Opare HDZ-ov kandidat opet dobiti povjerenje, baš zato što Split svake četiri godine mijenja. Osim toga ne možemo reći da je Puljak bio loš kandidat. Imao je dobru kampanju koju su građani Splita prepoznali kao nešto novo, drukčije, bolje i dali su mu povjerenje.

Promjena svake četiri godine, kao u Splitu, ili kontinuitet vlasti, kao u Zadru: što je bolje za građane? Tko je više napredovao?

- Siguran sam da je kontinuitet, ali kvalitetni kontinuitet, koji će se mijenjati na bolje, koji će osluškivati bilo građana, koji će raditi svim silama za svoj grad i za svoj kraj, bolji nego stalne promjene. Pogotovo ako su promjene na lošije, onda to nije dobro. Oko toga nemam dvojbi, ali tu i tamo dobro je da se to malo potrese i rastrese. Da se one koji su se uspavali, a mnogi na „nižim razinama” su se uspavali, da ih se prodrma. Da više nitko nije siguran ni za šta, nego da svako mora dati maksimum od sebe i tek onda će ih netko ocjenjivati.

image
Jure Miskovic/Cropix

Franković je ostao u Dubrovniku, županiju je opet osvojio Dobroslavić, najmanje neizvjesni izbori bili su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

- Franković je odličan i sposoban gradonačelnik, ali i on je kad je prvi put išao na izbore izgubio od Vlahušića. Mislim da je to čak i za njega bilo dobro jer je naučio mnoge stvari i nakon toga je dva puta pobijedio.

Sve te ljude dobro poznajete, jeste li ih uoči izbora savjetovali ili su oni tražili savjete od vas?

- Nisam, nisam... (smijeh). Znate kako mi funkcioniramo u Zadarskoj županiji? O tome tko će biti načelnik Privlake, Benkovca, Obrovca... odlučuju njihove stranačke organizacije. Slobodno ih pitajte je li im itko ikad nešto nametao, ne tko će im biti kandidat, nego tko će im biti na listi i s kim će ići u koaliciju. Oni tu imaju potpuno samostalnost. Ne znam je li tako u drugim županijama, ali kod nas je tako. Evo ti povjerenje, ali imaš i odgovornost! Kad je u pitanju županijska skupština, županijski odbor i ja kao predsjednik odlučujemo o listi i kandidatu za župana, ali izvan toga, svaki grad i općina odlučuju za sebe.

Znači li to da će u ograncima u Jasenicama, Stankovcima, Škabrnji i Kalima, gdje ste izgubili od nezavisnih lista, doći do promjene vodstva?

- Ovaj put su svi odlučivali kako oni hoće. Sada ćemo napraviti analizu. Svatko može jednom izgubiti, ali tko dva puta za redom izgubi, a imali smo takvih sredina, tu apsolutno treba nešto mijenjati.

Kažu mi da niste dobro primili gubitak Škabrnje i Jasenica, nezavisne liste u Zadarskoj županiji sada imaju dvanaest općina, a HDZ četrnaest.

- U nijednoj sredini na ovim izborima nije bilo toliko nezavisnih lista kao u Dalmaciji. Među njima ima nekih prebjega iz HDZ-a, ali i mladih lica. Nezavisne liste su korektor u nekoj sredini nečega što građani prepoznaju da nije dobro. Građani kroz nezavisne liste mijenjaju one za koje smatraju da su se uspavali, da ne osjećaju bilo građana, da su postali sami sebi svrha.

SDP se u Zadru sveo na četiri vijećnika u županiji i četiri u gradu...

- SDP je u Zadru imao odličnu kampanju. Nisu naravno pobijedili nigdje i nemaju vlast nigdje, osim u Salima gdje podržavaju Morovića iz HSS-a, ali ga i mi podržavamo u radu vijeća. SDP u Zadru je imao ozbiljnog kandidata Vučetića, bila je prava politička utakmica i mislim da je bila i korektna.

image
Jure Miskovic/Cropix

Namjeravate li ostati na čelu Županijskog odbora HDZ-a? Hoće li rezultati izbora na to utjecati, mandat ste dobili prije dvije godine...?

