U trećem nastavku izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Zadra (PPUGZ), (Prvi dio, Drugi dio) predstavljamo prijedloge novih prometnih rješenja, izmjene urbanističkih uvjeta gradnje u stambenim zonama, te planove za procese urbane obnove, odnosno transformacije pojedinih zapuštenih i podiskorištenih gradskih područja, kao i planove za uređenje obalnog pojasa od Dikla do Gaženice.
Prije toga, potrebno je naglasiti da se mreža gradskih prometnica definiranih aktualnim planom (npr. četiri transverzale istok-zapad, od Tuđmanove na više) ne mijenjaju, naprotiv, zacrtani planovi u prometu se završetkom Aglomeracije nastavljaju, poput 3. faze proširenja Tuđmanove ulice (iznad parka Vruljica prema Meladi) ili proširenje Ulice Put Dikla, u skladu s projektnim i financijskim mogućnostima.
1) Podzemne garaže - Bili Brig
Izmjene i dopune PPUGZ-a bi trebale i službeno usvojiti lokacije prvih kvartovskih garaža u Zadru. Kao što su iz gradske uprave u nekoliko navrata već komunicirali, lokacije su određene unutar visoko urbaniziranih stambenih četvrti gdje nedostaje parkirnih mjesta, a postoji prostor za rješenje prometa u mirovanju. Provedena studija predložila je nekoliko lokacija na Bilom Brigu i Voštarnici, a idući na redu je prostor Bulevara.
Bili Brig bi prema prijedlogu studije trebao dobiti javne garaže različitih kapaciteta na tri lokacije. Dvije lokacije u vlasništvu su Grada Zadra, dok je na trećoj vlasništvo podijeljeno s državom. Garaže bi imale jednu, maksimalno dvije, podzemne etaže, negdje, između kuća, samo prizemlje i jednu nadzemnu ali otvorenu etažu. U sve tri garaže, prema studiji, bilo bi mjesta za više od 1500 automobila. Mogućnosti izgradnje i kapaciteti pojedine lokacije još uvijek su predmet procjena.
2) Podzemne garaže – Voštarnica
Druga lokacija za koju Grad predlaže podzemne garaže je Voštarnica. Studija je na tom području odredila tri lokacije: jednu u trokutu između Kauflanda i sjedišta policije, drugu između stambenih zgrada iza bivšeg hotela Iž, te treću ispod trga ispred bivšeg Iža, a danas hotela A‘mare.
Prva lokacija bi imala jednu podzemnu, prizemlje plus dvije etaže, na drugoj lokaciji garaža bi bila ukopana jednu ili dvije etaže, tako da bi površina ostala zelena s javnim sadržajima za dnevni boravak stanara. Treća lokacija, ispod trga, prema zadnjim procjenama, mogla bi primiti preko 250 vozila na tri podzemne etaže, dok bi trg bio tematski uređen i posvećen zadarskim sportašima, kao što je Luka Modrić, koji je kao izbjeglica odrastao u nekadašnjem vojnom hotelu.
3) Park & Ride – Žmirići, Bokanjac, GZ Crno
Po uzoru na europske metropole koje imaju problem prometnih zagušenja povijesnih jezgri i Grad Zadar predlaže uvođenje Park & Ride sustava javnog prijevoza. On se sastoji u sljedećem: gosti koji žele posjetiti centar grada autobusima ili osobnim automobilima, dolaze do gradskog oboda (Žmirići, Bokanjac, Gospodarska zona Crno) gdje na velikim uređenim površinama ostavljaju svoja vozila po povoljnoj cijeni i prelaze u sustav javnog prijevoza koji ih direktno dovodi do željenih lokacija. Nositelj sustava bi trebali biti električni autobusi ili shuttlovi, a mogući su električni bicikli ili drugi oblici zelenog prijevoza. Koliko je realno moguće takvu praksu implementirati u Zadru, teško je procijeniti, no činjenice govore da gradovi koji su uveli P&R sustav imaju pozitivne rezultate, uspjeli su rasteretiti prometni pritisak na povijesnu jezgru i smanjiti količine emisije štetnih plinova.
