Daniel Radeta, predsjednik Udruge iznajmljivača privatnog smještaja Zadar, zabrinut je stanjem u tom sektoru u turizmu koji je prema njegovom mišljenju, najviše stradao u protekloj „covid-godini”.
- Kada se gleda ukupni prosječni promet on je ostao na 30 posto u odnosu na 2019. godini. U gradovima koji ovise o avioletovima, ti postotci su i puno niži, pa i ovaj rezultat od 30 posto nije u potpunosti relevantan. Možemo slobodno reći da je svaka sredina ili svaki grad, slučaj za sebe i da se ne može generalizirati kada su brojke u pitanju. Od samog početka, još tamo od prvog zatvaranja u ožujku 2020. godine, bilo je jasno da nas čeka jedan vrlo težak i neizvjestan period i da će mnogi, koji se bave ovim poslom, morati mijenjati pristup i strategiju kako bi opstali u ovim kriznim vremenima uzrokovanih pandemijom.
S obzirom na to da se većina iznajmljivača privatnog smještaja vode kao domaćinstva, to jest paušalci, mogu biti slobodan i reći da su mjere Vlade u potpunosti izostale. Dok su svi drugi imali pravo koristiti mjere HZZ-a, primati naknadu i pravdati određene troškove, iznajmljivači su od pomoći dobili samo mrvice. S oprostom jedne rate paušala, naša su plaćanja poreza na dohodak smanjena na 75 posto ukupnog iznosa paušala za 2020. godinu. Turistička pristojba i članarina su umanjene za 50 posto. Činjenica je kako takva pomoć nije bila dovoljna u situaciji kad su mnogi bili primorani zatvoriti svoje smještajne kapacitete. Kada napravimo obračun plaćanja svih davanja na kraju ispadne da su iznajmljivači, bez obzira na ostvareni promet morali platiti preko 60 posto ukupnih davanja.
Ne smijemo zaboraviti da se članarina turističkim zajednicama više puta uvećala s novim načinom obračuna te da su neke jedinice lokalne samouprave još prošlu godinu značajno povećale osnovice za obračun paušala u odnosu na ovih najnižih 300 kuna po kojem smo i radili obračun. Zbog navedenog, stvarno smanjenje davanja uslijed krize, a u odnosu na prošlu godinu, nije 40-tak posto, kako pokazuje primjer, već značajno niže. Ako se nekome i čini da su davanja iznajmljivača paušalaca niska, podsjećamo da svaki iznajmljivač koristi i oprema vlastitu nekretninu, da je plaćen PDV na svaki dio te nekretnine i opreme bez prava na pretporez, da svaki iznajmljivač, koji drži do kvalitete svoje ponude, mora prije svake sezone osvježiti svoj smještaj, opiturati zidove, kompletirati opremu, obnoviti pretplate na TV i internet, kupiti određene količine potrošnog materijala, plaćati režije po višim tarifama, ulagati u oglašavanje i promociju svog smještaja – ističe Radeta.
Sezona koja je pred nama je još uvijek neizvjesna, iako je spoznaja o samom virusu daleko veća nego što je to bilo prošle turističke sezone, naravno da su i očekivanja puno veća, reći će.
- Minimalno što očekujemo je 50 posto prometa u odnosu na 2019. godinu. Cjepivo koje je u opticaju definitivno će doprinijeti popuštanju mjera i lakšem prelasku granica. Nažalost, zbog pohlepe određenih pojedinca i neorganizacije, Vlada RH propustila je priliku da i u ovom predsezonskom dijelu ostvarimo bar nekakav rezultat, što zbog nereda u nabavci cjepiva, što zbog cijepljenja preko reda.... Sve to pomalo u najmanju ruku izgleda poprilično tromo i konfuzno – naglašava Radeta.
Pitamo ga što se može učiniti da se položaj iznajmljivača dovede u povoljniji konkurentski položaj u odnosu na strane iznajmljivače?
- Za početak, iznajmljivače bi u potpunosti trebalo osloboditi svih davanja ove turističke sezone, s obzirom na to da je protekle godine pomoć u potpunosti izostala. Mnogi su zbog toga i odustali ili su pred zatvaranjem, a znamo kako privatni iznajmljivači u Hrvatskoj generiraju najveći dio turističkog prometa kada je smještaj u pitanju. Zbog toga smatram kako je ponudu takvog smještaja, koja je posljednjih godina došla na jednu visoku razinu, trebamo zadržati pod svaku cijenu jer će baš ti, mali iznajmljivači, biti prvi kotačić za pokretanje turizma u HR, to jest, gospodarstva općenito, kaže nam.
Zabrinjava ga što iz svakodnevnih razgovora sa iznajmljivačima doznaje kako su mnogi zbog velikih nameta i razloga što je promet u potpunosti izostao, odlučili zatvoriti svoje smještajne kapacitete i prenamijeniti u neke druge poslove. Dobar dio njih bio je primoran mijenjati planove i strategiju poslovanja zbog velikih zaduženja i kredita. Neki su, nažalost, u potpunosti kapitulirali u toj djelatnosti zbog svega navedenog.
- Za sada još uvijek nema rezervacija. Ljudi koji putuju su još uvijek skeptični oko razvoja situacije s cjepivom. Povjerenje građana još nije na razini kako bi se promet mogao odvijati normalno, što je u konačnici i razumljivo. Svi skupa se nadamo da će ova situacija što prije proći i bez obzira na izrazito tešku financijsku situaciju, moramo i dalje imati na umu kako je zdravlje ipak najbitnije od svega. Vjerujem da je dobar dio loših situacija iza nas i kako ćemo se u narednim danima lagano početi vraćati onom normalnom životu na kakav smo navikli. Što se tiče cijena, definitivno će biti povoljnije nego što su bile prijašnjih godina. Očekujem da će biti na razini prošlogodišnjih. Njih će i onako odrediti tržište, to jest ponuda i potražnja, ovisno o okolnostima u kojima budemo. Ono što je sigurno je da će puno bolje profitirati smještajni kapaciteti koji su izolirani od velikog prometa ljudi. Budućnost u naredim godinama je tzv. individualni turizam i na njemu treba graditi turističku ponudu - zaključuje Daniel Radeta.