- Po statutu, u roku šest mjeseci od završetka lokalnih izbora, trebaju se provesti lokalni unutarstranački izbori, baš zato da članovi sami provedu reviziju. Osobno, već davno govorim da nemam namjeru obnašati javne funkcije, a hoću li i dalje na ovom mjestu biti, o tome je za sada prerano govoriti.

POZICIONIRANJE Zadar ima šest državnih tajnika

 

Nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima najavili ste da će Zadar imati četiri državna tajnika. Sad ih ima pet.
- Šest!
Šest?! Tko je šesti?
- Nisam ni ja znao (smijeh). Riječ je o gospodinu Stipi Županu iz Obrovca, državnom tajniku u Ministarstvu financija. Mislim da smo u Zagrebu dobro pozicionirani. To su većinom mladi ljudi ispod ili u ranim četrdesetim godinama. Oni su zadarski potencijal u Zagrebu, u vrhu najmanje sljedeće tri godine, do idućih parlamentarnih izbora. Oni su prije svega državni tajnici, ali će nama sigurno pomoći i pridonijeti mnogim novim projektima.
Je li to vaša zasluga, toliko državnih tajnika?
- Da kandidati nisu dobri i kvalitetni mogao bih ih ja sto puta gurati bez uspjeha. Ne bih rekao da je to samo moja zasluga, oni su se izdvojili dobrim rezultatima. Ne možete za jednog Šimu Erlića reći da je moja zasluga, pa njega bi premijer prepoznao i bez ikoga. Naravno da sam ih kao predsjednik županijskog odbora gurao i preporučivao, ali da oni nisu dobar materijal, ne bi prošli. Ali...
Ali?
- Ne možemo govoriti samo o državnim tajnicima, tu su i župan, koji je također napravio čitav niz velikih i dobrih projekata, gradonačelnik Dukić... Svi skupa oni su jedan veliki i jaki potencijal, dobra ekipa koja će moći dalje razvijati Zadar.
Je li Šime Erlić, državni tajnik u Ministarstvu EU fondova, kandidat za budućega gradonačelnika, ako ne postane ministar...?
- Šime Erlić je politički potpuno izgrađena osoba. Teško mi je predviđati njegovu budućnost, ali da je on jedan od naših najkvalitetnijih ljudi, apsolutno je.

 

ZADAR NIJE ‘DOVRŠEN PROJEKT‘: idu Vrata Zadra, aerodrom, uvala Jazine...

 

Bili ste gradonačelnik Zadra u godinama ključnim za definiranje strateških projekata za razvoj grada. Puno toga je od tada napravljeno, puno toga se radi. Je li Zadar po vašim vizijama 'dovršen projekt'?

- Mislim da Zadru treba još nekoliko stvari. Treba riješiti projekt Vrata Zadra, on je apsolutno jedan od naših strateških ciljeva. Nadalje, tu je proširenja aerodroma, za kojeg već postoji izrađen projekt; uređenje nove rive i uvale Jazine koja je sada, odlaskom trajekata u Gaženicu, nedefinirana i zjapi prazna. Govorimo o Jazinama od ulaska u luku do mosta, a od mosta do kraja uvale treba ostati komunalna lučica za građane. Treba također Gaženicu, koja je sad odvojena, povezati s gradom, jer to ne smije biti. Tu je, nadalje, izmještanje željezničke pruge iz grada, uređenje park šume Musapstan i, naravno, završetak drugih projekata koji su započeti...

 

image
Jure Miskovic/Cropix
OTOČANI ĆE ODLUČITI Da za Pašmanski most!


Pašmanski most, da ili ne?
- Ja sam za ono što misle otočani. Ako oni misle da im treba most, ja mislim da ga treba napraviti. Iz jedne se perspektive gleda otok kad na njega idete ljetovati i kad vam paše da na njemu imate izolaciju i mir, a druga je stvar kada tamo živite i kad ovisite o trajektu.
Po meni most nije problem nego nešto drugo: ako se bude gradio, sve općine to trebaju dočekati spremne, da se ne dogodi ono što se dogodilo na Viru. Da most bude krajnja točka uvođenja reda, a ne stvaranja kaosa.

item - id = 1103936
related id = 0 -> 1128342
related id = 1 -> 1126451
21. rujan 2021 09:05