4) Obalni pojas od Dikla do Gaženice
Zadar ima dugu i pristupačnu obalu, ali je koristi razmjerno malo za podizanje kvalitete života svojih stanovnika, poglavito kad su u pitanju javni sadržaji. Pristup velikog dijela obali ograničavaju prometnice, a tamo gdje prometnica nema, uvjeti su takvi da obali pristupiti ne mogu ni šetači ni kupači. Prijedlog izmjena i dopuna ne zadire u mogućnosti korištenja obale, naprotiv, novi Zakon o pomorskom dobru ukida svaku mogućnost zabrane pristupa obali (osim u lučkim i zaštićenim područjima), a postojeći uvjeti daju brojne mogućnosti planerima da krenu s uređenjem obalnog pojasa.
Za područje od bazena Kolovare do Punte Bajlo studiju uređenja obale po fazama izrađuje arhitekt Pero Marušić, a obalni pojas od Vitrenjaka do novog hotela Hyatt trebao bi se uređivati prema poznatom rješenju arhitekta Nikole Bašića. Obalni pojas između Fontane i Punte Bajlo zahtjeva određenu dohranu ili nasipanje u cilju funkcionalnog proširenja obale za smještaj potrebnih komunalnih i potencijalno turističkih sadržaja (školjere, pješačke staze, plaže, mandrači...), ali i zbog sigurnosti cijelog pojasa od mogućih odrona i erozije mora (zaštitni i potporni zidovi).
Na drugoj strani grada, da bi se Bašićeva vizija dosljedno provela, nakon izvedenog dijela kod Uskoka, potrebno je riješiti krupnu infrastrukturu u uvali Maestrala kroz koju treba proći ispust kolektora oborinskih voda. Taj je zahvat u nadležnosti Grada Zadar i vezan je na neka druga infrastrukturna rješenja na kopnu, tako da je sadašnja procjena kako bi u roku tri godine cijeli posao mogao biti završen. Nakon toga bi se pristupilo uređenju obalnog pojasa što uključuje i proširenje postojeće jednosmjerne prometnice koja bi u većem dijelu postala dvosmjerna.
5) Most preko uvale Jazine
Iako kao prijedlog nije unesen u izmjene i dopune PPUGZ-a, novi pješačko-biciklistički most preko Jazina nije samo dobra arhitektonska ideja (natječaj za Ravnice) nego sve više realna komunalna potreba u Zadru. Ne govorimo o postojećem gradskom mostu koji također zahtjeva temeljitu obnovu (ili zamjenu novim), već o lokaciji novog mosta (tzv. Sveučilišni most), koji bi povezao obalu kod bivšeg istezališta s parkom Jarula (kod Peglice). Taj most, naglašavamo, gradska uprava nije iznijela kao svoj prijedlog, ali ne krije da bi voljeli vidjeti reakcije javnosti na njegovu mogućnost. Opravdanost za novim pješačkim koridorom postoji, a funkcijom ne bi poremetio sadašnji režim korištenja Jazina koje ostaju komunalna lučica.
6) Jazine – treba li nam ”Monte Carlo”?
Kad smo na planovima za Jazine, asocijacije nas neizbježno vode na priču o zadarskom Monte Carlu. Ta opcija još uvijek (po)stoji i za njenu realizaciju nije potrebna izmjena i dopuna prostornog plana. Unutar postojećih uvjeta, ali pod uvjetom izrade urbanističkog plana uređenja, može se pokrenuti transformacija obalnog prostora Jazina od Tankerkomercove marine do bivše trajektne luke. Naravno, režim korištenja obalne i morske površine ostaje u rukama državne Lučke uprave Zadar (Liburnska obala do mosta), odnosno Županijske lučke uprave (od mosta do dna uvale Jazine). Izazov predstavlja činjenica da je Lučka uprava Zadar na upravljanje dobila bivšu Tankerkomercovu marinu, tako da bi izbor novog koncesionara, ali i granice koncesije, mogao odrediti budućnost Jazina.
7) Reurbanizacija – Od Jazina do Uvale Bregdetti
Ukidanjem željezničke pruge kroz Zadar značajni dio grada na potezu od Kolodvora do Gaženice ostaje urbanistički nedefiniran. Studiju moguće transformacije (projekt Zadar 2) tog velikog i važnog prostora ponudio je arhitekt Pero Marušić koji je tu podiskorištenu gradsku dijagonalu preko Kolodvora produžio sve do uvale Jazine, odnosno povijesnog centra (Vrata Zadra).
O tome što sve studija donosi i kako se ona vezuje na prostor Uvale Bregdetti, koja također ulazi u fazu revitalizacije s javnim, stambenim i turističkim sadržajima (također prema prijedlog arhitekta Marušića) javnost je dobro upoznata. Prijedlog izmjena i dopuna ne stoji na putu usvojenim rješenjima, naprotiv, plan za Uvalu Bregdetti je izrađen prema postojećim uvjetima, dok se za transformaciju poteza od Jazina do Gaženice uvjetuje izrada urbanističkih planova uređenja koji bi kroz nekoliko faza taj vrijedni gradski prostor definirali i integrirali u postojeću urbanu matricu, dajući mu novu svrhu i javne sadržaje.
8) Ravnice – Vrata Zadra
Vrata Zadra su jedan od željenih projekta koji imaju transformacijsku snagu. Gradska uprava od njega nikad nije odustala, niti namjerava odustati, ali početka njegove realizacije zahtijeva bezbroj preduvjeta. Vlasnički odnosi s državom su više-manje dogovoreni, a pretpostavka svakog početka radova – ponajprije javne garaže! - konzervatorska je podloga. Prema posljednjim informacijama podloga je završena i čeka da prođe ”recenziju” u Ministarstvu kulture. Čim se to dogodi, moći će se pristupiti ozbiljnom planiraju fazne realizacije projekta koji bi trebao promijeniti lice Zadra kakvog danas poznajemo.
9) Stambene zone – promjena urbanističkih uvjeta
Za kraj smo ostavili izmjene urbanističkih uvjeta unutar postojećih građevinskih zona. Ponovimo još jednom, prijedlogom ovih izmjena i dopuna, nema ukidanja postojećih građevinskih ili turističkih zona, nema novih građevinskih i turističkih zona, nema ukidanja postojećih ni ucrtavanja novih stambenih zona. Ono što se mijenja su urbanistički uvjeti, odnosno volumeni.
Primjerice, u stambenim zonama manje gustoće, na parcelama od 450 kvadrata, dosad se moglo graditi na 80 posto površine parcele, a 20 posto je trebalo biti zelenilo. Razmak između dva objekta bio je tri metra, plus osiguranje dva parkirna mjesta po stambenoj jedinici. Investitorima i projektantima to je omogućavalo da na razmjerno maloj površini izgrade desetak stambenih jedinica.
Novi uvjeti sada ograničavaju izgrađenost na 70 posto parcele, odnosno treba ostati minimalno 30 posto zelenila, razmak između zgrada je povećan na pet metara, a maksimalan broj stambenih jedinica je ograničen na četiri, naravno, uz osiguranje dva parkirna mjesta.
Isti se kriteriji predlažu i za parcele od 600 kvadrata: 30 posto zelenila, pet metara udaljenosti, a maksimalni broj stambenih jedinica je ograničen na šest.
Ovi će kriteriji, nema sumnje, najviše izazvati prigovora investitora i vlasnika, no Grad je zauzeo stajalište da treba destimulirati apartmanizaciju, a poticati izgradnju hotelskih kapaciteta, jer se ovakav model stanovanja dosad nije koristio za izgradnju klasičnih stanova već gotovo isključivo za turističke apartmane.